Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je jedan milijun prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, objavio je HZJZ.
Ovaj trend, zajedno s opadajućom prevalencijom osoba s pothranjenošću od 1990., čini debljinu najučestalijim oblikom malnutricije u Hrvatskoj i većini drugih zemalja diljem svijeta.
Na osnovu analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se kako je u Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56.000 djece i adolescenata te 1.180.000 odraslih osoba.
Između 1990. i 2022. godine udio pogođenih pothranjenošću smanjio se u dječaka, djevojčica i odraslih muškaraca dok među ženama nije zamijećena promjena u istom razdoblju.
Ovo istraživanje provela je suradnička grupa za istraživanje rizičnih čimbenika nezaraznih bolesti “NCD Risk Factor Collaboration” (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Istraživači su analizirali podatke o masi i visini dobivene mjerenjem više od 220 milijuna ljudi starijih od 5 godina (63 milijuna osoba dobi od 5 do 19 godina i 158 milijuna osoba dobi 20 godina i starijih) iz više od 190 zemalja.
U ovom istraživanju, u kojem se analizirao indeks tjelesne mase (ITM) kako bi se razumjele promjene diljem svijeta u debljini i pothranjenosti od 1990. do 2022., ukupno je sudjelovalo više od 1500 istraživača od kojih su neki i djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Sanja Musić Milanović, Helena Križan, Ranko Stevanović).
Za odrasle osobe smatralo se da su pogođene debljinom ako su imale ITM veći od ili jednak 30kg/m2, a pothranjenošću ako im je ITM bio ispod 18,5kg/m2. U djece školske dobi (dob 5 do 9 godina) i adolescenata (dob 10 do 19 godina) granične vrijednosti ITM korištene za definiciju debljine i pothranjenosti ovisile su o dobi i spolu djece.
Od 1990. do 2022. godine u Hrvatskoj su stope debljine više nego dvostruko narasle u djevojčica (s 3,3% na 7,2%) i dječaka (s 5 % na 11,3%), a takvi porasti zabilježeni su u gotovo svim zemljama. Udio djevojčica koje su imale pothranjenost pao je sa 2,8% u 1990. na 1,8% u 2022., dok je u dječaka pao sa 2,7% na 1,5%. Hrvatska je jedna od 44 zemlje u kojima je zabilježen pad stopa pothranjenosti u djevojčica te jedna od 80 zemalja u kojima je zabilježen isti pad u dječaka.
Ukupan broj djece i adolescenata u Hrvatskoj koji su pogođeni debljinom u 2022. bio je 56.000 (21.000 djevojčica i 35.000 dječaka), dok je 5300 djevojčica i 4800 dječaka imalo pothranjenost.
U odraslih od 1990. do 2022. godine stope debljine u žena su se više nego udvostručile (s 13,4% na 28,3%), a u muškaraca i utrostručile (s 10,7% na 34,8%). Udio odraslih s pothranjenošću smanjio se od 1990. do 2022.
Ukupno, procjenjuje da se je 1.180.00 odraslih živjelo s debljinom u Hrvatskoj 2022. godine (600.000 žena i 580.000 muškaraca), dok je 33.000 žena i 8600 muškaraca živjelo s pothranjenošću.
– Ovi trendovi ukazuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji značajno veći broj osoba pogođenih debljinom nego pothranjenošću. Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35 % Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu. Podaci dobiveni ovim istraživanjem ponovno naglašavaju važnost prevencije i liječenja debljine od najranije životne dobi, kroz promicanje pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i adekvatnu liječničku skrb. Za ostvarenje globalnog cilja zaustavljanja porasta debljine bit će ključno implementirati široki spektar dokazano učinkovitih intervencija te uključiti sve razine upravljanja, od vlade do lokalnih zajednica – stoji u članku HZJZ-a.
Varaždin, hrvatski grad baroka, glazbe i cvijeća, od sada ponosno nosi i titulu – europski grad stabala 2024.! Varaždin se ovom nagradom pridružio elitnom društvu zelenih europskih metropola, što je veliko priznanje ovom gradu, a posebno gradskoj komunalnoj tvrtki Parkovi, koja brine o održavanju gradskog zelenila.
The European City of the Trees Award (ECTA) je nagrada koju European Arboricultural Council dodjeljuje od 2007. godine onim gradovima koji se sukladno pravilima arborističke struke, ističu po iznimnoj kvaliteti rada s urbanim stablima. Tako se Varaždin našao u društvu Beča, Antwerpena, Amsterdama, Praga, Krakova, Tallina, Merana, Apeldorna, Trnave, Winterthura i Frankfurta na Majni.
