I u Hrvatskoj vlada nestašica lijekova, najviše nedostaje antibiotika
Koliko zabrinjavaju trenutačne nestašice lijekova? Kojih lijekova najviše nedostaje i zašto? Kako pomoći pacijentima da ne lutaju od ljekarne do...
Ministar turizma Darko Lorencin u Varaždinskim Toplicama
Ministar turizma Darko Lorencin istaknuo je Varaždinske Toplice kao odličan potencijal za planirani razvoj hrvatske kontinentalne turističke ponude. Gradonačelnica Toplica Goranka Štefanić i ministar turizma na radnom su se sastanku prošloga tjedna složili da do sada neopravdano zanemarivani toplički resursi mogu pridonijeti visokoj poziciji Hrvatske na svjetskoj karti zdravstvenog turizma.
– Fali nam iskorak u razvijanju turističke ponude. Nalazimo ga baš u zdravstvenom turizmu, a tradicija Varaždinskih Toplica seže daleko u prošlost. Od Rimljana i Austro-Ugarske Monarhije, kupelji cara Josipa, pa sve do današnjih dana. Područje rehabilitacije ogroman je resurs i potencijal koji se može nadograđivati brojnim popratnim sadržajima – kazao je ministar Lorencin, naglasivši iznova kako je toplički turizam u Hrvatskoj, općenito, još uvijek nedorađen “proizvod”.
Kako bi se domaćim gostima pridružili i strani, a poznato je da upravo taj turistički sadržaj – zdravstveni povezan s rekreativnim – bilježi veliki porast u ukupnoj svjetskoj turističkoj ponudi, uz zdravstveni, potrebni su i rekreativni sadržaji. – Ono što je potrebno jest pametna investicijska politika – naglasio je ministar Lorencin.
Specijalna bolnica za rehabilitaciju Varaždinske Toplice, predstavlja idealan resurs za više nego dobar turistički projekat, naglasio je Darko Lorencin.
Zdravstveno-rekreativnom turizmu, uglavnom pribjegavaju gosti srednje i starije životne dobi i dobre platežne moći, čemu hrvatski turistički djelatnici do sada nisu pridavali zasluženu pažnju. – Zbog svega navedenoga, Specijalna bolnica za rehabilitaciju Varaždinske Toplice predstavlja idealan resurs za više nego dobar turistički projekat – naglasio je Darko Lorencin.
Uz zdravstveni turizam, koji je pod ingerencijom Županije, planovi gradskoga vodstva su da se Grad pobrine za rekreativne sadržaje. Tako je Grad u Prostornom planu već predvidio razvoj javnih, sportskih rekreacijskih sadržaja s turističkom zonom na ukupno 190 hektara zemljišta. Glavni strateški projekt u dijelu rekreativnog turizma je golf-igralište s kompletiranim sadržajima koji prate taj elitini i unosan sport. Uz igralište, planirano pokraj rijeke Bednje, planom se omogućuje izgradnja ugostiteljsko-smještajnih kapaciteta s dvadesetak soba s oko 50-ak ležajeva. – Taj ćemo projekt, kao i druge vezane za turizam, aplicirati na natječaje EU fondova – naglasila je gradonačelnica Štefanić. – Želja je da se urede biciklističke staze i naprave rute za vjerski i kulturni turizam. Uz postojeću turističku ponudu, to bi bili afirmativni dodatni sadržaji. Rijeka Bednja, pak, pruža sve preduvjete za lovni, ribolovni i ruralni turizam – istaknula je.
Nakon što je kušao ljekovitu sumpornu vodu, zbog koje su Toplice postale prepoznatljive davno u povijesti, Lorencin se osvrnuo na poznato topličko arheološko nalazište – rimske iskopine, te ih nazvao “dodatnom vrijednošću”.
– Zvali smo ministra u posjet jer očekujemo pomoć. Očekujemo smjernice daljnjega rada. Konkretno, što sve uvrstiti u naš strateški plan pa ga uskladiti sa županijskim i državnim planovima. Vjerujem da ćemo imati njihovu podršku jer to je u interesu svih navedenih. Ideja je mnogo, a mislim da imamo i potencijalnih interesenata, samo moramo dobro ispregovarati i ulagači moraju vidjeti korist. Tada ćemo korist imati i mi – rekla je gradonačelnica Goranka Štefanić.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Gradonačelnik Grada Varaždina Neven Bosilj i zamjenik gradonačelnika Miroslav Marković održali su danas konferenciju za novinare na kojoj su govorili o ostvarenim projektima u prve dvije godine mandata te svemu što se planira narednih godina.
– Bez obzira na razne opstrukcije koje smo doživjeli u protekle dvije godine puno toga smo ostvarili. Prvo želim govoriti o balama. Sve što smo dosad napravili oko balo potpuno je koordinirano s Fondom za zaštitu okoliša i Ministarstvom gospodarstva te nismo napravili niti jedan korak mimo hodograma koji su nam oni propisali. Uspješno je proveden međunarodni natječaj za bale, odabran je izvođač, donesen je proračun, podnijeli smo zahtjev Fondu za financiranje. Uputili smo dopis Ministarstvu financija i Vladi sa zahtjevom sufinanciranja trajnog rješenja za bale. Očekujem da će navedene institucije tijekom lipnja donijeti sve potrebne odluke. Želim ponoviti da bale nisu politička tema, pa pozivam župana i saborske zastupnike da sa svoje strane javno podrže ovaj jedini, zakoniti postupak rješavanja bala koje već 18 godina stoje – na početku je pozvao Bosilj.
Među važnim projektima na koje je fokus stavio varaždinski gradonačelnik je podvožnjak Supilova – Wissertova, odnosno rješenje za kućanske rampu, za koji postoji pravomoćna lokacijska dozvola te on očekuje raspisivanje javne nabave za glavni projekt kroz nekoliko dana. Dodao je da je sve usuglašeno s Hrvatskim željeznicama i Hrvatskim cestama. Bosilj je rekao da je proširenje istočne obilaznice potpuno usklađeno s navedenim podvožnjakom te bi to trebalo biti prometno rješenje za ovaj dio grada i novi ulaz u Varaždin gradnjom produžene Wissertove ulice. Očekuje da će glavni projekt za ovoj podvožnjak biti gotov do kraja tekuće godine te se nada financiranju Hrvatskih cesta.
U prometu treba još spomenuti gradnju rotora u Hrašćici i Gojancu, a Hrvatskim cestama dogovoren je spoj Poslovne zone Jakovec i izgradnja nove petlje čvora Beretinec – Gojanec.
Grad Varaždin je prije desetak dana dobio uporabne dozvole za reciklažno dvorište 2 i sortirnicu, napomenu je prvi čovjek Varaždina.
Fokus aktualne gradske vlasti bit će i uređenje centra Varaždina. Tamo je uređeno nekoliko ulica, Habdelićev trg te 21 pročelje. Nastavit će se uređivati HNK, pojasnio je Bosilj, a do Špancirfesta će biti maknute skele sa zgrade Gradske vijećnice te će ona za 500. rođendan zablistati u punom sjaju. Grad je prijavio na jedan europski natječaj uređenje Starog grada vrijedan milijun eura te se čelni ljudi nadaju tom novcu. Putem ITU mehanizma planiraju se projekti za Vilu Oršić, Varaždinsku kuću i sinagogu.
Gradonačelnik je dodao da se čuo s direktorom Hrvatskih voda te se pokreće gradnja nasipa od Gojanca, preko Jalkovca do Brezja, a Grad će na njemu izgraditi biciklističko-pješačku stazu, rasvjetu i solarne klupice.
Bosilj očekuje kroz koji dan i javni natječaj za gradnju vrtića u Hrašćici te bi on mogao biti gotov na proljeće 2024. godine.
Gradonačelnik je naglasak stavio na završene POS stanove u Koblenzovoj ulici te najavio gradnju novih, kao i stanova za najam za mlade. Zamjenik Marković je u kontekstu stanovanja napomenuo da grad ima zemljište u Istarskoj ulici od 12.000 metara četvornih koje planira po povoljnim uvjetima prodati građanima za gradnju obiteljskih kuća. Nakon gradnje nasipa na Plitvici razmišlja se o individualnoj gradnji u Sajmišnoj ulici.
– Radimo na svim frontovima i nadamo se da se to vidi! – završio je Neven Bosilj.
Društvene djelatnosti
Miroslav Marković nastavio je s nabrajanjem ostvarenog. Pojasnio je da su njihovom mandatu zaposlene učiteljice iz produženog boravka, izjednačene su cijene vrtića, smanjena je cijena parkiranja. Puno je uloženo je u gradske vrtiće, a najavio je da će vjerojatno biti zaposlena dva kineziologa baš u vrtićima zbog epidemije debljine kojom je pogođena i Hrvatska.
– Razmišljamo o većoj strategiji razvoja Varaždina, koji se mora širiti i privući nove ljude. To znači dobre vrtiće i škole. Zato razmišljamo o projektiranju još jednog novog vrtića upravo u kvartu iza kućanske rampe – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Varaždina.
Redakcija Telegrama tvrdi da je razotkrila veliki skandal s EU potporama – braća Pivac dobila su milijune eura, a na nekim prijavljenim farmama navodno uopće nemaju stoku!
Prema tvrdnjama Telegramovih izvora riječ je o međimurskoj Vajdi, tvrtki iz Grupe Pivac koji su najveći korisnici potpore za Mjeru 14 iz europske blagajne. Prošle im je godine za tu mjeru isplaćeno 3,8 milijuna eura.
Prihodi Vajde prošle su godine iznosili 89 milijuna eura, dobit je 3,46 milijuna eura, upravo nešto manje od iznosa potpora za Mjeru14.
– Na nekim se lokacijama svinje nikad nisu ni nalazile, niti su, prema izjavama zatečenih vlasnika, imali ugovore s podnositeljem zahtjeva o usluzi uzgoja svinja. Dakle, novac za Mjeru 14 je isplaćen, a da životinje nisu niti bile uzgajane na farmama niti je postajao ugovor s kooperantima – ističe se u članku kojeg u cijelosti možete pročitati OVDJE.