OBRTNICI

Nakon brojnih političara, varaždinskim je ulicama u vrijeme Špancirfesta prošetao i obrtnički establishment. Predsjednike županijskih komora i Hrvatske obrtničke komore Dragutina Ranogajca ugostio je nedavno izabrani čelni čovjek Županijske obrtničke komore Mario Milak.

I dok su posjeti političara okarakterizirani kao dio predizborne kampanje, obrtnicima je Špancirfest svojevrstan pokazatelj aktualne situacije u branši. Već je cijena najma spriječila nastup brojnih obrtnika. Govoreći o propalom obrtništvu Varaždinske županije, Milak će reći da je u Komori slika gotovo identična kao i u ostalim komorama.

– Od 3300 obrtnika prije par godina ostalo nas je 2800. Ne mislim da su ostali samo najbolji, već oni izdržljiviji i snalažljiviji. I dalje se teško nosimo s nelikvidnošću, teško dolazimo do povoljnog kapitala. Sredstva namijenjena malim gospodarstvenicima su ili premala ili preteško dostupna. Županija subvencionira kamate kreditima namijenjenima malim i srednjim poduzetnicima, ali taj kreditni potencijal je ograničen.

Obrtnici postoje od davnina, prvi su pravi poduzetnici. No najavljujemo i snažnu borbu za taj opstanak, borbu protiv sive ekonomije, za više prava i veće uvažavanje kod kreiranja okvira u kojima posluje obrtništvo, rekao je Milak.

Cijena najma štanda spriječila je nastup brojnih obrtnika

Ipak, predsjednici komora vele da je situacija u obrtništvu općenito – bolja. Iako s razumljivim svojevrsnim oprezom, predsjednici Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Međimurske i Varaždinske obrtničke komore slažu se da se situacija zadnjih mjeseci popravila. Iako se ne otvaraju novi, stagnira i propadanje postojećih obrta. Tijekom pet godina propalo je 25 tisuća obrta s oko 60 tisuća zaposlenih, rekao je predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec. Na početku je bila riječ o građevinarstvu i proizvodnji, potom u sektoru prijevoza, a sada su na redu male obiteljske trgovine. Varaždinom se špancirao i ministar poduzetništva i obrtnika Gordan Maras. Ali ne u društvu obrtnika.

Obećao je novu financijsku injekciju malom i srednjem gospodarstvu od 304 milijuna kuna. Obrtnici smatraju kako je logično bilo za očekivati za očekivati da je to najavio u društvu onih koji predstavljaju to malo gospodarstvo.

Međimurska Boris Lukovnjak

“Od preko 1800 obrta ostalo je 1230. Vjerujem da to što brže izlazimo iz krize valja zahvaliti i niskim plaćama. Bolje za početak i niske plaće, ali zaposlenost, nego nezaposlenost i socijala.  Investitorima je to poticaj za otvaranje obrta. 

Zagrebačka Miroslav Šabić

“Bilo nas je 22 tisuće, ostalo nas je 18,5 tisuća. Osnovali smo program zajedničke nabave, u kojemu obrtnicima nudimo povoljnije varijante nabave struje, goriva… Sve je to dalo obrtnicima vjetar u leđa. Sami ste rekli ‘Bliže oltaru’…”. 

Krapinsko-zagorska Davorin Pleško

Prije sedam godina bilo nas je 3,5 tisuća, a sada nas je tisuću manje. Za ovu stagnaciju nisu zaslužne neke velike državne mjere nego je tržište odigralo svoju ulogu. Pad je nezaposlenosti, poglavito u metaloprerađivačkoj industriji.

 HOK Dragutin Ranogajec

Zaustavljen je pad u brojkama. Definitivno nisu pravi ljudi na pravim mjestima. Imate situaciju da  nam 3,5 godine govore “bit će rast, bit će rast sljedeći kvartal” i znate i ćorava kokoš pogodi zrno. Obrtnici nemaju vremena čekati budućnost, moraju je graditi. 

 

Izvor:
Foto: