Načelnik Damir Poljak potpisao ugovor o izgradnji Društvenog doma Brezova Gora
U općini Bednja, točnije u naselju Brezova Gora, uskoro počinju veliki radovi u okviru projekta koji će zasigurno razveseliti mještane....
Važno je razlikovati depresiju i depresivno raspoloženje. „Prava“ depresija podrazumijeva trajni i kontinuirani osjećaj bezvrijednosti i bespomoćnosti uz osjećaj krivnje, nemogućnosti uživanja u hobijima, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza. U ove tegobe, mogu se pojaviti i tjelesni simptomi: nesanica, nespecifični bolovi, glavobolja. Moguće su i suicidalne misli. Ako postoje i tjelesni simptomi, uvijek je potrebno isključiti i ostale moguće uzroke. Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži, javljaju se povremeno. Mogu biti vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj. Ako sumnjate da je riječ o „pravoj“ depresiji, obavezno se javite svom liječniku. Ako je riječ o depresivnom raspoloženju nešto možete učiniti i sami.
Koji sastojci iz prehrambenih namirnica vam mogu pomoći?
Pripazite na prehranu. Pazite da bude uravnotežena i da unosite dovoljno minerala vitamina, kvalitetnih bjelančevina i ugljikohidrata.
Vitamin C – vitamin C može pomoći u otklanjanju psihičke iscrpljenosti.
Glavni izvori: kivi, agrumi (naranča, limun, mandarina), kuhani krumpir i paprika.
Vitamini B skupine – nedostatak vitamina B može uzrokovati depresivna stanja. Vitamini iz ove skupine izuzetno su važni u „reguliranju“ raspoloženja. Tiamin (B1) potiče mentalnu aktivnost i normalan rad živčanog sustava. Piridoksin (B6) pomaže u prevenciji brojnih neuroloških poremećaja i održanju psihičke ravnoteže. Kobalamin (B12) poboljšava koncentraciju i pamćenje. Glavni izvori vitamina B skupine su pivski kvasac, mekinje, pšenicne klice, mlijeko, dinja, kupus, jaja, riba i jetrica.
Magnezij i cink – magnezij i cink najvažniji su minerali u „borbi“ protiv depresije.
Glavni izvori: zobene pahuljice, pšenične klice, plodovi mora, suhe smokve, orasi i čokolada.
Kalcij – kalcij je također važan mineral. Njegov nedostatak može izazvati umor i razdražljivost.
Glavni izvori: jogurt, sir, mlijeko, sojino mlijeko, sipa, lignje i kamenice.
Željezo – nedovoljna količina željeza može uzrokovati malodušnost, loše raspoloženje, gubitak energije, pospanost.
Glavni izvori: svježe zeleno povrće, mahunarke (leća, grašak, bob, mahune), crveno meso, suho voće i crna čokolada.
Aminokiseline triptofan i fenilalanin – nužne su za proizvodnju serotonina, noradrenalina i dopamina, neurotransmitera koji poticu fizičku i psihičku aktivnost te djeluju kao prirodni antidepresivi.
Glavni izvori: svježi mekani sir, mlijeko, riba, banane, datulje, bademi, kikiriki, sjemenke sezama i bundeva.
Omega -3 masne kiseline – depresija „ne voli“ omega-3 masne kiseline. One imaju neke korisnih osobina, a jačanje funkcija središnjeg živčanog sustava jedna je od njih. Možemo ih naći u većoj količini u sjemenkama lana, lososu, haringama, skuši i pastrvi.
Od ostalih namirnica, ljudi skloni depresiji trebaju jesti one bogate triptofanom i tirozinom, te složene ugljikohidrate. Triptofan, koji tijelo prerađuje u serotonin, nalazimo u jajima, soji, mahunarkama. Tirozin, građevni materijal za noradrenalin, nalazimo u jajima i mliječnim proizvodima. Hrana bogata složenim ugljikohidratima: kukuruz, ječam, zob, smeđa riža, krumpir, pahuljice od integralnog brašna, muesli, grah, grašak, mahune i sušeno voće.
Tjelesna aktivnost
Tjelesna aktivnost izuzetno je korisna u „podizanju“ raspoloženja. Ako možete, vježbajte ili se krećite barem 30 minuta, 3 do 4 puta u tjednu. Vježbanje povećava razinu endorfina koji pozitivno utječu na raspoloženje. Preporučuju se cikličke, ponavljajuće aktivnosti kao što su: trčanje, plivanje, brzo hodanje, vožnja bicikla i šetnja. Uvijek prednost treba dati aktivnostima na otvorenom radi pozitivnog učinka dnevne svjetlosti, svježeg zraka, ali i izlaska iz zatvorenog prostora koji je često destimulirajući i demotivirajući.
Izvor: Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva/stampar.hr
Agresivni i gladni stršljeni postali su prava prijetnja stanovnicima Slavonije.
I na našem je području bilo problema s ovim životinjama. Podsjetimo, u srpnju 2022. godine u Gornjoj Voći muškarca je napao roj stršljenova te je preminuo.
>> Gornja Voća: 58-godišnjaka izbo roj stršljenova te je preminuo!
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije objavio je nekoliko savjeta kako se nositi sa stršljenima.
Stršljeni i ose pripadaju porodici osa (Vespidae). To su srednje veliki do veliki opnokrilci, obično crne i žute boje. Leglicom, koja je preobražena u žalac, ubadaju plijen, ali i ljude. Neke vrste žive solitarno, dok većina živi u zajednici. Stršljeni grade gnijezda u šupljim stablima, dupljama drveća, pod strehom, krovovima, u potkrovlju zgrada ili ventilacijskim sustavima, a gnijezdo je promjera 35-60 cm.
Stršljeni su regulatori štetnih populacija kukaca, ali u voćnjacima mogu napraviti i značajne štete jer nagrizaju zrele slatke plodove (najčešće grožđe i kruške), a pored toga oštećuju koru mladog drveća (jasen, joha, breza, lipa, vrba, topola, hrast, divlji kesten, ariš) od kojeg uzimaju materijal za svoja gnijezda što može dovesti do sušenja stabala. Napadaju i pčele, a višestruki ubodi stršljena mogu biti smrtonosni za domaće životinje i za čovjeka jer mogu uzrokovati jake alergijske reakcije. Aktivni su danju i u sumrak, od kasnog proljeća do kraja jeseni.
Dosad su zabilježene 22 vrste stršljena (Vespa) širom svijeta. U Europi je najrašireniji europski stršljen – Vespa crabro, a trenutačno su prisutne još dvije vrste: orijentalni stršljen – Vespa orientalis i azijski žutonogi stršljen – Vespa velutina.
Savjeti
Do danas je opisano više od milijun vrsta kukaca, a samo manji broj vrsta uzrokuje alergijske reakcije kod ljudi. Uzrok tome su otrovi koji sadrže alergene, a izlučuju se ubodom u kožu ili sluznicu. Alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca (osa, stršljena, bumbara i pčela).
Do uboda opnokrilaca uglavnom dolazi slučajno i to najčešće ljeti. Stršljeni mogu ubosti više puta jer ne ostavljaju žalčani aparat u koži žrtve. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrov ose i stršljena sadrži kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena gdje je i količina otrova veća.
Na ubode opnokrilaca ljudi različito reagiraju. Reakcije mogu biti lokalne i sustavne (zahvaćen je cijeli organizam). Ubodi znaju biti vrlo nelagodni, no uglavnom su bezopasni i prvenstveno izazivaju samo blagu nadraženost s lokalnim reakcijama. Najčešće se na mjestu uboda, uz bol, javlja crvenilo i oteklina kože, svrbež ili osjećaj pečenja. Simptomi traju od nekoliko sati do nekoliko dana.
Alergijske reakcije javljaju se kod osjetljivijih osoba. Desetak minuta nakon uboda kod takvih se osoba javljaju sustavne (anafilaktičke) reakcije koje mogu biti blage (porast tjelesne temperature, crvenilo, svrbež, osip, mučnina i rinitis), umjerene (svrbež, astma, bol u trbuhu, povraćanje, proljev, promuklost, otekline, otežano disanje – početni znaci anafilaktičkog šoka) i teške (poteškoće s disanjem – edem pluća ili astma, smanjeni krvni tlak, tamnoplava boja kože i sluznica, inkontinencija stolice ili mokraće, gubitak svijesti – odnosno anafilaktički šok koji može završiti smrću – najčešće nakon uboda pčele, ose ili stršljena u područje glave ili vrata). Teške posljedice može imati i pojedinačni ubod opnokrilca u području usne šupljine zbog lokalnog nastanka otekline jezika i ždrijela što može izazvati gušenje. Većina smrtnih slučajeva javlja se pretežno zbog preosjetljivosti osobe, manji dio njih zbog mjesta uboda, a najmanji dio zbog količine ubrizganog otrova.
Općenito, u svrhu smanjenja rizika uboda potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Prva pomoć kod uboda (prema CDC-u) u slučaju uboda pčele, ose ili stršljena:
U cilju smanjenja rizika od uboda stršljena, stanovnicima naselja gdje su primijećeni preporučujemo da:
Općina Trnovec Bartolovečki stvorila je i posljednji preduvjet za početak izgradnje novog vrtića u Trnovcu koji će moći primiti oko 200 djece, a čijom će se izgradnjom omogućiti da svaka mlada obitelj ima osigurano mjesto u vrtiću za svoje najmlađe.
Naime, Općinsko je vijeće na posljednjoj sjednici većinom glasova prihvatilo zaduženje kako bi se osigurao potreban dodatni dio sredstva za izgradnju vrtića nakon što je s nacionalne razine već ranije osigurano sufinanciranje projekta u iznosu od 1.146.726 eura.
Podsjetimo, nakon što je Općina uspješno napravila i prijavila projekt, donijeta je odluka, odnosno prihvaćanje projekta „Izgradnja i opremanje matičnog dječjeg vrtića u Trnovcu Bartolovečkom” na natječaju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Projekt je uspješno prošao procjenu kvalitete Ministarstva znanosti i obrazovanja te ukupna bespovratna sredstva iznose 1.146.726 eura. Riječ je o najvećem kapitalnom projektu u općini, vrijednom oko 4,5 milijuna eura.
– Kako bi realizirali ovaj važan projekt za budućnost, na posljednjoj sjednici većina u Vijeću pokazala je razumijevanje i spremnost da se ovaj projekt realizira. Vijeće je donijelo odluku o nužnom kreditnom zaduženju kako bismo izgradili vrtić za naše najmlađe. Mi jednostavno moramo izgraditi vrtić, a postojeći objekt prema procjeni stručnjaka nemoguće je proširivati i uređivati. Izgradnja novog vrtića je nužnost – pojasnila je načelnica Općine Trnovec Bartolovečki Verica Vitković, koja, osim što je zahvalila većini u Vijeću, na podršci za izgradnju vrtića zahvaljuje i mještanima.
Što se tiče same odluke, podržali su je vijećnici Narodne stranke – Reformisti, HDZ i HNS.
Dodajmo i da je na sjednici Općinskog vijeća većinom glasova prihvaćen rebalans ovogodišnjeg proračuna. Tim izmjenama omogućit će se nabava komunalne opreme, odnosno traktora i priključnih strojeva, za što je dio financijskih sredstava, u iznosu od 13.900 eura, osiguran preko Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva. Izmjenama proračuna osigurana su i sredstva za zbrinjavanje azbesta građanima s područja Općine.