Priznanje
Iako će sama nagrada biti uručena u lipnju na godišnjoj skupštini European Arboricultural Council, ovih je dana na adresu varaždinskog gradonačelnika Nevena Bosilja stigla službena potvrda o dodjeli nagrade.
Tim povodom u petak, 26. travnja održana je konferencija za medije u jednom od najmlađih varaždinskih parkova, Parku mladih, kako bi se poslala simbolična poruka da sve što danas činimo u namjeri očuvanja zelene gradske panorame, ostavljamo u nasljeđe budućim generacijama.
– Ovu nagradu ostavljamo u zalog današnjoj djeci, da ih podsjeća kako nikad ne smiju odustati od brige za zeleni okoliš i za stabla jer ona su nam ključan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena i onečišćenja – istaknula je direktorica Parkova Jelena Sekelj i zahvalila svim zaposlenicima Parkova na angažmanu.
– Ovu nagradu postigli smo zajedno kao tim. Zahvaljujem gradskoj upravi na dijeljenju zajedničke vizije o održivom upravljanju gradskim stablima i zelenom i zdravom gradu, te na njihovoj volji za suradnjom. Zahvaljujem na suradnji i našim cijenjenim partnerima – komunalnim i privatnim poduzećima, fakultetima, institutima, javnim i obrazovnim ustanovama te pojedincima s kojima surađujemo u radu sa stablima. Hvala i našim sugrađanima koji nas podržavaju, kao i onima čije nas konstruktivne kritike potiču da budemo još bolji. Zajedno možemo učiniti puno za naš grad. Ponosimo se što smo Europski grad stabala jer je to potvrda naše stručnosti te predanosti održivosti i stvaranju grada ugodnog za život – dodaje Sekelj.
Gradonačelnik Grada Varaždina dr. sc. Neven Bosilj čestitao je direktorici i svim djelatnicima gradske tvrtke Parkovi na ovom značajnom priznanju koje je još jedan dokaz koliko Varaždin djeluje po pitanju zelenila.
Zahvala
– Prošle je godine ovo priznanje dobio Antwerpen u Belgiji, a ove godine Varaždin. U užoj konkurenciji s nama je bio Zadar. Svečano uručenje bit će u lipnju. Nagrada potvrđuje zelenu agendu koju provodi Gradska uprava zajedno s Parkovima. Zahvaljujem vrijednim djelatnicima Parkova koji svaki dan uređuju naš grad i brinu o urbanom zelenilu. Ovih dana završili smo i nove drvorede, u Ulici Tina Ujevića, na Dravskoj poljani, zatim pored autobusnog kolodvora, u jesen kreće sadnja tisuću stabala iz projekta Varaždin pod krošnjama i možemo reći da je grad Varaždin zaista predvodnik i s razlogom je dobio ovu značajnu europsku titulu – rekao je gradonačelnik.
Podsjetio je na povijesnu činjenicu kako je Varaždin imao zaposlenog gradskog vrtlara tri godine prije Beča, a tridesetak godina prije Zagreba.
– To je kontinuirani rad, nasljeđe koje smo naslijedili od prijašnjih generacija, a projekte koje sada radimo, radimo za buduće generacije. Sve to doprinosi tituli koju Varaždin osvaja u posljednje tri godine – grada s najvišom kvalitetom života u Hrvatskoj – zaključio je gradonačelnik Neven Bosilj.
U Hrvatsku je danas sletjelo prvih šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale.
Nove zaštitnike hrvatskog zračnog prostora iz Bordeauxa su u Zagreb preletjeli piloti Hrvatske vojske, koji su prošli obuku u Francuskoj.
Na svečanosti prihvata prve skupine višenamjenskih borbenih aviona Rafale u sastav Hrvatskog ratnog zrakoplovstva u vojarni Pukovnik Marko Živković je, uz predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade ministra obrane Anušića, ministra gospodarstva Habijana, i druge dužnosnike, bio župan Anđelko Stričak.
– Upravo je nabava Rafala odluka koju bih posebno istaknuo tijekom obnašanja dužnosti zastupnika Hrvatskoga sabora u protekla tri mandata. Naime, Odlukom Vlade RH sam u srpnju 2019. godine bio imenovan u Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona. Da je njihova nabava bila neophodna, najbolje nam govore geopolitičke krize diljem svijeta. Vjerujem da svi uviđamo da moramo brinuti o sigurnosti, a isto tako vjerujem da svi uviđamo blagodati svih euroatlanskih asocijacija čiji smo članovi. Osim što Hrvatska vojska zadržava sposobnost zaštite zračnog prostora, nabavom borbenih aviona Rafale dodatno jača status među saveznicima – istaknuo je župan Stričak.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
FOTO : IVAN AGNEZOVIC
