Približavanjem ljetne turističke sezone u Hrvatskoj se ponovo potencira problem premalog broja raspoložive radne snage na poslovima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Dok se o nedostatku radnika na Jadranu naveliko raspravlja u medijskom prostoru, tvrtke s kontinenta također sve teže pronalaze kvalitetne kvalificirane kadrove za svoje poslove. Ovoga problema nisu pošteđene ni tvrtke iz Međimurske županije.

Prekvalifikacija

– Toliko dugo dok u Međimurju postoji i jedna osoba na Zavodu za zapošljavanje, nemamo potrebu uvoziti radnu snagu – rekao je u nekoliko navrata međimurski župan Matija Posavec, komentirajući nacionalne trendove i zahtjeve poslodavaca.
Njegova tvrdnja u svakom slučaju ima smisla, no, situacija na terenu ipak traži nešto drugačiji pristup rješavanju problema.

700 dozvola za zapošljavanje stranaca u prerađivačkoj industriji, dominantnoj u Međimurskoj županiji, odobrila je hrvatska Vlada za 2019. godinu

– Trenutno u tvrtki Bernarda d.o.o. nema zaposlenih stranih radnika, iako se susrećemo s potrebom zapošljavanja stranaca. Razmišljamo i o tom koraku, ali trenutno bez konkretne odluke da započnemo sa zapošljavanjem stranih državljana – odgovorili su nam na naš upit iz tvrtke Bernarda.

Ono što ovoj tvrtki kronično nedostaje su kvalificirani tapetari, stolari i vrsne šivačice.

– Nažalost, hrvatski obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada. Unatrag par godina strukovne škole ne mogu stvoriti jedan razred tapetara iz razloga što djeca ne žele upisati to zanimanje. Mladi ljudi na svoje prvo radno mjesto dolaze nespremni, sa slabim znanjem za bilo koji posao, bez obzira da li se radi o administrativnim ili proizvodnim zanimanjima. Puno vremena naši iskusni zaposlenici gube da bi mlade naučili odgovornosti u radu i poslovima koji rade – potvrdili su nam iz Bernarde.

Unatoč problemima zbog nedostatka radnika u ovoj uspješnoj tvrtki ne razmišljaju o smanjivanju ili ograničavanju proizvodnje.

Kvote

– Zbog nedostatka radne snage definitivno ne razmišljamo o preseljenju proizvodnje na neku drugu lokaciju ili čak državu. Ovom problemu doskočili smo na način da izvrsnim i redovitim plaćama, sustavom nagrađivanja, plaćanjem punog iznosa prijevoza, isplatama božićnica i uskrsnica… pronalazimo nove djelatnike koje potom osposobljavamo za potrebe posla. Već je normalno da u hodi provodimo edukaciju i prekvalificiranje radnika, pa vodoinstalateri izrađuju krevete, špediteri postaju skladišni radnici, a frizeri radnici na liniji madraca. No, potrebno je nekoliko mjeseci pa i duže preoblikujemo znanje radnika – zaključuju u Bernardi d.o.o.

Problem nedostatka kvalificiranih radnika nastao je prvenstveno zbog naglog i velikog odljeva ljudi u zapadne zemlje, ali i realnog jačanja domaće gospodarstva, posebno proizvodnog sektora.

– Hrvatska bi trebala hitno pristupiti izradi useljeničke politike – smatra sociologinja Gregurović

Hrvatska Vlada da bi pronašla rješenje svake godine uvodi kvote za zapošljavanje stranih radnika. U 2019. godini kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca iznosi 41.810. Najveći broj dozvola otpada na graditeljstvo (17.800) te turizam i ugostiteljstvo (10.611). Prerađivačka industrija, dominantna u Međimurskoj županiji, dobila je tek 700 dozvola, a prehrambena 1200.

A da određivanje godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika ne može više biti dugoročno rješenje, smatra Snježana Gregurović, sociologinja s Instituta za migracije i narodnosti.

– S obzirom na demografske i gospodarske trendove s kojima je Hrvatska suočena, trebalo bi hitno pristupiti izradi useljeničke politike. Njome bi se donijele mjere za poticanje useljavanja u Hrvatsku kako bi se ublažile posljedice dugotrajnog iseljavanja radno-sposobnog stanovništva i onog u fertilnoj dobi, te nadomjestili manjkovi radne snage na tržištu rada – kaže sociologinja Gregurović.

Dok se to ne dogodi, domaći poslodavci prepušteni su vlastitoj umješnosti i strpljenju za prekvalificiranje dostupne radne snage u prijeko potrebne proizvodne kadrove.

Komentari

Komentara