Velike promjene za učenike i roditelje: Ukida se jesenski odmor, proljetni praznici će biti kraći…
Kao što je bilo i najavljeno, ove godine nastava počinje tjedan dana kasnije. Izmjenama odluke o početku školske godine 2024./2025.,...
Miroslav Marković je prije nekoliko dana najavio ovakav rasplet događaja, nakon što je HNS-ov vijećnik Nikola Plavec podnio ostavku na funkciju gradskog vijećnika.
U HNS-ovoj varaždinskoj podružnici, koja je ostala bez svojeg vijećnika, teško se mire s činjenicom da im je netko (SDP) „uzeo njihovo“ i smatraju kako se to ničime ne može opravdati.
Enriko Parlaj, v.d. predsjednika Podružnice HNS Varaždina, osvrnuo se u svojem priopćenju za medije na dogovor koji su imali sa SDP-om.
– Mi smo se držali usmenog dogovora koji smo imali da svaka stranka mijenja svog vijećnika, pa je tako Dejan Težak prije mijenjao Nikolu Plaveca, a i Ljubica Križan došla umjesto Alena Kišića. No, SDP se očito pretvorio u bezidejnu stranku koja niti poštuje dogovor, niti ima bilo kakve konstruktivne prijedloge. Moram podsjetiti i kako su pohitali Čačiću u zagrljaj županijskoj skupštini, te su toga zadnji koji imaju pravo prozivati HNS – rezolutan je Parlaj.
U njegovoj stranci pretpostavljaju da varaždinski SDP-ovci, baš kao i njihov predsjednik Bernardić, „čiji istupi izazivaju podsmjeh, uopće ne prate što se događa u našoj zemlji, niti ih to zanima“.
– SDP-u želimo puno sreće u aktivnostima u varaždinskom Gradskom vijeću te da imaju malo više mudrosti i inspiracije od svog predsjednika kojem je samo do samopromocije. Kad se radi o dobrim projektima, ova Vlada će ih sigurno podržati, a HNS-ovi ministri će se i dalje zalagati da takvih projekata bude što više. I nadamo se da će ubuduće prevladavati razum. Da se pita HNS, sva stranačka neslaganja bila bi po strani, bavili bi se onime što građane zanima, a to su konkretni projekti. HNS će se, bez obzira što trenutno više nema vijećnika u Gradskom vijeću, svojim prijedlozima i aktivnostima znati izboriti za projekte koji idu na korist građana grada Varaždina i povećanja standarda života – zaključuje Enriko Parlaj.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.