Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija: kaznena djela na štetu mladeži i obitelji su u porastu, a zaplijenjeno je 18 kg marihuane

Objavljeno:

- dana

Policijska uprava varaždinska pozorno vodi statistiku o svim aspektima svog rada, a posljednji objavljeni podaci su za 2023. godinu.

Opće stanje sigurnosti tijekom protekle godine na području PU varaždinske u brojnim je pokazateljima bolje nego 2022. godine.

Neznatno je porastao broj kaznenih djela za 0,4 % u odnosu na 2022. godinu te su tako tijekom 2023. godine ukupno počinjena 1963 kaznena djela, bez kaznenih djela prometa 1917, dok je godinu ranije ukupno počinjeno 1955 kaznenih djela. Također, ukupno utvrđeni prekršaji u prometu u porastu su za 43 % u odnosu na 2022. godinu, te je tako lani utvrđeno 32.237 prekršaja u prometu, dok je u istom razdoblju 2022. godine bilo utvrđeno njih 22.530.

Dobra je vijest da je zabilježen pad ukupnog broja prometnih nesreća za 11 %, pad broja teških prometnih nesreća za 13 % i pad lakih prometnih nesreća za 11% u odnosu na 2022. godinu. Tijekom 2023. u Varaždinskoj županiji bilo je 20 % manje ozlijeđenih te 64 % manje poginulih u prometnim nesrećama. Najviše prometnih nesreća protekle se godine dogodilo u prosincu. Najčešći uzrok prometnih nesreća bila je brzina neprimjerena uvjetima, a najviše ih se dogodilo na ravnim cestovnim potezima. Ako gledamo sudionike u prometnim nesrećama prema stupnju alkoholiziranosti prosječno najviše ih je imalo između 1.51 i 2 promila.

U odnosu na 2022. bilo je 5 % manje prekršaja iz područja javnog reda i mira te 56 % manje požara. U požarima je stradalo pet osoba, koje su srećom zadobile lake tjelesne ozlijede.
Ipak, žalosti povećani broj samoubojstava. Tijekom 2023. godine je počinjeno ili bilo pokušano 71 samoubojstvo, dok je 2022. godine bilo počinjeno 61 samoubojstvo pa je to povećanje od 16 %. Od ukupnog broja samoubojstva u 2023. godini 24 samoubojstva su bila dovršena, dok je 47 samoubojstva ostalo u pokušaju. Češće su život poželjeli skončati muškarci. Također, statistike o samoubojstvima pokazuju da ih je najviše bilo u kolovozu. Izlaz u samoubojstvu najčešće su tražili ljudi stariji od 60 godina, a kao metodu su primarno birali trovanje i vješanje.
Varaždinska policija utvrdila je pad od 29 % u domeni zlouporaba droga pa su tako počinjena 62 kaznena djela, dok je u 2022. godini ukupno bilo počinjeno 87 kaznenih djela. Policajci su lani najčešće zapljenjivali marihuanu (gotovo 18 kg), zatim hašiš (0,8 kg) i amfetamine (0,55 kg).

Kaznena djela na štetu mladeži i obitelji su u porastu; pa je tako u 2023. godini počinjeno 538 kaznenih djela, dok je godinu ranije bilo počinjeno njih 517.

Krađe, raznih vrsta, spadaju među najčešća kaznena djela na našem području.

Ubojstvo

Policija vodi i podatke o ubojstvima pa je tako lani bilo ukupno njih devet; jedno je uspjelo, a osam ih je ostalo u pokušaju. Sve je slučajeve policija razriješila. Tijekom 2022. bila su tri ubojstva, a jedno je dovršeno, kako to definira policija.

Prijevara u gospodarskom poslovanju bila je najčešće djelo u domeni gospodarskog kriminaliteta, a slijedi pronevjera.

Iz domene kaznenih djela “Terorizma, ekstremnog nasilja i radnih zločina” PU varaždinska u 2023. kao i u 2022. godini nije zabilježila niti jedno kazneno djelo.

Žalosti, ali bilo je i kaznenih djela koja su počinila djeca do 14 godina starosti te su ih počinili ukupno 31, a najviše njih se odnosi na krađe i prijetnje.

PU varaždinska tijekom 2023. utvrdila je 16 nesreća na radu, 28 nesretnih slučajeva, 147 padova, šest prevrtanja traktora ili radnog stroja te četiri trovanja plinom.

U fokusu

Habijan o rastu plaća državnim dužnosnicima: Rad mora biti valoriziran

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je na sjednici usvojila odluku o visini osnovice za obračun plaća državnih dužnosnika, koja će se povećati za 83,45 posto, odnosno na 947,18 eura bruto, dok će predsjednicima Republike, vlade i sabora plaća narasti za oko 70 posto.

Premijer Plenković pritom je napomenuo kako se osnovica godinama nije mijenjala.

-U međuvremenu su stvoreni preduvjeti za gospodarski rast, investicijski kreditni rejting, povećanje plaća u privatnom sektoru i državnim i javnim službama, praktički u svim mogućim segmentima. Na početku trećeg mandata vrijeme je da se adresira i pitanje državnih dužnosnika, a ministar Habijan ima zadaću da do kraja godine predloži cjelovito rješenje uređenja dužnosničkih plaća – rekao je premijer Andrej Plenković, a prenosi N1.

Usvojenom odlukom osnovica za obračun plaće državnih dužnosnika povećat će se s 516,29 na 947,18 eura bruto, odnosno za 83,45 posto, dok će plaće predsjednicima Republike, vlade i sabora narasti za oko 70 posto.

-Radimo u uvjetima kada imamo rast BDP-a 13 kvartala zaredom, u uvjetima investicijskog kreditnog rejtinga, nikad veće zaposlenosti, odnosno manje nezaposlenosti – rekao je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan.

Dodao je kako se od 2002. postupno smanjivao omjer službeničke i dužnosničke osnovice.

-Od 2002. do 2009. godine službenička i dužnosnička osnovica su iste, rasle su s 561,74 na 718,74 eura. Godine 2009. su obje smanjene, i to dužnosnička više od službeničke, koja je ostala ista sve do 2016., dok dužnosnička nastavlja padati za čak 28,2 posto. Od 2016. službenička osnovica raste, dok dužnosnička stagnira. Usklađivanjem bi sada dužnosnička osnovica iznosila koliko i službenička – rekao je Habijan i naglasio kako su narušeni odnosi u plaćama između državnih dužnosnika i državnih službenika i namještenika.

U privatnom sektoru benefiti kakve imaju državni dužnosnici ne postoje.

-Nemamo plaćene prekovremene ni dnevnice u tuzemstvu. Ispada da živimo od povlastica. Ako govorimo o materijalnim pravima, definiranima zakonom, u privatnom sektoru ih nemaju. To je potpuno normalno i u redu jer im je status drugačiji. Vrijeme je da populistički pristup ovakvim temama više nije dobar. Rad mora biti valoriziran – rekao je Habijan.

Mjeru “6+6”, koja omogućava dužnosnicima pod aferama primanje plaće, ne vidi kao spornu te ne smatra da bi njeno ukidanje bilo antikoruptivnog karaktera.

Nastavite čitati

U fokusu

Objavljeni novi podaci. Provjerite koliko ste blizu ili daleko od službene prosječne plaće

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 324 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. iznosila je 1 832 eura, što je nominalno više za 0,1% nego u travnju 2024., a realno je ostala na istoj razini. Novi su to podaci Državnog zavoda za statistiku.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 135 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 847 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2024. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 109 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 097 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 16,9%, a realno za 13,2%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 17,3%, a realno za 13,6%.

Medijalna neto plaća za svibanj 2024. iznosila je 1 122 eura, a medijalna bruto plaća 1 520 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje