Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji 567 više doseljenih iz inozemstva nego što ih je tamo otišlo

Objavljeno:

- dana

U 2022. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva su doselile 57.972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46.287 osoba. Saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 11.685, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni na kraju srpnja ove godine. Ovo je prvi put od 2013. godine da Hrvatska ima pozitivan migracijski saldo u vanjskim migracijama.

Istraživanja o unutarnjoj i vanjskoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske provode se na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.

U 2022. iz inozemstva se doselilo 17,8 % hrvatskih državljana i 82,2% stranaca, a odselilo se 70,7 % hrvatskih državljana i 29,3 % stranaca.

U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku njih najviše doselilo se iz Ukrajine, odnosno 19,3 % osoba, a 14,6 % osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja odseljenih osoba iz Republike Hrvatske, najviše osoba odselilo se u Njemačku, njih 31 %, slijede Austrija i kategorija ostale zemlje i nepoznato.

S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva veći je bio udio muškaraca. U ukupnom broju odseljenih osoba u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca. Najveći broj odseljenih osoba u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina.

U ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2022. najveći su udio imali Grad Zagreb (23,5 %) i Splitsko-dalmatinska županija (11,8 %). Prema ukupnom broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (19,5 %), slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,6 %), Zagrebačka županija (7,4 %) i Primorsko-goranska županija (7 %).

Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2022., odnosno razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo, imali su Grad Zagreb (3980 osoba), Zagrebačka županija (3482 osobe) i Istarska županija (3196 osoba). Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1205 osoba), Osječko-baranjska županija (-1060 osoba) i Brodsko-posavska županija (-1051 osoba).

Ako se pogledaju podaci od 2013. do 2022. snažno raste iseljavanje iz Hrvatske, ali i useljavanje u našu zemlju.

Sjever Hrvatske

I Varaždinska županija bilježi pozitivan saldo što se tiče inozemstva, odnosno lani se doselilo više ljudi nego se odselilo. Tijekom 2022. godine iz Varaždinske županije odselilo se 1656 ljudi, a doselio se njih 2223. To je plus od 567 ljudi.

Po ovom pitanju Međimurska je županija i dalje u minusu; lani se odselilo 1513 ljudi, a doselio ih se 1498. DZS zasad nije objavio iz koji zemalja najviše doseljavaju ljudi u Varaždinsku i Međimursku županiju.

Možemo podatke za dvije županije na sjeveru usporediti s 2021. Prema migracijama s inozemstvom Varaždinska županija tada je bila u minusu jer se odselilo 1501, a doselilo se njih 1356. I Međimurska županija te je godine bila u minusu. Iz Međimurja se u inozemstvo tada odselilo 1195 ljudi, a iz inozemstva se doselilo njih 1123.

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje