Povežite se s nama

Život i društvo

U Varaždinskoj županiji u 2016. preminula četvorica narkomana

Objavljeno:

- dana

OVISNOST

Zbog zlouporaba psihoaktivnih droga i opijata lani je na liječenju bilo 240 osoba iz Varaždinske županije, od kojih njih 28 prvi put.

Nažalost, od posljedica uzimanja droge i opijata tijekom 2016. godine preminula su četvorica ovisnika, dvojica 30-ogodišnjaka te 40-ogodišnjak i 50-ogodišnjak.
Podaci su to iz izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za prošlu godinu, u kojem se navodi da je u Hrvatskoj lani preminulo ukupno 90 ovisnika o drogama i opijatima, a svaki peti umro je od predoziranja metadonom.

Manje liječenih

Posljednjih nekoliko godina u zdravstvenim ustanovama Hrvatske, bilo u bolničkom bilo u izvanbolničkom sustavu, godišnje se liječi više od 7.000 osoba. Slično je bilo i prošle godine.

– U 2016. godini na liječenju je bilo 7.106 osoba, što je manje nego prethodne godine (7.533 osobe). Od ukupno liječenih osoba, njih 5.953 su uzimale opijate (83,8 posto). Zbog uzimanja i/ili ovisnosti o drugim psihoaktivnim sredstvima, liječene su 1.153 osobe (16,2 posto). Udjeli opijata i neopijata su slični kao i prethodnih godina – navedeno je u izvješću.

Najmlađa osoba koja se lani liječila zbog ovisnosti imala je 13 godina, a najstarija 84 godine. Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna je dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila 16,1 godina.

Stopa liječenih ovisnika (na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina) za Varaždinsku županiju niža je one za cijelu Hrvatsku. Najvišu je stopu u 2016. godini imala  Zadarska županija (466,6), a slijede: Istarska (458,1), Šibensko-kninska (408,3), Primorsko-goranska (314,4), Grad Zagreb (295,4), Splitsko-dalmatinska (260,1) i Dubrovačko-neretvanska županija (226,5). U Varaždinskoj županiji ta je stopa iznosila 201,3, dok je za cijelu Hrvatsku iznosila 206,5.

U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 90 ovisnika, svaki peti od predoziranja metadonom

Među liječenima zbog ovisnosti je najveći broj osoba sa završenom srednjom školom, 66,8 posto. Najviše je liječenih, kao i prijašnjih godina, živjelo s primarnom obitelji (42,8 posto). Kad je u pitanju roditeljski status, podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da od svih osoba liječenih 2016. godine njih 37,1 posto ima djecu.
Iako je posljednjih nekoliko godina prisutan trend smanjenja broja liječenih osoba, osobito novih heroinskih ovisnika, zabrinjava podatak da je najmlađa osoba lani liječena zbog ovisnosti o drogama imala svega 13 godina.

S druge strane, najstariji liječeni ovisnik imao je 84 godine. To je posljedica činjenice da u Hrvatskoj, baš kao i u Europi, ovisnička populacija sve više stari, pa i prosječne dobi muškaraca i žena liječenih zbog ovisnosti o drogama pokazuju trend rasta. Većinu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,7:1,0.

Prosječna dob

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila je 16,1 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 19,8 godina, a prvo intravenozno u dobi od 21,3 godine. Roditelji ovisnika o heroinu su za problem ovisnosti najčešće saznali nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja, dok roditelji liječenih zbog zlouporabe neopijata za problem ovisnosti saznaju ranije.

Treba istaknuti i dobru vijest: udio osoba pozitivnih na HIV već je dulji niz godina nizak i iznosi 0,5 posto, dok se 2016. godine smanjio na 0,2 posto.
– Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica – ističu iz Zavoda.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Predrag Šimunec održao savate radionicu u varaždinskom vrtiću Čira-Čara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu projekta „Zanimanja“ te organizirane aktivnosti kroz koje su djeca upoznala sportaše i sportove kojima se oni bave, u Dječjem vrtiću Čira-Čara u Varaždinu održana je savate radionica pod vodstvom trenera Predraga Šimuneca, vlasnika i voditelja Savate kluba Šimunec gyma iz Varaždina.

Gospodin Šimunec je predsjednik Hrvatskog Savate saveza, svjetski prvak savate boksa, višestruki prvak Hrvatske, ali i osvajač brojnih europskih medalja.

Kako su sport i redovito kretanje preduvjet zdravog razvoja djeteta, svoje iskustvo kao profesionalni sportaš, želio je podijeliti i sa djecom starije i predškolske skupine Dječjeg Vrtića Čira-Čara.

– Cilj nam je bio osvijestiti kod djece važnost bavljenja sportom, ali i upoznati ih s dobrobitima pravilne prehrane, redovitim vježbanjem te brojnim prednostima bavljenja sportom. Sport osim očuvanja zdravlja stvara i radne i obrambene sposobnosti, ali ima i značajnu društvenu ulogu koja je usmjerena na na odgojno-obrazovne vrijednosti – rekla je ravnateljica vrtića Anja Kelemen Petrlić.

Zašto su odabrali baš savate i zašto je dobro baviti se tim sportom, rekao je trener Predrag Šimunec: „Savate je dobar jer razvija koordinaciju, ravnotežu, snagu i fleksibilnost. Isto tako gradi samopouzdanje koje nam pomaže i u životu, ne samo u sportu.“

Kako je pravilno zagrijavanje neophodno za aktiviranje živčanog sustava i „punjenje“ krvožilnog sistema, djeca su se prvo izvodila razne oblike zagrijavanja, a kasnije se okušala i u osnovnim tehnikama savatea. Vjerujemo kako smo ovim putem dodatno potaknuli interes djece za fizičkom aktivnosti i prakticiranju zdravijeg načina života.

Nastavite čitati

Život i društvo

Nagrade najboljima na Smotri dječjega kajkavskog pjesništva otišle u Salinovec i Varaždinske Toplice

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pjesme „Sreča“ i „Za une koji znaju glediti“ proglašene su najboljima na trećoj po redu Smotri dječjega kajkavskog pjesništva „Kaj je naša duša i naša popiefka” održanoj u Varaždinskim Toplicama u sklopu Festivala Ivan Kukuljević Sakcinski.

Prvu nagradu u kategoriji 5. i 6. razreda s pjesmom koja završava stihovima „Bodi ma rieč, muoj stih, popievka, ma sreča“ osvojio je Ivan Posavec Kovač iz PŠ Tina Ujevića Salinovec, a u kategoriji 7. i 8. razreda prva je bila Iva Plišo iz OŠ A. i I. Kukuljević Varaždinske Toplice koja je poručila: „Čuli bute i vidli, sam otprite oči!“

Festival i Smotru organizirali su Europski talent Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije i Centar izvrsnosti za hrvatski jezik za osnovne škole. Na natječaj Smotre pristiglo je 137 pjesama učenika od petog do osmog razreda iz svih županija kajkavskoga govornog područja. Stručno povjerenstvo je odabralo 22 pjesme za izvođenje na Smotri, dok je ukupno 40 pjesama objavljeno u zbirci „Kaj je naša duša i naša popiefka”.

Manifestaciju je u hotelu Minerva otvorila zamjenica župana Silvija Zagorec naglasivši da su varaždinski i toplički kraj bili Kukuljevićev rodni zavičaj, njegovo životno boravište.

– Naša želja i cilj je da mladi budu svjesni svog nacionalnog identiteta i važnosti materinjega jezika. Stoga ih potičemo da stvaraju na kajkavskome kojeg su usvojili kao prvi jezik. Samo tako, prenoseći svijest o važnosti i ljepoti našega “kaja”, očuvat ćemo to veliko bogatstvo. Posebno nas veseli što su pjesme ovdje na pozornici izveli sami autori. Hvala svim učenicima i njihovim mentorima koji su prepoznali važnost ove Smotre i Festivala, kao i organizatorima – istaknula je Silvija Zagorec.

Festival se održava u čast znamenitom povjesničaru, književniku i političaru koji je prije točno 180 godina u Hrvatskome saboru održao svoj znameniti, prvi govor na hrvatskome jeziku.

– Ne treba čuditi da se manifestacija posvećena Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom održava upravo u Varaždinskim Toplicama. Veći dio svog života boravio je na Tonimiru, gdje je napisao svoja najpoznatija djela. Grad će u suradnji s Maticom hrvatskom u spomen na 180 godina od povijesnog govora postaviti njegovu bistu u našem parku – najavila je gradonačelnica Varaždinskih Toplica Dragica Ratković.

Festival nosi Kukuljevićevo ime i zato što je kao Ilirac propagirao važnost i vrijednost govorenja na materinskome jeziku, napomenula je Nataša Sedlar, voditeljica Centra izvrsnosti za hrvatski jezik za osnovne škole. – Festivalom i Smotrom želimo upravo tu ideju nastavljati i dalje te kod učenika i mladih razvijati svijest o tome koliko je važno njegovati svoju baštinu, govoriti svojim zavičajnim govorom, odnosno kajkavskim jezikom. Uz učenike, svakako su važni i učitelji koji ih potiču na pisanje, tako da se nadamo da ćemo nastaviti tim smjerom i putem – rekla je Nataša Sedlar.

Stručno povjerenstvo doista nije imalo nimalo lak zadatak izabrati najbolje među najboljima. I dok su Ivan i Iva dobili prve nagrade, drugu nagradu u kategoriji 5. i 6. razreda s pjesmom „Pahuljica srameča“ osvojila je Melani Fodrek iz PŠ Tina Ujevića Salinovec, a treću Ines Borko iz OŠ Oroslavje s pjesmom „Vrganj“. U kategoriji 7. i 8. razreda druga nagrada za pjesmu „Dravski veter v pleča“ pripala je Viktoru Turbeliji iz OŠ Ferdinandovac, a treća je bila Jana Krušelj iz OŠ Bedekovčina s pjesmom „Teca Reza“.

Dodajmo da je u sklopu Festivala prof. Valentina Šinjori, voditeljica Centra izvrsnosti za hrvatski jezik za srednje škole, predstavila iskustvo sastavljanja Knigice kajkavčice, čitanke kajkavskih tekstova za osnovnoškolce.

REZULTATI 3. SMOTRE „KAJ JE NAŠA DUŠA I NAŠA POPIEFKA“

A. Učenici 5. i 6. razreda

1. nagrada – pjesma: „Sreča“, autor: Ivan Posavec Kovač, PŠ Tina Ujevića Salinovec, voditeljica: Valentina Posavec Kovač

2. nagrada – pjesma: „Pahuljica srameča“, autorica: Melani Fodrek, PŠ Tina Ujevića Salinovec, voditeljica: Valentina Posavec Kovač

3. nagrada – pjesma: „Vrganj“, autorica: Ines Borko, OŠ Oroslavje, voditeljica: Vesnica Kantoci

B. Učenici 7. i 8. razreda

1. nagrada – pjesma: „Za une koji znaju glediti“, autorica: Iva Plišo, OŠ Ivana i Antuna Kukuljevića Varaždinske Toplice, voditeljica: Sanja Habek

2. nagrada – pjesma: „Dravski veter v pleča“, autor: Viktor Turbelija, OŠ Ferdinandovac, voditeljica: Marina Šapina

3. nagrada – pjesma: „Teca Reza“, autorica: Jana Krušelj, OŠ Bedekovčina, voditeljica: Ivana Kranjčec

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje