Povežite se s nama

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

U fokusu

S hrvatskog sjevera iselilo je 20.000 ljudi, otišle su cijele obitelji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Kolegija gradonačelnika i načelnika Međimurske županije prisustvovao je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, u pratnji ravnateljice Uprave za upravljanje javnim politikama za demografsku revitalizaciju i useljeništvo Natalije Havidić, ravnateljice Uprave za provedbu javnih politika za useljeništvo Ivane Perkušić, ravnatelja Uprave za provedbu javnih politika za demografsku revitalizaciju Ante Babića, te savjetnice Martine Andrijević.

Na spomenutom je sastanku posebno istaknuta inicijativa da država preuzme trošak plaća u vrtićima.

Đurđica Slamek predsjedavala je sjednicom Kolegija, te je u temu – financiranje rada dječjih vrtića – prisutne uvela zaključkom koji je iz Međimurske županije upućen predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću i ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu.

– Predlažemo da država preuzme financiranje plaća djelatnika u dječjim vrtićima jer je to način da uvede pravedniji model podrške koju država pruža jedinicama lokalne samouprave. U sustavu predškolskog odgoja je situacija kritična jer je teret za JLS-e postao neizdrživ i priječi razvojne projekte. Istovremeno, demografska situacija u zemlji je zabrinjavajuća, a ovaj model je direktno vezan uz demografiju jer težimo da vrtići budu besplatni za roditelje – istaknula je Đurđica Slamek, dodavši da je spomenuti dopis poslan u srpnju, no do danas nema odgovora. Đurđica Slamek također je naglasila da je novi izazov i sve veći broj starije populacije te da će općine i gradovi morati više izdvajati za skrb o njima. S trenutnim omjerom financiranja predškolskog odgoja to neće biti moguće.

Župan Međimurske županije Matija Posavec naglasio je ministru Šipiću i suradnicima da inicijativa dolazi iz Županije koja je najviše napravila na razvoju modela koji direktno utječu na sigurnost i kvalitetan život građana.

– Odavno smo, mnogo prije Vladine porezne reforme, rasteretili građane, te kod nas nema prireza. Među 22 općine i 3 grada u Međimurskoj županiji nema niti jedne jedinice koja ne primjenjuje potpore za sve dobne skupine građana, na mnogim područjima djelovanja. Tako je i s područjem skrbi za djecu i mlade gdje se izdvajaju sredstva za novorođenčad, provodimo projekte i mjere vezane uz usklađenje profesionalnog i obiteljskog života, poput financiranja duljeg rada vrtića, jedina smo Županija u Hrvatskoj koja financira osobne asistente za djecu s razvojnim poteškoćama i u vrtićima, u što ulažemo oko pola milijuna eura na godišnjoj razini zato što svako dijete mora imati jednaku šansu. Prvi smo uveli besplatan prijevoz za učenike srednjih škola, kao i za studente, pomažemo i jednokratnim potporama, nagradama za izvrsnost, besplatnim prijevozom itd., a za djecu iz romske populacije osiguravamo efikasan model pripreme za školu – rekao je župan Posavec te dodao da teže zajedničkom cilju da sva djeca u Međimurju imaju mjesto u vrtiću.

– Zato ćemo 30 vrtića dograditi, urediti ili izgraditi kako bismo povećali kapacitete. Najveći poticaj u premošćivanju problema je činjenica da ove godine imamo 167 djece više u vrtićima nego lani. U ovom trenutku u Međimurju 4088 djece pohađa vrtić i nema bolje demografske mjere od ove koju predlažemo. U našem kraju, ukupno u vrtićima imamo 669 zaposlenika, od čega 420 odgojitelja. Trošak države po modelu koji predlažemo, na primjeru naše Županije, iznosio bi oko 15-ak milijuna eura na godišnjoj razini – pojasnio je župan Posavec.

Ervin Vičević, načelnik Općine Selnica, istaknuo je da će za predškolski odgoj u ovoj jedinici uskoro trebati već 18 posto proračuna, dok je Anđelko Nagrajsalović, načelnik Općine Sv. Juraj na Bregu, upozorio i na paralelni problem – nedostatak stručnog kadra – zbog dugog vremena iznimno niskih plaća odgojitelja. Dodao je da fiskalnim izravnanjem općine više kategorije razvijenosti dobiju onoliko koliko u investicijama, kroz PDV, moraju vratiti državi.

– Na natječaje smo prijavili tri vrtića jer nam treba još mnogo mjesta za djecu, a – primjerice – za matičnu ustanovu dobili smo 1,9 milijuna eura iz EU fonda, a treba nam najmanje šest milijuna – iznio je primjer Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, dok je načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik upozorio i na problem privatnih vrtića, koji će se početi gasiti, jer ne mogu konkurirati za natječaje na koje se apliciraju projekti općinskih i gradskih vrtića.

Župan je ministru Šipiću iznio i specifičnosti Međimurja kao pogranične županije gdje je, uz dnevne migracije, zabilježen i jedan novi, vrlo nepovoljan trend.

– U mnogim sam prilikama apelirao da se što prije riješi pitanje dvostrukog oporezivanje naših građana, što je osobito velik problem u Međimurju. Naši građani, s vremenom su, upravo zbog dvostrukog oporezivanja, počeli s cijelim obiteljima iseljavati u Austriju. Zadnjih godina s hrvatskog sjevera iselilo je 20.000 ljudi. To je alarmantna brojka, osobito u svjetlu činjenice da te ljude nismo morali izgubiti da je bilo malo više sluha na najvišim razinama vlasti – istaknuo je Matija Posavec, spomenuvši i jednosmjensku nastavu u školama kao cilj kojim se doseže i kvalitetniji obiteljski život.

– U tom je smislu iznimno važno da u Ministarstvu znanosti i obrazovanju ubrzaju izdavanje suglasnosti za projekte izgradnje, obnove i dogradnje škola, što je nama u Međimurskoj županiji zbog snažne projektne aktivnosti uistinu veliki problem – pojasnio je župan, naglasivši da je ulaganje u djecu najjeftiniji, a najučinkovitiji način za napredak društva.

Ministar Ivan Šipić istaknuo je da obilazi sve hrvatske regije samo s jednim razlogom: da iz prve ruke čuje o prioritetima i specifičnostima.

– Na stolu je i ova vaša inicijativa i činjenica je da se s njom slažem, jednako kao što je činjenica da će za provedbu trebati jaka politička volja jer se radi o pola milijarde eura na godišnjoj razini. S druge strane, u našoj zemlji je, kao i u većini zemalja Europske unije, upaljen crveni alarm. I Hrvatska izumire, toga vjerujem da će Vlada ozbiljno stati uz niz novih mjera za koje pripremam prijedloge. Jedan od prijedloga koji ću iznijeti jest puna plaća za žene na rodiljnom dopustu, istaknuo je ministar demografije i useljeništva. 

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje