Kada dijete pliva ili se igra u bazenu ili morskome plićaku, iznimno je važno pratiti svaki njegov pokret. Vodite računa o tome da je spasilac uvijek u blizini i pritom nikada ne ostavljate dijete samo blizu vode, čak ni u vlastitom domu.
Do utapanja može doći u kadi, wc školjki, umjetnom jezercu u dvorištu ili malom bazenu na napuhavanje. No, da biste bili sigurniji, možete učiniti više – naučite prepoznati znakove sekundarnog utapanja i što u takvoj situaciji trebate poduzeti.
Zdravstveni stručnjaci definiraju utapanje kao poteškoće s disanjem do kojih dolazi nakon što se dišni putovi napune vodom.
Uglavnom se to događa tijekom plivanja ili kupanja, ali može biti i rezultat običnog nakupljanja vode u ustima ili ako se dijete smoči. Ukoliko na vrijeme stigne pomoć, žrtva može bez ikakvih posljedica preživjeti utapanje.
Rijetke komplikacije
Mnogi su već čuli za pojmove „suho utapanje“ ili „sekundarno utapanje“. To zapravo nisu medicinski pojmovi, no oni ukazuju na rijetke komplikacije do kojih može doći i za koje biste trebali znati, osobito kad se radi o djeci.
Tijekom „suhog utapanja“ voda nikada ne dopre do pluća, piše portal Ordinacija.hr. Umjesto toga, udisanje vode uzrokuje grčenje i stezanje glasnica, što blokira dišne puteve i otežava disanje. Znakove suhog utapanja trebali biste odmah primijetiti – neće se dogoditi iznenada par dana kasnije.
„Sekundarno utapanje“ još je jedan termin kojim se koristimo za opisivanje komplikacija koje nastaju zbog utapanja, a do njih dolazi kada voda dospije u pluća. Tamo može iritirati sluznicu pluća i izazvati nakupljanje tekućine, što uzrokuje stanje koje se naziva plućni edem. Ukoliko odmah ne primijetite da dijete ima poteškoće s disanjem (prvi simptom uobičajeno je kašalj), u sljedeća 24 sata stanje se može drastično pogoršati.
Iako su oba navedena stanja vrlo rijetka i predstavljaju svega jedan do dva posto svih slučajeva utapanja, važno je znati prepoznati simptome na vrijeme i odmah reagirati.
Simptomi i preporuke
Komplikacije pri utapanju mogu uključivati kašalj, bol u prsima, probleme s disanjem te izraziti umor i pospanost. Kod djeteta možete primijetiti i promjene u ponašanju kao što su razdražljivost ili pad razine energije, što je posljedica činjenice da mozak ne dobiva dovoljno kisika.
Ako vaše dijete ima problema s disanjem nakon izlaska iz vode, potražite liječničku pomoć. Iako će u većini slučajeva simptomi nestati sami od sebe, važno je da liječnik pregleda dijete. Većina komplikacija uspješno se liječi ako na vrijeme potražite liječničku pomoć. Ako je dijete imalo nezgodu u vodi, zadatak roditelja je da pomno prati sve promjene u naredna 24 sata.
Ako se simptomi ne povuku ili se pogoršaju, ne vodite dijete pedijatru, nego ga odmah odbacite u ambulantu hitne pomoći.
U hitnoj službi liječnici će napraviti rendgensku snimku pluća i djetetu dati intravenoznu terapiju te ga zadržati na promatranju. To nije moguće obaviti u pedijatrijskog ambulanti, upozoravaju liječnici.
Ako liječnici odluče zadržati dijete u bolnici na neko vrijeme, vjerojatno će mu biti pružena dodatna njega.
To znači da će liječnici detaljno pregledati njegove dišne puteve i pratiti razinu kisika u krvi. Ako pak dijete ima ozbiljnih poteškoća s disanjem, možda će ga liječnici intubirati i tako mu pomoći dok se funkcija disanja ne normalizira.