Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je jedan milijun prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, objavio je HZJZ.

Ovaj trend, zajedno s opadajućom prevalencijom osoba s pothranjenošću od 1990., čini debljinu najučestalijim oblikom malnutricije u Hrvatskoj i većini drugih zemalja diljem svijeta.

Na osnovu analize podataka iz hrvatskih istraživanja procjenuje se kako je u Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56.000 djece i adolescenata te 1.180.000 odraslih osoba.

Između 1990. i 2022. godine udio pogođenih pothranjenošću smanjio se u dječaka, djevojčica i odraslih muškaraca dok među ženama nije zamijećena promjena u istom razdoblju.

Ovo istraživanje provela je suradnička grupa za istraživanje rizičnih čimbenika nezaraznih bolesti “NCD Risk Factor Collaboration” (NCD-RisC) u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO). Istraživači su analizirali podatke o masi i visini dobivene mjerenjem više od 220 milijuna ljudi starijih od 5 godina (63 milijuna osoba dobi od 5 do 19 godina i 158 milijuna osoba dobi 20 godina i starijih) iz više od 190 zemalja.

U ovom istraživanju, u kojem se analizirao indeks tjelesne mase (ITM) kako bi se razumjele promjene diljem svijeta u debljini i pothranjenosti od 1990. do 2022., ukupno je sudjelovalo više od 1500 istraživača od kojih su neki i djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Sanja Musić Milanović, Helena Križan, Ranko Stevanović).

Za odrasle osobe smatralo se da su pogođene debljinom ako su imale ITM veći od ili jednak 30kg/m2, a pothranjenošću ako im je ITM bio ispod 18,5kg/m2. U djece školske dobi (dob 5 do 9 godina) i adolescenata (dob 10 do 19 godina) granične vrijednosti ITM korištene za definiciju debljine i pothranjenosti ovisile su o dobi i spolu djece.

Od 1990. do 2022. godine u Hrvatskoj su stope debljine više nego dvostruko narasle u djevojčica (s 3,3% na 7,2%) i dječaka (s 5 % na 11,3%), a takvi porasti zabilježeni su u gotovo svim zemljama. Udio djevojčica koje su imale pothranjenost pao je sa 2,8% u 1990. na 1,8% u 2022., dok je u dječaka pao sa 2,7% na 1,5%. Hrvatska je jedna od 44 zemlje u kojima je zabilježen pad stopa pothranjenosti u djevojčica te jedna od 80 zemalja u kojima je zabilježen isti pad u dječaka.

Ukupan broj djece i adolescenata u Hrvatskoj koji su pogođeni debljinom u 2022. bio je 56.000 (21.000 djevojčica i 35.000 dječaka), dok je 5300 djevojčica i 4800 dječaka imalo pothranjenost.

U odraslih od 1990. do 2022. godine stope debljine u žena su se više nego udvostručile (s 13,4% na 28,3%), a u muškaraca i utrostručile (s 10,7% na 34,8%). Udio odraslih s pothranjenošću smanjio se od 1990. do 2022.

Ukupno, procjenjuje da se je 1.180.00 odraslih živjelo s debljinom u Hrvatskoj 2022. godine (600.000 žena i 580.000 muškaraca), dok je 33.000 žena i 8600 muškaraca živjelo s pothranjenošću.

– Ovi trendovi ukazuju na globalnu tranziciju, prema kojoj u Hrvatskoj, baš kao i u dvije trećine svih zemalja diljem svijeta, postoji značajno veći broj osoba pogođenih debljinom nego pothranjenošću. Također važno je istaknuti kako se prema udjelu odraslih muškaraca s debljinom od 35 % Hrvatska nalazi na visokom 25. mjestu na svijetu. Podaci dobiveni ovim istraživanjem ponovno naglašavaju važnost prevencije i liječenja debljine od najranije životne dobi, kroz promicanje pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti i adekvatnu liječničku skrb. Za ostvarenje globalnog cilja zaustavljanja porasta debljine bit će ključno implementirati široki spektar dokazano učinkovitih intervencija te uključiti sve razine upravljanja, od vlade do lokalnih zajednica – stoji u članku HZJZ-a.