Hrvatskim robotičarima devet medalja i tri posebne nagrade na 5. Europskom RoboCup Junior natjecanju u Hannoveru
Na 5. Europskom RoboCup Junior natjecanju koje je od 13. do 16. lipnja održano u njemačkom Hannoveru sudjelovalo je više...
Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt
Među prvima u rano proljeće cvate lijeska. Muški cvjetovi (duge žute resice) prepuni su peludi, ženski cvjetovi slabo su primjetni i crvenkasti na vrhu. Iako je u glavnini oprašuje vjetar, lijeska je vrlo važna za opstanak pčela jer pčelama daje obilje peludi u to rano doba godine, a s cvatnjom lijeske poklapa se pojava prvog legla u košnici, početkom siječnja pa sve do veljače ili ožujka u hladnijim zimama. Nakon toga slijedi cvatnja vrbe, opet jako bitna za pčele – i tako je sav život u prirodi povezan: opstanak jedne vrste ovisi o drugoj.
Ako i sada prošećete livadama ili samo pogledate na obližnji travnjak, jasno ćete vidjeti tu povezanost između prvih proljetnica i prvih oprašivača. Sada na livadama i drugim travnatim površinama posvuda oko nas cvatu prve tratinčice, maslačci, čestoslavica (Veronica), crna mrtva kopriva (Lamium purpureum) …. I upravo su one od presudne važnosti za život prvih oprašivača: ako malo stanete, ugledat ćete mnoštvo pčela, kako pčela medarica tako i solitarnih i drugih vrsta pčela, bumbara i ostalih kukaca.
Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge Biovrt
FOTO: Lucija Trupković
Sav taj prvi cvatući „korov“ nije nikakav korov, nego su to vrste koje s razlogom cvatu u rano proljeće te su itekako evolucijski povezane i s životinjskim zajednicama. One daju hranu oprašivačima, dok ih oni oprašuju, i tako omogućavaju nastanak sjemenja i nastavak tih biljnih vrsta. Stoga, ako imate nekakvu zelenu površinu na svom imanju – suzdržite se od rane košnje. Travnjaci nisu tu da bismo ih mi mahnito kosili i potkresivali čim trava malo naraste, nego da omoguće preživljavanje oprašivača. Ranom košnjom i uništavanjem prvih cvjetnica i vi ste dio i uzrok tužne i porazne priče o drastičnom padu korisnih oprašivača oko nas – a time i ugrožavanja opstanka čovječanstva na ovom planetu, jer bez njih neće biti ni mnogih plodova koje čovječanstvo koristi za hranu – odnosno preživljavanje. Zato je bitan doprinos ama baš svakog pojedinca.
Korisnim kukcima oko nas možete pomoći i sadnjom cvijeća koje cvate u rano proljeće – poput šafrana, mrežastih irisa, narcisa, kukurijeka, jaglaca…. Proljetne lukovice možete potražiti na jesen u brojnim dućanima, pa zato planirajte jesensku sadnju lukovica kako biste zašarenili svoju okućnicu na proljeće. Brojne cvjetnice, poput jaglaca, možete kupiti vrlo rano na proljeće.
U prirodi ništa nije slučajno ili suvišno, sve je povezano i sve ima bitnu funkciju. I mi smo jednako tako dio ove ravnoteže, a svojim izborima itekako djelujemo na ostatak svijeta oko nas. Stoga stanite, udahnite zrak, osjetite zrake sunca na koži, osjetite miris proljetnica oko sebe, poslušajte pjev ptica i zujanje kukaca oko nas – sve je to živi svijet koji prečesto zanemarujemo i zaboravljamo kako je sve to svijet čijim smo i mi dijelom – i na kojem opstanak svih nas ovisi o drugome.
Video na ovu temu snimljen u rano proljeće u biovrtu možete pogledati na www.biovrt.com.
U petak, 26. srpnja, u sklopu manifestacije „Ljeto uz Muru 2024“ u Hlapičini, u Društvenom domu, nastupa Kulturno umjetnička udruga „Lipa“ iz Gornjeg Mihaljevca.
Vikend proštenja u Hlapičini slavi se povodom blagdana svete Ane i Joakima, a čiji imendan je u katoličkom kalendaru 26. srpnja, a sveta Ana jest zaštitnica filijalne crkve u Hlapičini.
Program započinje nagrađivanom predstavom u tri čina „Ljubav s dva lica“ u režiji Franje Halabarec. Izvedba započinje u 20 sati, a ulaz je slobodan.
U srijedu, 24. srpnja, je u poslijepodnevnim satima za promet otvoreno novo kružno raskrižje na križanju Ulice Stjepana Radića, Sajmišne, Ulice Vjekoslava Špinčića i Ulice 34. inženjerijske bojne.
Riječ je o projektu vrijednom više od milijun eura čijom je realizacijom napravljen važan korak prema poboljšanju protoka vozila i sigurnosti u tom dijelu grada. Samo kružno raskrižje je jednotračno, a okvirna propusna moć je 20.000 vozila na dan.
U sklopu projekta rekonstrukcije prometnice i izgradnje novog kružnog raskrižja dovršavaju se i radovi na rekonstrukciji podvožnjaka, a postavljen je i bukobran, oslikan bojama Grada Čakovca i detaljima vezanim uz njegove simbole i povijest.