Županijska organizacija SDP-a Varaždinske županije, predvođena Barbarom Antolić Vuporom, uputila je priopćenje vezano za eksperimentalni program cjelodnevne nastave.
Kako se navodi u priopćenju, eksperimentalni program cjelodnevne nastave još je jedan promašaj Vlade, a projekt se namjeravalo uvesti bez dobre pripreme i uključenosti javnosti i struke.
Priopćenje donosimo u cijelosti:
„Obrazovanje, uvođenje promjena u obrazovni sustav i sve ono vezano za budućnost naše djece trebalo bi biti prioritet i prema tome treba se odnositi odgovorno. Nažalost, Vlada i Ministarstvo obrazovanja nisu pokazali odgovornost. Baš naprotiv, stječe se dojam da se u projekt cjelodnevne nastave ušlo bez ikakvog jasnog cilja, bez dobre pripreme, i ono najvažnije, bez podrške učitelja, roditelja i učenika.
Ideja samog projekta je dobra i žalosno je da ga je ova Vlada uspjela upropastiti. Nažalost, ovo je još samo jedan primjer da se žele uvesti promjene bez da struka kaže svoje, ali i bez uključenosti javnosti. Činjenica jest da, u usporedbi s ostalim razvijenim zemljama europske unije, naši učenici i učitelji nešto manje vremena provode u školi, i da smo po tome na europskom dnu. Međutim, na dnu smo i po plaćama učitelja i po uvjetima rada. Od učitelja se očekuje da šutke prihvati i odradi nešto što je kreirano bez njega uz gotovo minornu naknadu. To je nedopustivo!
Jedno je jasno – bez pune podrške učitelja cjelodnevna škola neće moći biti provedena. Stoga je važno čuti što učitelji o svemu tome misle.
Umjesto da se analiziralo i nadograđivalo takve primjere, išlo se u projekt koji uopće nije pripremljen, a u kojoj mjeri nije prihvaćen govori i činjenica da se u Varaždinskoj županiji javila samo jedna škola. Problem je i nejednakost u standardu u pojedinim školama.
Uzmimo za primjer Grad Varaždin koji ima nadstandard po pitanju obrazovanja, prvi su uveli psihologe u sve škole, što je zaista prioritet, posebno u ovim vremenima, vidimo što se događa u susjedstvu. Osigurali su besplatni produženi boravak, prvi su uveli i besplatne obroke u škole, država je na sreću prepoznala taj projekti počela ga provoditi na razini Hrvatske. U Varaždinu su primjerice sve škole na jednosmjenskoj nastavi, a cilj je da se jednosmjenska nastava uspostavi u svim školama u Hrvatskoj. Stoga podržavamo koncept škole u kojoj je nastava u prvoj smjeni, a u ostatku dana škola je otvorena interesima i potrebama učenika i lokalne zajednice, odnosno društva u cjelini.
Što se cjelodnevne nastave tiče, trenutno se u Hrvatskoj provodi u nekoliko oblika:
1. Produženi boravak za učenike nižih razreda – taj model produženog boravka potrebno je postupno proširiti tako da on obuhvati sve učenike od prvog do četvrtog razreda, te da bude u potpunosti financiran od strane države a ne osnivača kao što je to sad.
2. U brojnim lokalnim zajednicama, kao što je Rijeka, postoje primjeri dobre prakse rada u cjelodnevnoj školi. Ti modeli nastave žive već više desetljeća, prošli su brojne evaluacije i smatramo ih izvrsnim resursom za oblikovanje modela koji će biti prihvatljiv na teritoriju cijele Hrvatske.
3. Osim navedenih postojećih modela cjelodnevne škole vrlo je važan i rad s učenicima po posebnom programu čemu u prijedlogu koji smo dobili iz Ministarstva nije posvećena pažnja. Prema postojećem modelu učenici koji se školuju po posebnom programu imaju nastavu ujutro, a nakon ručka s njima rade stručnjaci iz edukacijsko-rehabilitacijskog područja.
Ono što je bitno spomenuti je da ovi modeli u svojoj osnovi imaju rad najmanje dvije učiteljice s istom skupinom djece. To je standard koji trenutno imamo i od kojeg ne treba odstupiti. Smatramo da se radne obveze učitelja ne smiju povećavati u odnosu na postojeće stanje.
Potpuno je jasno da nemaju sve škole u Hrvatskoj jednake standarde, i baš zato je ono što trebaju imati autonomija u odlučivanju i organizaciji.
Iako ministar naglašava povećanu autonomiju škole u organizaciji radnog dana, postupcima koji se provode ovih dana u komunikaciji prema školama Ministarstvo i osnivači poništavaju autonomiju škola. Traže se očitovanja škola o izjašnjavanju školskih odbora, učiteljskog vijeća ili vijeća roditelja nakon donošenja odluka. U nekim slučajevima čak se traži ponovno provođenje izjašnjavanja o pitanju uključivanja škole u eksperimentalni program. Iako djelatnici Ministarstva ovih dana obilaze škole u nastojanju da daju dodatna objašnjenja modela provođenja cjelodnevne škole ne uspijevaju odgovoriti na brojna pitanja koja dobivaju.
I dalje je ostao neriješen problem smanjivanja satnice informatike na pola. Nije odgovoreno na pitanje što će biti s učiteljicama koje predaju informatiku kad im se satnica predmeta prepolovi.
Dodatni problem predstavljaju eksperimentalni kurikulumi novih predmeta koji još nisu upućeni u javnu raspravu. Poseban je problem relevantnost uzorka škola koje će biti uključene u eksperiment. Nejednak je omjer prijavljenih gradskih škola i u ruralnim sredinama. Time je i sama provedba eksperimenta upitna. Uz to, samom najavom uvođenja cjelodnevne škole u svim školama nakon četiri godine prejudicira rezultate eksperimenta i dovodi u pitanje njegov smisao. Ono što mora biti prioritet je osigurati infrastrukturu na teritoriju cijele države – materijalnu (jednosmjenska nastava i opremanje škola), kadrovsku (dovoljan broj učitelja i stručnih suradnika) i organizacijsku (pripremljeni kurikulumi i struktura nastave te održane edukacija).
I treba uvažiti posebnosti malih i područnih škola, specifičnosti gradskih i ruralnih sredina te omogućiti fleksibilnost u organizaciji cjelodnevne škole. I na kraju, zbog svega navedenog, bitno je da država preuzme financiranje ovog modela u potpunosti.“
Prvo se oglasio na svom Facebooku gdje je objavio fotografiju te napisao: Danas u 17 sati reći ću vam što mislim o onome što je u ime Ustavnog suda danas rekao HDZ-ovac Miroslav Šeparović. A do tada pogledajte kako HDZ donosi odluke tzv. Ustavnog suda.
Potom je na konferenciji za medije istaknuo da želi umiriti građane.
– Želim umiriti građane koji su ljuti. Volja građana će odrediti izvršnu vlast, a sigurno neće suci Ustavnog suda. Prije mjesec dana mogli su prijetiti, a ja sam se držao uputa i nisam htio ugroziti šanse SDP-a. To je bila prijetnja koja je mogla prouzročiti materijalne posljedice. Međutim, na Ustavnom sudu mogu govoriti što žele, ali ne mogu ništa napraviti! – rekao je Milanović.
Dodaje da Ustavni sud ne može ništa protiv volje građana.
– Reći ću samo da protiv toga nema pravnog lijeka. To je volja građana, Ustavni sud tu ne može ništa. Drugo, ne bih se složio da je ovo državni udar, ovo je priprema za udar. Ovo je samo priprema Ustavnog suda da Plenković dobije Sabor. Prije nego što krenemo razgovarati tko je mandatar, jako je važno da se konstituira Sabor. To su dva odvojena procesa. Ja moram sazvati konstituiranje 20 dana od objave službenih rezultata – rekao je Milanović,a prenosi Jutarnji list.
