Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opioidima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.

Heroin je i dalje najčešći ilegalni opioid u Europi, ali sve više raste i zabrinutost zbog uporabe sintetskih opioida.

U 2022. godini na liječenje je došlo 6078 osoba, od toga 4741 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (78,5 %), a  1337 osoba zbog neopijata (21,5 %). Udio liječenih zbog uporabe neopijata blago je porastao u odnosu na 2021. godinu.

Trend broja novoliječenih zbog ovisnosti o opiodima je stabilan.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu  čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosio je 4,7:1. I muškarci i žene su najbrojniji u skupini od 40 do 44 godine.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 228,8 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (588,3), zatim Zadarska (527,4), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (434), Splitsko-dalmatinska (329,8), Dubrovačko-neretvanska (309,1) te Grad Zagreb (271,7).

Zanimljivi je i podatak da su ljudi koji su se od heroina 2022. liječili u Hrvatskoj u prosjeku su neku vrstu droge počeli uzimati s nenavršenih 16 godina, a u prosjeku s 20 su prvi put uzeli heroin. I tako je dugi niz godina. Prosječna dob početka liječenja zbog ovisnosti o psihoaktivnim supstancama je 27,1 godina što znači da prosječno prođe 11 godina od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva do prvog javljanja na tretman zbog ovisnosti o heroinu.

U 2022. godini umrlo je 348 osoba liječenih zbog uporabe droga. Najviše umrlih je bilo s prebivalištem u Gradu Zagrebu (31,9 %). Iz Splitsko- dalmatinske županije umrlo je 13,5 % svih umrlih osoba, a slijede je Istarska županija (8 %) i Primorsko-goranska (7,8 %). U svim županijama zabilježen je barem jedan slučaj smrti liječenih osoba ikad zabilježenih u Registru. Najčešći uzroci smrti bili su bolesti krvožilnog sustava (51 ili 14,7 %), maligne bolesti (43 ili 12,4 %) te predoziranje metadonom (30 ili 8,6 %).

Sjever Hrvatske

Podaci HZJZ-a za Varaždinsku županiju za 2022. godinu pokazuju da se od droge liječilo 173-oje ljudi, a prvi put njih 25 %. Stopa liječenih osoba na 100.000 stanovnika time za Varaždinsku županiju iznosi 166,1.

U Međimurskoj županiji u navedenoj godini od droge se liječilo 136 osoba, a prvi put njih 12,5 %. Stopa liječenih osoba na 100.000 stanovnika time za Međimurje iznosi 203,9.

U Varaždinskoj je županiji u 2022. od droge umrlo osam osoba, a u Međimurju njih četvero.

Droga u Europi

Procjenjuje se da je približno 83,4 milijuna ili 29 % odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji barem jednom u životu uzimalo droge, pri čemu je više muškaraca (50,5 milijuna) u odnosu na žene (33 milijuna).

Kanabis je i dalje najčešće konzumirana tvar, s više od 22,6 ili 8 % milijuna odraslih Europljana koji su prijavili njegovu uporabu. Stimulansi su druga najčešće prijavljena kategorija. Procjenjuje se da je u 2022. godini 3,7 ili 1,3 % milijuna odraslih konzumiralo kokain, 2,3 milijuna escstasy (0,8 %) i 2 milijuna amfetamine (2 %). Veća raznolikost sintetskih stimulansa koji su sada dostupni na ilegalnom tržištu povećava rizike za javno zdravlje. U povijesti je amfetamin bio najčešći sintetski stimulans u Europi. Međutim, postoje znakovi da i metamfetamin i sintetski katinoni sada značajnije pridonose cjelokupnim problemima Europe povezanima sa stimulansima. Kokain je tijekom 2021. bila najčešća tvar povezana sa slučajevima akutnog trovanja koji su zahtijevali hitni bolnički prijem, navedena u 27 % slučajeva.