Povežite se s nama

U fokusu

Županijska skupština je 2014. usvojila neistiniti Sporazum?

Objavljeno:

- dana

REAKCIJA

Je li Županijska skupština 2014. godine usvojila, a odgovorne osobe ovjerile nevjerodostojan i neistinit sadržaj Sporazuma o ulasku u projekt JPP-a? To je još jedna dvojba vezana uz propali projekt javno-privatnog partnerstva, na koju upozorava Franjo Golubić, vijećnik HSS-a iz Martijanca.

Reagirao je na izjavu iz Varaždinske županije objavljenu u Regionalnom tjedniku 3. svibnja. Naime, iz Županije su naveli da je Sporazum o realizaciji JPP projekta usvojen na Županijskoj skupštini „zajedno sa cjelokupnom dokumentacijom“.

– To nije točno. Sjednica Skupštine je održana 19. veljače 2014., a na njoj nikako nisu mogli biti priloženi navedeni dokumenti, jer je na njima kao datum izrade naveden tek ožujak 2014., dakle mjesec dana kasnije. Riječ je o tri priloga, Programskom zadatku za JPP projekt “Varaždinska županija – škole“, Ulaznim parametrima za program škologradnje i Odluci o visini naknada u provedbi JPP projekta. Oni ne samo da nikad nisu stigli pred županijske vijećnike, nego nisu bili predočeni ni vijećnicima iz četiri grada i općine – ističe Golubić.

Nije to jedino sporno. U Sporazumu koji je usvojila Skupština sudionik je i bio Grad Varaždin, koji je ubrzo odustao od JPP projekta za svoje dvije škole.

– Unatoč tome što je Grad Varaždin bio izostavljen, novi tekst Sporazuma nije nikad stigao pred Skupštinu. U novom tekstu Sporazuma, koji je na kraju bio potpisan, smanjen je trošak koji sudionici (Ministarstvo, Županija, dvije općine i dva grada) trebaju platiti Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) za aktivnosti koje će za njih provoditi. Iako su dvije škole izbačene, trošak nije razmjerno smanjen za 31,39 posto, kolika je bila kapitalna vrijednost tih projekata u ukupnom JPP projektu. Umjesto toga, trošak je smanjen za svega 12,91 posto – napominje Golubić.

Suprotno odluci?

Za šest školskih objekata – dva Grada Varaždina te preostalih u Ivancu, N. Marofu, Martijancu i Sv. Iliji – kao trošak strukturiranja projekta i izrade komparatora bio je naveden iznos od 630.341 kuna (bez PDV-a). U Sporazumu, iz kojeg su izbačene dvije varaždinske škole, a koji je na kraju potpisan, taj isti trošak iznosi 548.944 kune (također bez PDV-a). Razlika je, dakle, oko 81.397 kuna. Sve je još čudnije ako se zna da je Grad Varaždin samostalno s PPP centrom ugovorio usluge savjetovanja. Cijena je bila 64.000 kuna bez PDV-a, a sve je plaćeno u siječnju 2014., mjesec dana prije nego što je Sporazum stigao pred Županijsku skupštinu!

Golubić: Iz Sporazuma je izbačen Grad Varaždin, no nova verzija nikad nije usvojena na Skupštini

– Smanjenje troškova nije utemeljeno na važećoj odluci CEI-a o načinu i kriterijima obračuna usluga. Tome u prilog ide i ugovor koji je CEI još 2012. potpisao s privatnom tvrtkom PPP centar. Ugovorene su savjetodavne usluge za realizaciju (do)gradnje osam škola u Varaždinskoj županiji, uz cijenu od 3,2 milijuna kuna s PDV-om.

Problem je što u tom ugovoru uopće nije navedena kapitalna vrijednost za svaki školski objekt. Riječ je o podatku koji je Županija bila obvezna dostaviti. Potpuno drugačiji je ugovor za bolnice u Varaždinu i Popovači, u kojima je navedena kapitalna vrijednost – napominje Golubić, koji nam je ugovore i predočio.

Kad su u pitanju škole, od njih osam, četiri su na kraju ispale iz projekta, ali nije ugovoreno da se cijena u tom slučaju smanji. – Sve to je dovelo do toga da je Županija ugovorila čak 354 posto skuplje savjetodavne usluge u odnosu na Grad Varaždin.

“Sve će, nažalost, doći na naplatu“ 

– CEI je s PPP centrom 2012. ugovorio savjetodavne usluge za projekt „Varaždinska županija – škole“ u svoje ime i svoj račun. Prema Zakonu o CEI-u, taj ugovor je trebao sklopiti u ime i za račun Varaždinske županije te drugih općina i gradova – reagirao je Franjo Golubić na tvrdnju iz Županije da oni u tom ugovoru nisu trebali biti ugovorna strana. – Župan, kao i načelnici te gradonačelnici osobno su donijeli zaključke kojima su ovlastili CEI da obavlja sve poslove za potrebe tog JPP projekta. Problem je što pritom svi sudionici ugovorom nisu regulirali međusobna prava i obveze – ističe. Upozorava da će sve to prije ili kasnije stići na naplatu. – Županija je najodgovornija, jer 2012. CEI-u nisu dostavili podatke o kapitalnoj vrijednosti projekta. Trošak nije mali te će svaki potpisnik, sukladno Sporazumu iz 2014., trebati platiti dva milijuna kuna u jednakim omjerima, što po potpisniku ispada oko 300.000 kuna – podsjeća.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Bivši varaždinski župan postao savjetnik za sigurnost na cestama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Županijskoj palači u Varaždinu konstituiran je Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije, a osim formalnog dijela konstituiranja, članovi Savjeta kojem je predsjednik dr.sc. Zvonimir Sabati, županijski vijećnik raspravljali su i o analizi stanja sigurnosti prometa u našoj Županiji, a dana je i informacija o pripremama za održavanje cesta u zimskom razdoblju 2021./2022.

Članove Savjeta je pozdravio te im zaželio konstruktivan i plodonosan rad župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dok je predsjednik Savjeta Sabati naglasio kako će ovo savjetodavno tijelo biti svojevrsna podrška izvršnoj vlasti.

– Svojim savjetima te konstruktivnim prijedlozima, ali i inicijativama nastojati ćemo utjecati na to da se pojača sigurnost prometa na cestama, kako bi svi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti  pa i vozači bili što sigurniji. Stoga je sinergija svih institucija , od policije, ŽUC-a, Hrvatskih cesta te predstavnika općina i gradova jako važna –rekao je dr.sc. Zvonimir Sabati.

Voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske Danijel Posavec  je naznačio kako je u 2010. godini u Varaždinskoj županiji bilo 16 poginulih osoba u prometnim nesrećama, a 2020. godine četvero poginulih čime je ostvaren cilj zacrtan NPSCP-om (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2020. godine), odnosno kako je rekao, broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanjenje je za 75%, a što našu Županiju svrstava u dvije županije u kojima je zabilježeno najveće smanjenje broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u spomenutom razdoblju.

– U 2020. godini u Varaždinskoj županiji bila je najmanja stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u Hrvatskoj u odnosu na 100 tisuća stanovnika, odnosno broj poginulih iznosio je 2, 3 poginule osobe u odnosu na zacrtanih 5 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika – istaknuo je Posavec.

Cilj je zadržavanje pozitivnih trendova što se tiče smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nesrećama te smanjenje broja prometnih nesreća s teško ozlijeđenim osobama, ali i smanjenje udjela alkohola u prometnim nesrećama te smanjenje broja prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće, a to su brzina, korištenje mobitela, te ne vezanje pojasom.

Sjednici Savjeta nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović.

Nastavite čitati

U fokusu

Silvija Cupar: “Uršulinska prepuna graba i lokvi, a u V. Lisinskog zakrpa do zakrpe“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Neuređenost varaždinskih prometnica i šetnica bila su nezaobilazna tema zadnje sjednice Gradskog vijeća, na kojoj je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar ukazala između ostalog na probleme u Uršulinskoj i Ulici Vatroslava Lisinskog.

Naime, pošljunčana Uršulinska na potezu od Nazorove ulice do Crkve rođenja Isusovoga prepuna je graba.

– Tamo već nekoliko mjeseci imamo više od 50 velikih lokvi vode nakon svake kiše. Nemoguće ih je izbjeći jer se one najveće pružaju u širini pošljunčane staze. Grad ne čineći ništa prisiljava Varaždince i goste da tamo voze nekakav “slalom“ i uz zalet preskaču lokve. Nije taj problem od jučer i meni je potpuno nejasno zašto Parkovi ne pristupe rješavanju problema sa spomenutom šetnicom na način da se upotrijebe kondicioneri tla – istaknula je vijećnica.

Potom se osvrnula i na kaldrmom prekrivenu, nebrojeno puta asfaltom krpanu cestu u strogom centru grada, za koju je ustvrdila da nikome ne služi na čast.

– Zanima me hoće li se u plan sanacija prometnica za 2022. godinu uvrstiti i uređenje Ulice Vatroslava Lisinskog koja godinama vapi za obnovom – rekla je Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik odgovorio je da posipavanje šljunkom šetnice u Uršulinskoj očigledno nije bilo adekvatno napravljeno.

– Zatražit ću od gradskih komunalaca da izađu na teren i provjere situaciju. Sredstva za takve sanacije postoje i tražit ću da se odrade. Ulica Vatroslava Lisinskog već je nekoliko puta bila u planu sanacije, pa je iz nepoznatog razloga ispadala. Očekujem da će proračun biti završen oko 10. studenoga i iz njega će se moći iščitati koje ulice će iduće godine biti obuhvaćene programom obnove. Osobno smatram da je ta ulica u gradskoj jezgri jedan od prioriteta za uređenje – poručio je Neven Bosilj. 

U nastavku pogledajte kako izgledaju spomenute šetnice i ulice u centru grada:

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje