Sve se rjeđe ljudi danas odlučuju da postanu udomitelji. Negativan je to trend u Europi i Hrvatskoj, a Varaždin i Varaždinska županija nisu iznimka od pravila.
Naime, prije 15 godina Centar za socijalnu skrb Varaždin u svojem programu imao je preko 160 udomiteljskih obitelji, a danas ih Centar za socijalnu skrb Područni ured Varaždin ima 65. To je čak tri puta manje nego prije 15 godina.
Na području cijele Varaždinske županije ima 86 tradicionalnih i srodničkih udomiteljskih obitelji u kojima je smješteno oko 200 djece.
Negativan trend
– Glavni razlozi zašto je udomiteljstvo u opadanju je što se otvorilo tržište rada. Ljudi danas iseljuju i lakše pronalaze posao. Najveći broj udomitelja imali smo kada su se masovno zatvarale neke tvornice ili su neki zatvarali dio proizvodnje u Varaždinskoj županiji. To je bilo 2008. i 2009. godine – objasnila nam je Ivanka Dugan, mag. soc. rada iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područnog ureda Varaždin.
Tada su bez posla ostajale žene u 50-tima koje vrlo teško ponovno pronalaze posao.
– Danas je tako da je sve na strani rada i zaposlenja, a ne ostanka kod kuće. Prije 15 godina mnoge žene srednje dobi ostajale su bez posla. Tada su našle način da ispune sebe te da postanu udomitelj, odnosno da budu korisne i da se bave humanitarnim radom – dodala je Nelica Ivezić, dipl. psiholog iz varaždinskog Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Ističe da je ljudima danas jednostavnije odraditi sedam do osam sati na poslu nego baviti se nekim djetetom 24 sata na dan.
– To je veliko odricanje jer uzimate neko nesretno dijete i s njime se bavite 24 sata na dan. Morate mu se potpuno posvetiti, a pritom svoju obitelj inkomodirate. Zakon o udomiteljstvu došao je do stupnja kad respektira sve potrebe udomitelja, no nekako su ljudi danas imobilniji i ne žele se zamarati nekom nesretnom djecom. Svi imamo viška jednu sobu u kući – drži Ivezić.
Negativne konotacije
No, u prošlosti vrlo često su se uz udomiteljstvo znale vezati i negativne priče, odnosno vrlo često motiv udomitelja je bio isključivo financijski i djeca su bila u neadekvatnim uvjetima.
– Danas to nije slučaj. Svi ljudi koji žele postati udomitelji danas nemaju financijski motiv. Svi su dobro situirani – otkriva Dugan.
Inače, u Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područnom uredu Varaždin, organiziraju se programi osnovne edukacije potencijalnih udomitelja za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Edukaciju su provele stručne djelatnice Županijske službe Varaždinske županije, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koje rade na poslovima udomiteljstva – Nelica Ivezić, dipl. psiholog i Ivanka Dugan, mag. soc. rada.
– U tijeku je osnivanje Tima za udomiteljstvo Županijske službe Varaždinske županije za područje Područnog ureda Varaždin, Ivanec, Novi Marof i Ludbreg, te će se i nadalje održavati programi promocije udomiteljstva za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi i odraslih osoba na području cijele Varaždinske županije – dodala je Ivezić.
Nelica Ivezić, dipl. psiholog iz varaždinskog
Hrvatskog zavoda za socijalni rad
U utorak, 30. siječnja, završen je program osnovne edukacije potencijalnih udomitelja za djecu i mlade bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Kroz edukaciju budući udomitelji upoznati su s važnim temama dječjih prava, o razvojnim fazama djece, privrženosti, komunikaciji, odgojno učinkovitim metodama, o djeci s teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju. Također, potencijalni udomitelji dobili su informaciju da je zbog ratnih sukoba i drugih nedaća u našem okruženju potreba za udomiteljstvom kao alternativnim oblikom zbrinjavanja porasla radi potrebe zbrinjavanja djece raseljene iz Ukrajine i djece bez pratnje.
Motivacija
Na edukaciji je bilo nekoliko potencijalnih udomitelja koji su željeli ostati anonimni, no otkrili su nam svoju motivaciju zašto žele postati udomitelji.
– Nekoliko naših poznanika ima udomljenu djecu. Kako smo nedugo kupili kuću i preselili iz stana odjenom smo imali višak stambenog prostora te počeli sve više razmišljati da i mi udomimo djecu i pružimo im topli dom. Imamo dva odrasla sina na koje smo jako ponosni. Međusobno smo puno razgovarali kako bi bilo da udomimo djecu, slažu li se oni s nama u našoj namjeri? Razgovarali smo i s prijateljima koji već imaju udomljenu djecu kako su se oni snašli. Shvatili smo da bi nas udomljavanje nekog nesretnog djeteta ispunilo i obogatilo kao ljude. Preplavljuje nas tuga zbog nesretnih okolnosti u kojima su se našla nedužna djeca, ali i velika želja da od srca pokušamo pomoći još više. Našim sugrađanima poručujemo ako u sebi prepoznaju imalo empatije i želje za pomoći udomiti koje dijete neka se ohrabre i upuste u taj izazov, jer vjerujemo da tako sami sebe obogaćujemo i postajemo bolji ljudi – dodaje udomiteljski par.
Zanimljivo je da djeca vrlo često pokušaju slijediti roditelje, pa je tako jedna Varaždinka odlučila postati potencijalna udomiteljica jer je njezina majka bila dugogodišnja udomiteljica.
– Motivacija za udomiteljstvo nije prestajala dugi niz godina. Živjela sam i gledala djecu koja su bila udomljena kod moje majke. Strah, manjak hrabrosti za prijavljivanje, ali opet spoznaja i potvrda da mogu pomoći nekome kome je to potrebno, potaknulo me da predložim ideju svojoj biološkoj djeci. Oni su podržali moju odluku da postanem udomitelj. Postupak udomljavanja je težak, ali s vremenom dok se čovjek uhoda je sve lakši a na kraju je sretan za dijete koje krene svojim putem – dodala je Varaždinka.
Potencijalni udomitelji
Potencijalna udomiteljica odlučila je postati i jedna udovica.
– Spletom životnih okolnosti ostala sam udovica, moram nastaviti dalje živjeti. Razmišljala sam kojem interesu se posvetiti? Poznato mi je područje socijalne skrbi, jer sam se susretala s udomljenom djecom na svome radnom mjestu. Odlučila sam pokušati pomoći sebi pružajući pomoć onima kojima je potrebna. U procesu prikupljanja hrabrosti za prijavljivanje puno su mi pomogla moja biološka djeca, koja su me u tome ohrabrila, podržala i koja vjeruju da ću u tome uspjeti. Svi zajedno osjećamo radost što će nam u kuću doći neko dijete kojemu ćemo kao obitelj pružiti mirno djetinjstvo i poticaj da se izbori za svoje “mjesto pod suncem”. To mi je bio znak da se obratim Zavodu za socijalnu skrb i čujem što o tome misle stručnjaci. Kada sam čula da će se održavati edukacija, mislila sam da možda nisam dobar izbor za udomitelja i da možda neću ni biti pozvana – dodala je udovica.
Srodnički udomitelji su najčešće djed i baka unuku ili unučici.
– Naše udomiteljstvo se u mnogočemu razlikuje od ostalih vrsta udomiteljstva. Djeca udomljena kod nas su naši unuci. Samim time su nam i osjećaji pomiješani. Žao nam je našeg djeteta što nije u mogućnosti odgajati svoju djecu. Žao nam je djece što ne odrastaju sa svojim roditeljima. Svatko, tko se odluči postati udomitelj, na edukaciji ovakvog tipa, susresti će se sa stvarima kakvim se uglavnom nije susretao kao roditelj i edukacija će mu puno pomoći – dodali su srodnički udomitelji.
Tradicija
Inače, Varaždinska županija u našoj zemlji prepoznata je po razvijenom udomiteljstvu za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, što je postalo i svojevrsna tradicija. U prilog tome govori činjenica da su brojne naše udomiteljske obitelji nagrađene za svoj humani rad od strane nadležnog Ministarstva i naše Županije. Također, brojne su udomiteljske obitelji u kojima se dvije pa čak i tri generacije bave udomiteljstvom čime su osnažile vlastiti obiteljski identitet kao i identitet lokalne zajednice kojoj pripadaju.
– Nije pitanje bih li trebao postati udomitelj nego zašto ne bi. Djeca vašu ljubav vraćaju stostruko– zaključila je Ivezić.
Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.
Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.
-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.
Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.
-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.
Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.
-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.
U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.
-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.
Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
