Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji hripavac trenutno ima 150 ljudi, a ravnatelji škola razgovarali što ako se bolest pojavi u kolektivu

Foto: Ilustracija/Pixabay

Objavljeno:

- dana

Postupanje u slučaju pojave hripavca u kolektivu, kriminalitet droga djece i mladih na području Varaždinske županije, nagrada za izvrsnosti Rotary Cluba Varaždin, kao i analiza sustava obrazovanja u Varaždinskoj županiji te uvjeti, kriteriji i postupak za davanje u zakup školskog prostora i opreme bile su teme kolegija ravnatelja osnovnih i srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija te Učeničkog doma Varaždin.

Kao što je istaknula voditeljica Epidemiološke djelatnosti ZZJZ Varaždinske županije Katica Čusek Adamić dr. med. spec. epidemiologije u Varaždinskoj županiji trenutno je hripavac dokazan kod 150 osoba. Najčešće je riječ o djeci školske dobi, odnosno učenicima viših razreda osnovnih škola i srednjoškolcima.

– Riječ je o vrlo zaraznoj bakterijskoj infekciji dišnog sustava koju karakterizira napadaj spazmatičnog kašlja. Bolest je najopasnija za necijepljenu djecu do 12 mjeseci starosti, ali i za svu drugu necijepljenu ili nepotpuno cijepljenju djecu. Stoga smo mi ravnateljima pripremili obavijest o postupanju kod pojave oboljele osobe u kolektivu kako da postupaju i kome da se obrate – rekla je, između ostalog Katica Čusek Adamić.

Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, zaključno s 15.12.2023. godine, HZJZ je na nacionalnoj razini zaprimio 3050 prijava oboljelih od hripavca. Najviše ih je u dobi od 10 do 14 godina, odnosno 1407.

Službenica za prevenciju PU varaždinske Tatjana Novak i član Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti Varaždinske županije Davor Čmigović apelirali su na zajedničku borbu protiv kriminaliteta droga kod djece i mladih na području Varaždinske županije.

– Kada su u pitanju počinitelji prijavljenih kaznena djela zlouporabe droga, najviše se radi o punoljetnim osobama. Međutim, žalosti činjenica da su počinitelji i djeca do 14 godina života te maloljetnici od 14 do 18 godina starosti. U ukupnom broju zapljena droga od maloljetnih osoba, oko 80 do 90 % zapljena je izvršeno u zonama odgojno-obrazovnih ustanova i to su redom zaplijene marihuane, amfetamina, biljke canabisa, kokaina, ecstasyja, hašiša i heroina – rekla je Tatjana Novak apeliravši na sve ravnatelje, profesore, učitelje, da prijavljuju događaj ili sumnju da učenici konzumiraju, nabavljaju ili se bave preprodajom nedozvoljenih supstanci ili posjeduju stvari koje se koriste u preprodaji droga.

Manje učenika

Analizirajući sustav obrazovanja u Varaždinskoj županiji pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr. sc. Miroslav Huđek izvijestio je ravnatelje kako se po mreži škola Varaždinska županija nalazi na 15 mjesto u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostale hrvatske županije i Grad Zagreb, a osma je po broju učenika.

– Kada se pogleda razdoblje unatrag deset godina Varaždinska županija ukupno je izgubila 3200 učenika u osnovnim i srednjim školama. Zabrinjavajući su podaci i po pitanju izostanaka učenika. I dok smo prije pandemije uzrokovane koronavirusom imali 41 sat izostanka po učeniku, danas po učeniku imamo 71 sat, bilo da je riječ o opravdanim ili neopravdanim satima. Obrazovanje Varaždinske županije dijelimo na strukovni program, koji je zastupljen 75 posto, te gimnazijski s 25 posto. I dok su na državnoj razini najpopularniji ekonomija, elektrotehnika i strojarstvo, u našoj županiji najveće zanimanje učenika bilo je za strojarstvo, elektrotehniku i tek onda ekonomiju – iznio je podatke pročelnik Huđek.

Župan Varaždinske županije Anđelko Stričak zahvalio se ravnateljima odgojno-obrazovnih ustanova, kao i svim profesorima, učiteljima, ali i učenicima na uspješno odrađenoj godini.

– Od ukupnog proračuna Varaždinske županije koji za 2024. godinu iznosi 174 milijuna eura, čak 62% proračunskih sredstava namijenjeno je Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu i sport. Osim izgradnje i dogradnje potrebnog školskog prostora – 10 milijuna eura odnosi se na socijalne programe kao što su pomoćnici u nastavi, produženi boravak, stipendije, prijevoz učenika i studenata, te prehrana učenika. Ove godine otvorili smo Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija pri Medicinskoj školi Varaždin, Centar za mentalno zdravlje djece i mladih, a pred završnom smo konferencijom projekta „Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi Arboretum Opeka“. Ujedno, za iduću godinu planiramo 24 milijuna eura, gotovo dvostruko više sredstava u odnosu na ovu godinu, za realizaciju projekata koje se financiraju iz europskih fondova. Ta ulaganja će, uz naše centre izvrsnosti dati novi iskorak u našem obrazovanju. U tom cijelom obrazovnom procesu na prvom su nam mjestu učenici. Upravo zbog njih redovito održavamo ovakve kolegije, ali i sastanke s drugim ustanovama i institucijama kako bi učenicima omogućili što bezbrižnije i radosnije odrastanje te lakše svladavanje obrazovnog programa – zaključio je župan Stričak.

U okviru kolegija održan je i Forum o upravljanju i vođenju u obrazovanju 2023.: „Izazovi upravljanja u osnovnim i srednjim školama“, a kolegiju je prisustvovala i zamjenica župana Silvija Zagorec, pročelnica za proračun i javnu nabavu Klaudija Brezovec, kao i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje