Povežite se s nama

U fokusu

Uz zvonjavu s Frgofa na gradski blagdan zablistala Mihanovićka

Objavljeno:

- dana

MURSKO SREDIŠĆE

Da Mursko Središće definitivno izlazi iz sivila i prosječnosti potvrdilo se tijekom prošlotjedne proslave blagdana svete Barbare, zaštitnice rudara i Grada, kad je, između ostaloga, svečano otvorena potpuno rekonstruirana i obnovljena Ulica Antuna Mihanovića.

MUP uz Međimurje

Projekt rekonstrukcije Ulice Antuna Mihanovića financiran je sredstvima Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je milijun i 237 tisuća kuna, dok su iz programa odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 1.050.000 kuna. Stoga ne čudi da je čast da otvori Mihanovićevu pripala ministru unutarnjih poslova Vlahi Orepiću, koji je za svoj prvi radni posjet Međimurskoj županiji odabrao upravo Mursko Središće.

Grad zaslužuje vrhunsku infrastrukturu jer stranci u njemu stječu percepciju o cijeloj RH

– Ovaj novouređeni infrastrukturni objekt ima veliki značaj za Mursko Središće jer je prometovanje ovom cestom koja prolazi u neposrednoj blizini groblja bilo izuzetno otežano tridesetak godina. Pokušavali smo problem otkloniti prethodnih godina, ali to nije bilo moguće zbog kompliciranih imovinsko-pravnih odnosa koji su onemogućavali parcelaciju. Kada se ukazala prilika da Ulicu Antuna Mihanovića uredimo kroz spomenuti program sigurnosti cestovnog prometa, iskoristili smo je i danas imamo potpuno obnovljen cestovni koridor duljine 800 metara – naglasio je gradonačelnik Dražen Srpak.

Inače, u sklopu rekonstrukcije kolnik je proširen za pet metara, a istočno od prometnice, neposredno uz kolnički zastor, izgrađena je i pješačko-biciklistička staza. Uređeno je parkiralište kod groblja s 50 mjesta te je postavljena javna rasvjeta duž cijele ulice.

– Izuzetno nas raduje činjenica da ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić prepoznaje značaj ulaganja u malim sredinama, na čemu mu zahvaljujem. Tijekom radnog sastanka u Gradskoj vijećnici upoznao sam ga i s drugim projektima koji trebaju poboljšati kvalitetu života svakog žitelja Međimurja. Posebno smo ga upozorili na problem tranzitnog prometa kroz centar grada, kojim dnevno prolazi od 500 do 600 šlepera, te na nužnost projekta izgradnje zaobilaznice Murskog Središća – rekao je Srpak zahvalivši pritom Ministarstvu unutarnjih poslova i njegovu čelniku na predivnom “božićnom poklonu“.
Ministar je u pratnji svojih domaćina prisustvovao blagoslovu donedavno nesigurne ulice koja je postala jednom od najuređenijih prometnica grada.

– Međimurje je najgušće naseljena hrvatska županija i prometno najpovezanija s Europom te je kroz 10 međimurskih graničnih prijelaza s dvije zemlje EU samo ove godine prošlo 8,5 milijuna putnika. Njihov broj neprekidno raste, poglavito u turističkoj sezoni, i upravo u ovom, najsjevernijem hrvatskom gradu putnici usvajaju prve dojmove o našoj zemlji. Zato Mursko Središće mora imati ovakvu infrastrukturu – istaknuo je Orepić pozvavši gradske čelnike da nastave ustrajno aplicirati na natječaje kako bi nove ceste u gradu na Muri doprinijele još boljoj percepciji cijele Republike Hrvatske.

Proslava blagdana nebeske zaštitnice Murskog Središća nastavljena je na uzvisini iznad šetnice uz rijeku Muru blagoslovom zvonika sv. Barbare. Riječ je zapravo o osebujnoj drvenoj kapelici koja je podignuta na mjestu prve središćanske crkve, stradale u velikoj poplavi daleke 1690. godine.

– Za mene je ovaj dan poseban i priželjkivao sam ga kad sam obnašao dužnost predsjednika Matice hrvatske. Vizija ukupnog razvoja našeg grada nakon 12 godina sve više se ostvaruje, posebno u mandatu aktualnog gradonačelnika. Mursko Središće napokon je okrenuto ljudima, običajima i tradiciji. Mi, naime, ne trgujemo s ponosom naroda i ne uklanjamo spomenike kulture, već ih obnavljamo u spomen na naše pretke – rekao je predsjednik Gradskog vijeća Miljenko Cmrečak.
Kapelicu sa zvonom u Frgofu blagoslovio je domaći župnik vlč. Tomislav Antelković.

800 metara dug je potpuno obnovljeni cestovni koridor uz groblje na kojem je, osim javne rasvjete u cijeloj dužini prometnice, uređen i parkirni prostor za 50 vozila

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje