Članovi Europskog parlamenta iz HDZ-a na tribini govorili u Varaždinu

Nakon što su održali tribine u dijelu BiH, hrvatski europarlamentarci HDZ-a – Dubravka Šuica, Ivana Maletić, Zdravka Bušić i Andrej Plenković – turneju su nastavili u Hrvatskoj. Iz Rijeke su u petak stigli u Varaždin gdje im je domaćin bio Anđelko Stričak, predsjednik županijskog HDZ-a

Sve je politika. Ova uzrečica ima i uporište i zaleđe u svakodnevnom životu. Na tribini u Varaždinu, gdje su glavni akteri bili upravo političari – europarlamentarci HDZ-a, najmanje se pak politiziralo. Oni skloniji skepticizmu i u nastavku će teksta u svakoj rečenici pronaći skrivenu političku poruku. Tako će u izjavama Ivane Maletić i Andreja Plenkovića o neznanju Hrvatske da iskoristi novac koji joj se pristupom Europskoj uniji nudi na pladnju već pronaći neku skrivenu namjeru; jasno, ukoliko je riječ o kvalitetnim programima korisnim cijeloj zajednici, čime se pridonosi i napretku Unije.
Ne treba biti politički interesent ili gospodarski lumen pa se složiti s Ivanom Maletić kad kaže da ne znamo iskoristiti pruženu šansu.
– Hrvatska je od 1. srpnja trebala početi koristiti 450 milijuna eura koji su joj bili na raspolaganju. Ali nije. Kao država članica već smo uplatili točno 1,4 milijarde kuna u europski proračun. Za ovih 450 milijuna trebali smo imati projekte koji povlače novce već u 2012./2013. godini. Projekti se ne realiziraju – upozorila je Ivana Maletić, europarlamentarka koja može poslužiti kao primjer uzrečici da čovjeka ne valja ocjenjivati prema prvome dojmu. Jer Maletić, onako mirna i neupadljiva, uvijek je u pozadini. Dok ne progovori. A potom je dovoljna jedna rečenica da slušatelji zaborave sve osim riječi ove britke i oštre parlamentarke. – Uvjerena sam da Vlada nema pojma što će s ovom velikom omotnicom koja ide od 2014. – 2020. godine – 8,5 milijardi eura. Potpredsjednik Vlade danas se pohvalio kako ima 480 milijuna eura spremnih projekata. Što je to na 8,5 milijardi? Ništa – revoltirana je. Ljutitoj Maletić nije jasno kako Hrvatska, do grla u financijskim problemima kojoj prijeti prekomjeran deficit, tako olako shvaća 8,5 milijardi eura i 450 izgubljenih milijuna pa se doslovno igra sa sve vjerojatnijim scenarijem da ćemo biti jedina zemlja koja je prvu godinu članstva okončala u minusu.

Oklijevanje – problemi u gospodarstvu

Na nju se nadovezao Andrej Plenković. Problem s nekorištenim sredstvima iz fondova vidi u tome što su prije dvije godine, kada je došlo do promjene vlasti, smijenjeni i ljudi koji su ovladali fondovima, a na njihove su pozicije došli ljudi s manjkom iskustva i nezanjem. – Lakonski pristup Vlade prema fondovima je, kaže, neprihvatljiv. Uz smjenu kompetentnih stručnjaka, nepravodobnim usvajanjem strateških dokumenata, nedovoljnim investiranjem za potporu pripremi projekata na lokalnoj razini. To je nedopustivo. Sredstva koja su nam namijenjena trebaju biti dodatna vrijednost nacionalnom razvoju, a svako oklijevanje pridonosi problemima u gospodarstvu – veli Plenković.
Nedavno je netko rekao kako bi Hrvatskoj trebao „Fond za fondove“ ukoliko ne želi postati zemlja koja bi u prvim godinama članstva bili proglašena jednom od zemalja s najnižom absorpcijskom sposobnošću u povijesti Unije.
Na varaždinskoj tribini održanoj pred punom dvoranom hotela Turist, odgovoreno je i na neka „lakša“ pitanja. Bivša gradonačelnica Dubrovnika, Dubravka Šuica, govorila je o percepciji Unije iz europske fotelje. – Puno toga će se promijeniti u zemlji, već se mjenja, ali nisu svi zakoni još implementirani, no malo-pomalo svi ćemo shvatiti da smo Unija – rekla je. No niti ona nije mogla ignorirati lakonski pristup fondovima. – Ukoliko shvatimo način funkcioniranja Unije i način povlačenja novca, onda će svima biti bolje i Hrvatska će biti ravnomjernije razvijena – rekla je Dubrovčanka. Kad su u pitanju fondovi, rad Vlade ocjenjuje najnižom ocjenom. Spominje Garancijski fond za mlade i Socijalni fond, od kojih svaki iznosi po 60 milijuna eura. Kaže da Ministarstvo rada još nije napravilo ama baš ništa da se ta sredstva iskoriste. Upozorava da se približava početak 2014. od kada su ta sredstva na raspolaganju Hrvatskoj, a da oni kojima su namijenjena o tome još ništa niti ne znaju.

Ćirilica i referendum – nacionalni problemi

Prije početka tribine novinari su iskoristili priliku pa domaćim predstavnicima u europskom Parlamentu postavili nekoliko pitanja. Jedno od njih bilo je i kako u Parlamentu gledaju na probleme koji ovih dana vode zemlju u raskol – pitanje ćirilice u Vukovaru i referenduma o braku. Odgovorila nam je Dubravka Šuica. – Većina tih pitanja rješava se na nacionalnoj razini. Vlada treba regulirati stvari u državi. Zadnjih se dana stvara ozračje podjele. Hrvatskoj to nitko ne želi, a sigurno ne njezini građani. Vjerujem da ih više zanima gospodarstvo i izlazak iz krize i potrebno je da to naša vlada, s Milanovićem na čelu, napokon počne rješavati – kazala je. Ipak, nismo baš vjerovali da se barem po kuloarima ne „trača“ ovaj, možda naizgled samo jedan od problema zemlje članice, ali poznavajući hrvatsku nedavnu povijest, problem koji može poprimiti značajne razmjere podjele, Šuica i dalje odgovara: Uvijek o nečemu razgovaramo, međutim svatko ima svoje probleme i rješava ih u nacionalnim parlamentima.

U 43 godine nije izostala niti jedna plaća

Kad su došli u Gumiimpex europarlamentarci kao da se nisu niti maknuli iz Bruxellessa. Ova uspješna tvrtka oduvijek radi po nekim „drukčijim“ kriterijima od onih na koje smo navikli. Dovoljno je reći da u 43 godine postojanja niti jedan mjesec nije prošao bez plaće. Dovoljno je spomenuti nekoliko brojki kako bismo objasnili zašto je baš ova tvrtka ugostila „europejce“.
Prihod tvrtke je oko 40 milijuna eura godišnje – po čemu zauzima 237. mjesto u zemlji. Po dobiti je još i bolje plasirana – 139. sveukupno, a 7. po ukupnom prihodu u Varaždinskoj županiji. Europa je glavno tržište Gumiimpexa. Čak 98 posto proizvoda namijenjeno je izvozu. Još nešto razlikuje Gumiimpex od većine uspješnih tvrtki u Hrvatskoj – ovdje radnici imaju plaće kakve i priliče uspješnoj firmi.
Vlasnik Kirić sve to jednostavno objašnjava. – Kod nas je malo veća disciplina i puno se radi. U Hrvatskoj se općenito premalo radi. Imamo kvalitetne ljude na svim položajima. Mislim da nikome, tko hoće raditi, kod nas nije loše. Za neradnika nema mjesta – taj jedan kvari njih deset. Vrlo malo podrške imamo od države. Ne prati nas, prepušteni ste sami sebi… radite kako znate i možete… Sreća je pa mi znamo. Potražnja je tri puta veća od kapaciteta – kaže Kirić, koji jednostavno detektira hrvatski problem pa je na pitanje Dubravke Šuice o strukturi zaposlenika, odgovorio: – Polovica je fakultetski obrazovanih strojara, ali veliki je problem naći klasičnog vulkanizera pa primamo ljude druge struke i prekvalificiramo ih u ono što nama treba. Najteže je danas naći proizvodna zanimanja. Svi bi bili neki gosponi, radili na tastaturi i išli doma svaki mjesec s velikim plaćama. Proizvodnja je potpuno drukčiji sistem kojemu se, žao mi je, kod nas posvećuje malo pažnje. A od proizvodnje živimo. Stvaranje nove vrijednosti najveća je stvar. Toga je, na žalost, sve manje, a mislim da će biti još manje.

Bez politikanstva kad je opće dobro u pitanju

Varaždinski HDZ ne libi se, u interesu građana, surađivati i s najvećim političkim oponentom – HNS-om. Tako je na agendi tradicionalno HDZ-ove Općine Gornji Kneginec, gdje je mladi načelnik Goran Kaniški s uvjerljivim postotkom osvojio svoj četvrti mandat, i izgradnja Turističko-rekreativne zone Banjšćina. Riječ je o ambicioznom projektu, svojevrsnom hrvatskom Gardalandu. S obzirom na položaj, koji je na putu iz južnog djela Hrvatske prema europskim zemljama, skeptici bi mogli, ukoliko se projekt realizira, ostati iznenađeni. Prvi preduvjet za sve je izmjena i dopuna prostornog plana uređenja općine. Drugi je odlazak vojske s Banjšćine i suglasnost Ministarstva obrane. Za sada je odobrena prenamjena prostora u njihovu vlasništvu. – Napravili smo Prostornu mapu 1 i Prostornu mapu 2. Mapa 1 podrazumijeva vojno skladište dok je Mapa 2, Banjšćina bez vojske. Znači, kad vojska izađe, više ne moramo raditi izmjene prostornog plana već je dovoljno konstatirati odlazak i prelazi se na drugu mapu. Nema zapreka izradi Studije utjecaja na okoliš i ostalih dokumenata, potrebnih za takvu investiciju – rekao nam je Kaniški. O konkretnim rokovima ne može govoriti jer sve ovisi o vojsci. Ova je, pak, lokaciju što se njenih potreba tiče ionako proglasila besperspektivnom. Barijera za barijerom se ruši. Zato inače oprezan Kaniški ipak veli da je projekt „u hodu“.
Za voditelja Povjerenstva Rekreacijsko-turitičke zone Banjšćina pozvan je varaždinski župan Predrag Štromar dok bi mu zamjenik bio Goran Kaniški. – Nema politikanstva kada je interes građana u pitanju – kaže Goran Kaniški.

 

 

Izvor:
Foto: Siniša SOVIĆ