– Sabor može mijenjati zakone, donositi nove zakona, može u okviru Ustava raditi što hoće – promijeniti izborne zakone, ukinuti Lex AP, ali ja tu neću sudjelovati. Pozivam sve koji su do izbora biti antikorupcijska koalicija, koji su glasali protiv skandaloznih mjera, da pokažu dosljednost. HDZ će imati barem potpredsjednika Sabora, ali predsjednika ne. Ovo nije priča o meni, ja sam predsjednik Republike, ja ću poštivati Ustav, a mandat će dobiti samo onaj sa 76 potpisa – rekao je Milanović i dodao da će volja građana biti poštivana i da se tu Ustavni sud ne može ispriječiti.
– Hoće li mi zabraniti političko djelovanje? Hoće li mi uzeti putovnicu? Što je sljedeće? Ti ljudi su opasni, tako više ne može dalje. Hrvatski ljudi su glasali protiv toga. Onaj tko skupi većinu, taj će voditi našu zemlju za koju se isplati boriti – zaključio je Milanović.
–Ja ću čekati dok se većina skupi, tu su razumni rokovi. Postoji mogućnost da se akteri dogovore, razumijem stavove stranaka, ali situacije je komplicirana i teška. Ako Sabor ne bude uspješan, može se raspustiti. Nije da prijetim. Nadam se da se to neće dogoditi – rekao je na kraju.
Danas je održana izvanredna sjednica Ustavnog suda oko rezultata izbora i angažmana predsjednika Milanovića na njima, nakon čega se predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović obratio javnosti.
– Upozorenjem od 18. ožujka pravodobno smo upozorili Milanovića da njegovo kandidiranje te isticanje njega kao kandidata je nespojivo s ustavnim položajem i načelom diobe vlasti. Upozoren je da mora odmah podnijeti ostavku ako se kandidira ili nastupa u javnosti kao budući kandidat. Pozivao je njega i SDP da odmah prestanu s aktivnostima, u skladu s Ustavom. Rečeno je i da će cijeli proces izbora biti pod strogim nadzorom. Ustavni sud primjećuje da je 20. ožujka DIP pozvao da se predsjednik suzdrži od direktnog sudjelovanja da se suzdrži te da se vodi računa o tome. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao prema uputama, a Milanović se stavio u položaj sudionika izbora – rekao je Šeparović, a prenosi Jutarnji list.
Šeparović je rekao i da Milanović ne može biti mandatar Vlade ni premijer.
– Iako nije podnio ostavku, Milanović je nastupao kao kandidat. Takvim izjavama ne samo da nije poštivao upozorenja suda, nego je doveo u pitanje vladavinu prava. Stoga Ustavni sud utvrđuje da se predsjednik svojim izjavama i ponašanjem, doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće Vlade niti predsjednik Vlade, rekao je Šeparović.
– Te dvije pozicije se isključuju i upozoravamo sudionike svih izbora da pri predlaganju budućeg mandatara moraju biti svjesni te činjenice. I po potrebi donijet ćemo posebnu odluku. Ustavni sud od 18. ožujka nije htio dodatno utjecati na volju birača. Ovo priopćenje i upozorenje donijeli smo na sjednici, 9 sudaca bilo je za, 3 su bili protiv, a Ingrid Antičević bila je odsutna – rekao je.
Na pitanje novinarke može li Milanović dati ostavku pa biti mandatar, Šeparović je odgovorio da je on pravodobno upozoren.
– On ostavku nije podnio i sada je gotovo. Ne može više biti mandatar, Ustavni sud bi takvu odluku mogao poništiti. Po potrebi će Ustavni sud donijeti posebnu odluku – rekao je Šeparović.
– Ako 76 zastupnika želi da bude mandatar, Ustavni sud će odlučiti hoće li tu odluku poništiti običnom većinom i to na temelju općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava i na temelju prethodnih upozorenja – napomenuo je Šeparović.
Rekao je da Milanović ne može biti mandatar ni u jednom slučaju “jer nije na vrijeme dao ostavku”.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
