Nogometaši iz varaždinskog kraja Lovro Cvek i Neven Đurasek stigli su kući iz ratom pogođene Ukrajine.
– Uh, šta smo sve prošli u ova tri, četiri dana – rekao je s olakšanjem Lovro Cvek, nogometaš ukrajinske Zoryje. Oni su kući stigli u nedjelju, 27. veljače, navečer.
– Kad vidiš svoje, predivan je osjećaj – dodao je Đurasek, igrač Dnjipra.
Naime, baš se Đurasek sa svojim Dnjiprom u Ukrajinu vratio u srijedu, 23. veljače, dan prije ruske invazije, s priprema iz Turske.
– Ma nitko nije vjerovao da će doći do rata. Dan prije invazije bezbrižno smo šetali gradom i išli na večeru. Ovo je najgora noćna mora – dodao je Đurasek kojeg je ujutro na dan ruske invazije probudila snažna detonacija.
– Žurno smo napustili kamp. Tako žurno da sam ostavio gotovo sve osobne stvari. Sve je ostalo tamo su i kopačke. Granata je pala možda 10 kilometara od Dnjipra, zbilja neugodan osjećaj– ističe Đurasek.
Sklonište
On i njegova momčad ubrzo su sklonjeni u hotel 120 kilometara od Dnjipra.
Cvek, igrač Zoryje, iz Zaporožje je krenuo prema Đuraseku i u malenom selu se našao s Đurasekom i trenerom Dnjpra Igrom Jovičevićom. Prvi plan bio je da se granice dokopaju preko grada Lavova. No, isti grad je odsječen jer je u Hmeljnickom bombardiran most.
Krenuli su tako automobilom u petak, 25. veljače u jutarnjim satima preko ukrajinskih sela prema Rumunjskoj.
U to vrijeme cijelo vrijeme su bili na vezi s najbližima.
– Oni su se više brinuli od nas. Mi smo bili ti koji smo ih morali smirivati i ostati hladne glave. Uvijek smo se odmah javili, no znalo se dogoditi da pukne veza – dodao je Cvek.
Na putu prema rumunjsko – ukrajinskoj granici, nisu stajali.
–Vozili smo u komadu 24 sata. Mijenjali smo se za volanom i cilj je bio što prije doći do rumunjske granice. Ista zona bila je sigurna, jedino su te lokalne ceste katastrofalne. Da nije bilo naših ukrajinskih kolega koje smo slijedili, mi bi se izgubili. Nije bilo prisutan strah, već nervoza – dodao je Đurasek.
Putem su jeli samo banane i čokoladice.
– Dobro smo se opremili vodom. Naravno, da smo bili nervozni, no to smo morali razbiti sa zezancijom jer inače bismo poludjeli – ubacio se Cvek.
Na granici su gužve bile ogromne, automobil koji im je osigurao klub ostavili su na njivi i pješice krenuli prema granici.
Potresne scene
– Ma brzo smo prošli ta četiri kilometara pješice, kao da smo potrčali, samo da se čim prije dokopamo Rumunjske. Na granici potresne scene. Ljudi plaču, muževi se opraštaju se od svoje djece i žena, te odlaze natrag braniti svoju zemlju – istaknuo je Cvek.
Na rumunjskoj strani čekao ih je autobus koji je organizirao rumunjski vratar Dnjipra i proslijedili su do Bukurešta. Od Bukurešta su avionom išli za Beograd, pa potom za Zagreb u koji su stigli u nedjelju, 27. veljače.
– Moram zahvatiti Dinamu koji nam je platio smještaj u hotelu te riješio avionske karte – istaknuo je Đurasek koji je još pod dojmom.
– Ovo što se događa je prestrašno. Čujem se sa suigračima i oni to je stvarno tragedija. S malenom djecom i ženama su svakodnevno u bunkerima kad se oglase sirene za uzbunu – dodao je Đurasek.
Cvek je također u kontaktu sa svojim suigračima.
– Evo javljaju mi da su ruski napadi započeli u Zaporožju. Nogomet je sada u drugom planu i nadam se da će ove strahote čim prije završiti kako bi se vratio u Ukrajinu jer to je zemlja predivnih ljudi – zaključio je Cvek.
Kolika opasnost prijeti od odlagališta govori i novi slučaj iz Zagreba, kad su bili ugroženi životi.
Bio je to drugi odron smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana. U odronu je jedan čovjek teško ozlijeđen, amputirana mu je ruka.
Bivši gradonačelnik Bandić govorio je da će sam sebe zapaliti ako se to odlagalište ne sanira, potom je aktualni gradonačelnik Tomašević u kampanji obećavao rješenja.
No, rješenja nema. Sada Tomašević zaziva za pomoć Vladu, a rješenje je prolongirao na drugi mandat.
Ne tako davno svjedočili smo i požarima na odlagalištima.
U Osijeku je početkom listopada ove godine izbio požar nezapamćenih razmjera, zapalile su se ogromne količine plastike. Stručnjaci su tada upozoravali ljude da zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne trebaju zbog loše kvalitete zraka.
Samo nekoliko dana kasnije izbio je požar na odlagalištu kod Oroslavlja u Zagorju. Na sreću vatrogasci su ga na vrijeme uspjeli ugasiti.
Kad god se dogodi tako nešto imamo prilike svjedočiti prepucavanju političara, od lokalne do nacionalne razine. Međutim, u većini slučajeva ti isti političari ne pridaju previše pažnje problematici smeća u Hrvatskoj.
Pa uzmimo samo za primjer Varaždin koji na ulazu u grad ima balirano smeće više od 18 godina. Te bale nisu riješene upravo zbog politike, međusobnih podmetanja, lažnih prijava i inercije sustava.
Sada, nakon 18 godina napokon se našao kompromis gradske i državne vlasti i Vlada je pristala sa sto posto iznosa financirati sanaciju. Prije toga treba riješiti sporove vezane za bale.
Koliko još treba proći vremena da se napokon shvati koliko je problem otpada u Hrvatskoj bitan, odnosno kolika opasnost prijeti sa svih tih odlagališta.
Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.
To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.
Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.
Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.
I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.
Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).
Na adresi Koprivnička ulica 12 A u Varaždinu, odmah iza zgrade benzinske Petrol, vrata je otvorio novi salon Lady Chic...
Općina Pribislavec raspisala je Javni natječaj za prijam u službu na neodređeno vrijeme u Jedinstveni upravni odjel Općine Pribislavec za...
Rezervirajte ovaj produženi vikend, od 23. do 26. studenog za FEST dobar shopping! Black Friday ove godine u Lumini centru...
