Novomarofski Kulturni centar „Ivan Rabuzin” bit će domaćin ovogodišnje Hrvatske operne akademije
Kulturni centar „Ivan Rabuzin” u Novom Marofu bit će domaćin Hrvatske operne akademije, prvog ljetnog edukativnog programa za glazbenike u...
Predstava Šapat duše autorski je projekt Tamare Kučinović koji se bavi problemom izbjeglištva kao jednim od ključnih političkih i etičkih problema s početka 21. stoljeća.
Namijenjena je odraslima te djeci od 11 godina na više, a pogledati ju možete u nedjelju, 19. svibnja u 17 sati na Sceni Rogoz.
Kako ispričati priču o onima kojima nije dopušteno da imaju svoju egzistenciju, sjećanje i povijest, zaustavljenima na mjestima koja su planirana za brisanje, s namjerom da se unište. Za njih nije predviđeno da imaju povijest i budućnost. Nemaju čak ni sadašnjost, iz vlastitog straha da ikakvo priznanje sadašnjosti ne potkopa njihovo pravo na povratak ili potragu za pripadanjem.
Prepušten osjećaju koji nosi u sebi i nebu nad sobom, devetogodišnji dječak Idris, glavno lice ove priče o ljudskosti, ujedno i narator, posjeduje moć koja je većini odraslih postala nedohvatljiva. Osjećajući da svi oni koji su se našli zaustavljeni na tom mjestu, oduzete vrijednosti moraju stvarati sami, iz dana u dan odraslima nevidljivom etičkom i dječjom upornošću, izvlači i povezuje sve te izgubljene sudbine koje vidi oko sebe u zajedništvo, te malo pomalo iz točaka boli i rasapa izlazi na svjetlo dana potisnuta nutrina i životnost koje su se morali odreći. Idris nekom dječjom otpornošću i intuicijom preokreće plan koji nikad nije ni imao namjeru da čovjeku pruži sreću, odbijajući da takvom mjestu preda svu egzistenciju ljudskosti…
REDATELJICA: Tamara Kučinović
SCENOGRAF: Davor Molnar
KOSTIMOGRAF: Davor Molnar
AUTORICA LUTAKA: Alena Pavlović
KOSTIMOGRAFKINJA LUTAKA: Alena Pavlović
SKLADATELJI: Ivana Đula i Luka Vrbanić
AUTOR VIDEO PROJEKCIJA: Damir Chytil
OBLIKOVATELJICA SVJETLA: Tamara Kučinović
Uloge:
IDRIS: Filip Eldan
BAKA: Sunčana Zelenika Konjević
TATA, SKROMNO MUDAR ČOVJEK S KOZOM: Nikša Eldan
YUSRA, ŽENA S NAJMEKŠIM GLASNOM NA SVIJETU: Sara Ipša
NEIZDRŽIVO USAMLJENI ČOVJEK, ISTETOVIRANI MANGUP: Marinko Leš
Trailer: https://www.youtube.com/watch?v=coLOJSj1AHs
Ulaznice su dostupne putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
Kotoripski Kužni pil se prvi put spominje u povijesnim zapisima 1841. godine, a točna godina njegove izrade nije poznata. Službenog naziva – Pil Presvetog Trojstva – zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i upisan u Registar kulturnih dobara RH.
Općina Kotoriba krenula je, uz potporu Ministarstva kulture i medija, u njegovu faznu obnovu kako bi mu se vratio nekadašnji impresivan izgled – na stupnjevito uzdignutoj pravokutnoj plinti nalazila se baza u obliku menze, koja na svojem licu nosila jednostavan grčki križ. Iznad nje diže se četverokutni postament iz kojeg se diže obla kolumna s klasicističkim kapitelom i grupom Svetog Trojstva. Kolumnu je okruživalo pet figura koje predstavljaju Immaculatu, sv.Roka, sv.Nikolu, sv.Antuna Padovanskog i sv.Florijana koji su postavljeni na uglove postamenta. Kako je Pil potpuno uništen u prometnoj nesreći, godinama su njegovi ostaci pohranjeni u Župnom dvoru čekali obnovu.
Općina je drugu godinu za redom prijavila projekt Ministarstvu, a radovi se obavljaju stručni konzervatori i restauratori prema dobivenim sredstvima Ministarstva kulture i medija pod stručnim nadzorom Uprave za zaštitu kulture baštine, Konzervatorskog odjela u Varaždinu. Ove godine završena je pravokutna baza s grčkim križem te je Pil postavljen na svoje originalno mjesto gdje će pričekati daljnju obnovu odnosno daljnja odobrena sredstva za nastavak radova.
Iz Umjetničkog paviljona u Zagrebu stigla je nesvakidašnja pozivnica. Građani su pozvani da donacijama kristalnih predmeta sudjeluju u projektu “Svečanost” vizualne umjetnice Tanje Dabo. Autorica simbolikom kristala želi upozoriti na neravnopravni društveni status žena u Hrvatskoj. Kristalne predmete možete donijeti u galerijske i muzejske prostore diljem Hrvatske. Tako se kristalni predmeti mogu donirati i Gradskom muzeju Varaždin, javlja HRT.
– Referenca je samo simbolična jer žene su u svim društvenim područjima zapravo neravnopravne i nejednake. Ali ovo je nešto što je mjerljivo i brojivo – izjavila je Tanja Dabo, autorica projekta ”Svečanost” i redovna profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti.
Kristal, koji je domaćicama prije bio gotovo jedina nagrada pa i stvar prestiža, skuplja se i u varaždinskoj palači Herzer.
– Mi smo objavili na stranicama Gradskog muzeja Varaždin i na facebook stranici pa molimo sve građane da se tom prilikom uključe u donaciju, izjavila je Elizabeta Igrec, kustosica u Gradskom muzeju Varaždin.
Od Osijeka, Dubrovnika do Samobora i Varaždina, kristalni predmeti se skupljaju do 30. rujna.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE