CRNA STATISTIKA

Svaki peti stanovnik Hrvatske lani je živio na rubu siromaštva, a svaki treći stanovnik kontinentalne Hrvatske bio je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što potvrđuju rezultati istraživanja koje je objavio Državni zavod za statistiku u rujnu ove godine.

Nakon što su u obzir uzeti podaci o dohotku i broju članova u kućanstvu, odnosno veličini kućanstva i distribuciji dohotka unutar cijele populacije, rezultati su pokazali da je stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj prošle godine iznosila 19,9 %, što je za 0,5 % manje nego prethodne 2015. godine.

Poražavujuće

U kontinentalnoj Hrvatskoj, kojoj pripada i Varaždinska županija, stopa rizika od siromaštva iznosila je 21,9 %, dok je čak 30,8 % stanovnika, odnosno svaki treći, bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, što je za šest posto više nego što je lani imala jadranska Hrvatska!

Moglo bi Vas zanimati:

SDP i Čačić zajedno, HDZ sa starim partnerima, a platforma Matije Posavca ide samostalno na izbore

Ovog proljeća, konkretno, za manje od dva mjeseca održat će se parlamentarni izbori. Tu je informaciju nakon brojnih nagađanja napokon...

Biskupijski Caritas priprema 300 obroka dnevno, a novcem iz EU kupuju se jabuke

Stopa rizika od siromaštva u 2016. godini najviša je u osoba koje imaju 65 ili više godina te iznosi 28 %. Tome u prilog ide i podatak da je u Hrvatskoj udio prosječne mirovine u neto plaći najniži od svih drugih zemalja u okruženju, dok je u susjednim zemljama, primjerice Mađarskoj ili Makedoniji, bitno viši.

Poražavajuća je i činjenica, kako javlja Sindikat umirovljenika Hrvatske, da su u zadnjih 18 godina mirovine u Hrvatskoj zaostale 14 % za plaćama te da hrvatska linija siromaštva iznosi 2085 kuna, što znači da je gotovo polovica svih mirovina ispod linije siromaštva.

Zanimljiva je i stopa materijalne deprivacije, koja se odnosi na pokazatelje koji upućuju na materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.
Skoro svaki drugi stanovnik Hrvatske lani si nije mogao priuštiti topao dom i kvalitetan obrok. Točnije, svaki deseti stanovnik (9,5 %) nije imao adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, a svaki osmi (12,8  %) živio je u kućanstvu koje si ne može priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu ili ribu svakoga drugog dan.

9,7 milijuna kuna utrošeno je na zajamčene minimalne naknade Centra za socijalnu skrb Varaždin do 30. rujna 2017. godine 

Da je zadovoljenje osnovnih životnih potreba poput redovitih toplih obroka, sigurnog smještaja i posla ponekad vrlo teško, zna nešto više od tisuću stanovnika Varaždinske županije. Naime, 1.137 njih svakog mjeseca prima zajamčenu minimalnu naknadu Centra za socijalnu skrb, na što je ove godine, do 30. rujna, utrošeno nešto više od 9,7 milijuna kuna.

– Iako je broj siromašnih, odnosno osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu, najmanji u posljednje tri godine, u obzir treba uzeti podatke i o, primjerice, kretanju stanovništva u Hrvatskoj, kako bi se utvrdilo raste li u Županiji ili pada broj siromašnih – izjavila je ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin Sibila Krajnik.
S tim se slaže i ravnatelj Caritasa Varaždinske biskupije Ante Šola, koji je potvrdio da svake godine varaždinski Caritas ima otprilike isti broj korisnika.

267 osoba ostvaruje pravo na korištenje novootvorenoga Caritasovog centra u Varaždinu, koji se već nekoliko mjeseci nalazi na Bombellesovoj cesti na Banfici

Pravo na korištenje Caritasovog centra, odnosno pučke kuhinje, smještaja i odjeće, trenutno ostvaruje 267 korisnika iz Županije i Grada, bilo samaca ili obitelji, kojima je Centar za socijalnu skrb izdao potvrdu s kojom ostvaruju pravo na topli obrok ili smještaj.
– Svake godine između 20 i 25 ljudi ode iz doma, ali dođu drugi. Moramo uračunati i smrtne slučajeve i one u kojima ljudi, primjerice, preko ljeta nađu posao, tako da je teško govoriti o brojkama ili o mogućem porastu ili padu broja korisnika – objasnio je ravnatelj Biskupijskog centra Ante Šola.

12,8% stanovnika Hrvatske živjelo je u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu ili ribu svakoga drugog dana

Nešto više od mjesec dana nakon što se cijeli Centar preselio sa stare lokacije – Milkovićeve ulice – u Bombellesovu cestu na Banfici, u pučkoj kuhinji su podijelili oko osam tisuća obroka.
 Grad i Županija jednakim  su sredstvima kao i Biskupija sudjelovali u izgradnji Centra. Grad mjesečno izdvaja 25 tisuća kuna kuna za potrebe Centra, a Županija pet tisuća kuna.
– Smatram da ima mjesta za još više angažmana, jer prostori su novi, standardi su se popravili i režijski troškovi su veći. Nadam se da ćemo pregovorima postići neko rješenje nabolje. Nama treba vjetar u leđa, ne bježimo od posla i odgovornosti, nego jednostavno želim da svi zajedno nađemo zajednički jezik – objašnjava Šola.

Do voća preko EU

Osim prijavljenih korisnika, često se susreću s Romima ili putnicima u prolazu, koji dođu u kuhinju pitati za topli obrok. Oni su također zbrinuti na dan ili dva, sve dok ne prikupe određenu dokumentaciju kojom ostvaruju pravo na korištenje Caritasovog centra.

Varaždinski Caritas svake godine ima otprilike isti broj korisnika

– Nitko nije odbijen, i tko god dođe i kaže da je gladan, primimo ga. Za sada količinski pripremamo do 300 obroka, a ako ih dođe manje, tada dajemo obilnije porcije. Svakog se dana jedu juha kuhana od svježeg povrća, meso i prilog, a dva puta tjedno riba. Neki dan smo uspjeli preko novca iz EU fondova dobiti tri tone jabuka, a pristigle su i tri tone mandarina – rekao je Šola i dodao da su imali puno upita vezanih uz novu lokaciju Centra, za koju neki smatraju da je predaleko od centra grada. 
Vjeruje da će se i to pitanje uskoro riješiti.

“Zadaća svih nas je osluškivanje potreba zajednice”

U sklopu Varaždinske biskupije djeluje 86 župnih Caritasa, koji skrbe za potrebite u svojoj zajednici. Volonteri redovno obilaze sumještane i pomažu im s paketima hrane, pri plaćanju režija i nabavki drva za ogrjev, opreme za školu i slično. Neki Caritasi raspolažu čak sa sto tisuća kuna godišnje, a ima i onih koji raspolažu s dvostruko manje sredstava.
Prilikom otvorenja novog Centra, preko župnika na Banfici pozvani su svi koji to žele da se pridruže ostalim volonterima u radu. To je učinilo četvero djevojaka i jedan mladić. Iako je vrlo plemenito to što svoje vrijeme odvajaju na ovakav način, neki korisnici Centra to nisu prepoznali.
– Nažalost, bavimo se već duži niz godina s ljudima koji nisu stjecali u životu i koji nisu izabrali neku svoju viziju života, već su odlučili lakšim putem ići kroz život. Takvi ljudi ne cijene uslugu. No, oni koji su imali i stambeni prostor i radni odnos pa su to izgubili, oni i više nego cijene našu uslugu i suradnju, jer se u takvoj situaciji nalaze zbog nekih drugih životnih razloga – pojasnio je Šola, koji ima samo jednu želju.
– Manje potrebitih, ali koliko god da je razvijeno društvo, korisnika će uvijek biti, a društvo mora osluškivati i odgovarati na te potrebe. To je zadaća svih nas i zato uvijek kažem da ako udružimo snage, možemo puno toga napraviti – govori Šola s optimizmom.

Darivanje potrebitih

Ravnatelj Biskupijskoga Caritasa Ante Šola istaknuo je da će se u nadolazećim božićnim blagdanima pojačati redovite aktivnosti Caritasa. Prehrambeni paketi za višečlane obitelji, odnosno obitelji s petero ili više djece, već su podijeljeni krajem studenoga.
Kako bi im božićni blagdani bili što ljepši i ugodniji, biskupijski Caritas se pobrinuo da osamdesetak obitelji iz Varaždinske biskupije dobije 40 kilograma jabuka, 15 kilograma mandarina, nekoliko litara ulja i marmeladu za najmlađe. Iz Caritasa pozivaju sve koji, pogotovo u ovo blagdansko vrijeme, žele pomoći onima kojima je to potrebno, da se uključe u darivanje hrane, odjeće i ostalih potrepština.
Višečlane obitelji iz Biskupije tradicionalno će biti darivane i u siječnju na redovitom susretu s varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom. Susret će uključivati tematsko predavanje i podjelu slatkiša za djecu, odjevnih predmeta te prehrambenih paketa u vrijednosti od tisuću kuna.

Izvor:
Foto: Privatna arhiva