Uslijed pandemije koronavirusa (COVID-19) nastupile su preventivne mjere koje su značajno promijenile naš svakodnevni život. Strah i neizvjesnost, dugotrajni boravak u kući ili stanu i ograničena mogućnost kretanja mogu negativno djelovati na naše mentalno zdravlje.

Veći rizik

U takvim vremenima ukućani više nego inače provode vrijeme zajedno, pa je rizik od nasilja u obitelji veći.

– Zbog pojačanih mjera izolacije radi suzbijanja epidemije, povećava se i rizik od pojave nasilja u obitelji, kao i zlostavljanja i zanemarivanja djece. Rizik od pojave nasilja u obitelji povećava stres zbog izolacije i ograničenog kretanja, strah zbog nesigurnosti posla i financijskih problema, kao i prekomjernu konzumaciju alkohola – ističu iz Centra za socijalnu skrb Varaždin, koji zbog pandemije koronavirusa radi prema uputama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a donio je Odluku o novoj organizaciji rada sa strankama.

Naime, primaju stranke koje dolaze zbog žurnih i neodgodivih razloga, što procjenjuju dežurni djelatnici u izdvojenom uredu. Na teren se odlazi samo u slučajevima žurnih i neodgodivih razloga u kojima su ugroženi sigurnost i zdravlje korisnika.

– Riječ je o postupanjima u slučaju nasilja u obitelji, zlostavljanja i zanemarivanje djece i odraslih osoba, smrti člana obitelji i žurnog smještaja. Centar za socijalnu skrb Varaždin ima također osigurano 24-satno dežurstvo radi postupanja u žurnim i neodgodivim situacijama. Dežurni djelatnik u većini slučajeva postupa po dojavi i u suradnji s policijom – ističu iz Centra za socijalnu skrb.

Dežurstvo

Bez obzira na situaciju uzrokovanu koronavirusom, Centar postupa po prijavama policije, zdravstvenih ustanova, građana, samih žrtava nasilja, kao i po anonimnim prijavama u postupcima zaštite od nasilja u obitelji ili zlostavljanja i zanemarivanja djece, žurno poduzimajući sve potrebne mjere zaštite žrtve.

– Mjere obuhvaćaju pružanje savjetovanja i pomaganja, psihosocijalne i pravne pomoći te sastavljanja Plana sigurnosti, koji ponekad sadržava i hitan smještaj u sklonište za žrtve nasilja. Obavlja se i zasebni razgovor s nasilnikom, u kojem ga upoznajemo sa zakonskim propisima vezanima uz nasilničko ponašanje u obitelji te mjerama obiteljskopravne zaštite djece. U slučaju smještaja žrtve, nasilnik ne može sam direktno komunicirati sa žrtvom, već tu posreduje Centar za socijalnu skrb – ističu iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

No, imaju li socijalni radnici u ovim kriznim vremenima više posla nego inače?

Naime, prošle godine Centar za socijalnu skrb Varaždin zaprimio je 332 prijave slučajeva nasilja u obitelji, a od toga 249 prijava bilo je od strane policije. Kada usporedimo brojeve evidentiranih slučajeva nasilja u obitelji te prijava zanemarivanja i zlostavljanja djece i odraslih osoba u ožujku 2019. s ožujkom 2020. godine, vidljiv je nešto manji broj prijava ovog ožujka, kada su zabrane Nacionalnog stožera civilne zaštite zbog pandemije koronavirusa stupile na snagu.

Nasilje

U ožujku 2019. godine bilo je tako 27 slučajeva nasilja u obitelji i šest prijava zanemarivanja i zlostavljanja djece te pet prijava zanemarivanja i zlostavljanja odrasle osobe, dok su u ožujku 2020. godine evidentirana 24 slučaja nasilja u obitelji i četiri prijave zanemarivanja i zlostavljanja djece te tri prijave zanemarivanja i zlostavljanja odrasle osobe.

– Ovim putem Centar za socijalnu skrb Varaždin moli pomoć svih građana, članova obitelji, prijatelja i poznanika u zaštiti potencijalnih žrtava nasilja te apelira da prijave sumnje na nasilje. Ako ste žrtva nasilja u obitelji u situacijama opasnima za sigurnost i život, odmah nazovite 112 ili policiju. Pratite znakove ponašanja nasilnika koji mogu dovesti do eskalacije nasilja. Napravite Plan sigurnosti koji uključuje kontakte susjeda, članova obitelji, prijatelja i drugih bliskih osoba te s njima dogovorite „sigurnu riječ“ kojom biste ih upozorili da ste u opasnosti. Spremite torbu s osnovnim stvarima, dokumentima i mobitelom u slučaju nužnosti bijega iz prostora – savjetuju iz varaždinskog Centra.

Lijekovi

Iako pred nasiljem ne smijemo zatvarati oči, vidljivo je da je broj prijava Centru ovog ožujka manji nego u ožujku prošle godine.

U ovoj situaciji straha i neizvjesnosti, dugotrajnog boravka u kući i ograničenja mogućnosti kretanja, nekim ljudima je narušeno psihičko zdravlje. Neki zbog toga moraju trošiti antidepresive ili anksiolitike. No je li povećana potreba za antidepresivima i anksioliticima u Varaždinskoj županiji?

– Nema povećane potrebe za antidepresivima i anksioliticima. Povećana potreba mogla bi biti kasnije ako, ne daj Bože, ljudi ostanu bez posla ili se neizvjesnost produži. U ljekarnama Varaždinske županije bila je povećana potreba za medicinskim maskama, rukavicama i dezinficijensima za pranje ruku – zaključuju iz Ljekarni Varaždinske županije.

Savjeti kako ostati mentalno zdrav u koronakrizi

Projektni tim “Živjeti zdravo” ističe da neke aktivnosti mogu očuvati mentalno zdravlje. Preporučuju da u ovo vrijeme učimo nove stvari.

– Dugotrajni boravak kod kuće idealna je prilika za stjecanje novih znanja i vještina. Učenje novih stvari može povećati vaše samopouzdanje i biti jako zabavno. Možete, primjerice, eksperimentirati u kuhinji i isprobati neke nove recepte, učiti novi jezik online ili unaprijediti znanje nekim od dostupnih online tečajeva, učiti nove plesne korake – ističu.
Projektni tim ističe da se ljudi povezuju bez obzira na fizičku udaljenost.

– Zahvaljujući suvremenoj tehnologiji možete organizirati online kavu s prijateljima, poslati podržavajuću i ohrabrujuću poruku ili nazvati dragu osobu. Možete međusobno podijeliti što ste danas učinili za svoje zdravlje i psihološku dobrobit – dodaju i savjetuju da budete aktivni kod kuće, odnosno da vježbate ili uređujete prostor.

Također preporučuju da odvojite vrijeme za uživanje i opuštanje.

– Odvojite vrijeme bez mobitela, pišite dnevnik ili slikajte, povremeno odvojite trenutak za nekoliko dubokih udaha i izdaha ili obratite pozornost na to kako dišete – ističu.

Također dodaju da su važni pomaganje, dijeljenje i ljubaznost prema drugima, što promiče osjećaj vlastite vrijednosti, emocionalno nas ispunjava te jača osjećaj zajedništva.

– Ne zaboravite, ako vam je teško, osjećate se bespomoćno i beznadno, povlačite se, imate napadaje bijesa ili vas preplavljuju tjeskoba i strahovi, postoje stručnjaci za mentalno zdravlje koji razgovorom mogu pomoći. U svakoj županiji su dostupni telefoni za pružanje psihološke pomoći na web-stranicama Hrvatske psihološke komore i Hrvatskoga Crvenog križa te županijskih zavoda za javno zdravstvo. I na kraju, ne zaboravite: i ovo krizno vrijeme će proći. Imajte na umu da je trenutna situacija prilika za rast i razvoj te mogućnost da iz ovoga izađemo bolji i snažniji nego što smo bili – zaključuju.