Ovog proljeća, konkretno, za manje od dva mjeseca održat će se parlamentarni izbori. Tu je informaciju nakon brojnih nagađanja napokon potvrdio premijer Plenković.

Objavio je da će se 14. ožujka raspustiti Hrvatski sabor.

– Prva strateška odluka je da će se izbori za Hrvatski sabor održati prije izbora za Europski parlament. Druga odluka je da će ovo biti zadnja sjednica Sabora prije njegova raspuštanja, a treća je da će izvještajni Sabor HDZ-a biti održan 17. ožujka u dvorani Lisinski – istaknuo je Plenković.

S HNS-om i bez desnice?

Naglasio je kako su u HDZ-u odredili koordinatore i nositelje izbornih lista. Tako će varaždinski župan Anđelko Stričak biti nositelj liste za III. izbornu jedinicu. Ostala imena na listi za sad nisu poznata, a još uvijek nije službeno potvrđeno ni hoće li u našoj izbornoj jedinici s HDZ-om na listu i njihov dosadašnji parter HNS. Upravo ovih dana vrh HNS-a odlučuje hoće li na izbore samostalno ili s HDZ-om. HDZ je najavio takozvanu točkastu koaliciju, odnosno svoje će liste sastavljati sa strankama s kojima su i do sad bili u nekom obliku partnerstva. U toj koaliciji za sad nema mjesta Mostu i Domovinskom pokretu, naglasio je prošlog tjedna premijer Plenković.

Moglo bi Vas zanimati:

Sabor će biti raspušten 14. ožujka, poznati su mogući datumi za parlamentarne izbore

Premijer Andrej Plenković na današnjoj je sjednici Vlade službeno objavio datum raspuštanja Sabora. Jutros je na sastanku koalicije dogovoreno da...

Drugi donedavni partner HDZ-a, Čačićevi Refotrmisti, su se pak premjestili u suprotni tabor te će očigledno imati zajedničku listu s SDP-om. Prošlog je tjedna deset političkih stranka ljevice i centra postiglo dogovor o zajedničkom izlasku na predstojeće parlamentarne izbore o čemu je, nakon sastanka održanog u središnjici SDP-a, izvijestio čelnik te stranke Peđa Grbin, rekavši da je riječ o koaliciji Za bolju Hrvatsku.

U novoj lijevo-liberalnoj koaliciji su, osim SDP-a, još i Fokus, IDS, PGS, Reformisti, Centar, Radnička fronta, SiP, Glas i HSS, a u pojedinim izbornim jedinicama s SDP-om bi u suradnju išla i stranka Možemo.

Čačićevi apetiti

Visoko mjesto na listi trebao bi dobiti varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, koji prema dosadašnjim anketama poprilično dobro stoji. No, prolazna mjesta sada traže i novi SDP- ovi partneri. Prema insajderskim informacijama u SDP-u nisu svi oduševljeni dogovorima o koaliciji, a posebno s nevjericom gledaju na apetite Radimira Čačića, koji navodno u našoj izbornoj jedinici za Nataliju Martinčević traži visoko prolazno mjesto. On bi pak navodno, ukoliko ne ispregovara i za sebe mjesto u III. izbornoj jedinici, mogao na listu SDP-a u I. izbornoj jedinici. Također, dio stranke negoduje jer na ovaj način, kako kažu, SDP spašava Čačićeve Reformiste koji prema anketama ne prolaze ni izborni prag.

O ovoj širokoj koaliciji prošlog se tjedna oglasila i saborska zastupnica i predsjendica županijskog SDP-a Barbara Antolić Vupora koja je istaknula da odluku od načinu izlaska na izbore donose organi stranke.

– SDP će nositi najjaču listu u 3. izbornoj jedinici bez obzira na način izlaska na izbore. Odluku o načinu izlaska donose organi stranke čijih je naša organizacija sastavni dio. Cilj udruženih lijevo – liberalnih opcija je maknuti Hrvatsku iz liste najkorumpiranijih zemalja Europske unije i pružiti budućnost mladima time što ćemo staviti HDZ u oporbu. Na nedavnim izvanrednim izborima za Gradsko vijeće, isprovociranih od HDZ – a i njihovih partnera u Gradu Varaždinu, u SDP- u smo povijesnim rezultatom potvrdili svoju snagu. Imamo kvalitetne i dokazane ljude na lokalnom nivou, koji su jasan pokretač promjena na nacionalnoj razini za sjever Hrvatske – zaključuje predsjednica županijskog SDP-a.

Ipak, prema pisanju nacionalnih medija upravo je Čačićeva moć uvjeravanja bila presudna za ovu široku koaliciju koju su priželjkivali oni skloni ljevici i dijelu centrističkih stranaka. Hoće li takva široka koalicija biti dovoljna da pomrsi račune HDZ-u ostaje za vidjeti.

Neodlučni i nezadovoljni

I jednima i drugima bi pak pomrsiti račune mogla nova stranka Matije Posavca. Nezavisna platforma sjever okuplja nezavisne gradonačelnike i načelnike, a od nedavno ima i svoj klub u varaždinskoj Županijskoj skupštini.

Oni izlaze samostalno i njima zapravo ide na ruku okupljanje i oko HDZ-a i oko SDP-a jer mogu računati na dio neodlučnih, ali i nezadovoljnih birača koji ne preferiraju ni jednu od te dvije opcije.

– Na predstojeće parlamentarne izbore ići ćemo samostalno, sa kapitalom dosadašnjih rezultata koji su naši članovi, dokazani i uspješni načelnici i gradonačelnici, učinili za razvoj svojih sredina. Pristojna i konkretna politika građanskog centra, snažna zaštita interesa Sjevera Hrvatske koji je najproduktivniji i najrazvijeniji kraj u našoj zemlji, a koji su sve dosadašnje Vlade redom zapostavljale u odnosu na ostatak Hrvatske. To je bila loša politika jer smatramo da način djelovanja i pozitivni rezultati sjevernih regija mogu biti uspješno preslikani u nacionalnim politikama – poručio je u više navrata Posavec.

Točan datum izbora uskoro će biti poznat, a trenutno se nagađa da ćemo na birališta u drugoj polovici travnja ili početkom svibnja. Kampanja pak traje već nekoliko mjeseci, a za očekivati je da ćemo se ovog proljeća nagledati raznih političkih prepucavanja, kako to i inače biva.

Ove godine na birališta idemo čak tri puta

Ova, 2024. je ujedno i superizborna godina. Održat će se čak troji izbori, uz parlamentarne, koji su trenutno najviše u fokusu, birat ćemo i europarlamentarce, a krajem godine i predsjedndika.

Izbori za Europski parlament održat će se od 6. – 9. lipnja 2024. Ti se izbori u isto vrijeme održavaju i u drugim zemljama članicama.

Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, a među njima su članovi raznih stranaka te neovisni kandidati.

Hrvatska je dosad već triput izlazila na izbore za Europski parlament – po ulasku 2013., samo godinu dana kasnije 2014. te ponovno 2019. U međuvremenu, Hrvatska je također predsjedala Vijećem EU u prvoj polovici 2020. Izlaznost birača u Hrvatskoj na izborima za EU parlament dosad je bila ispod prosjeka Europske unija no ona bilježi trend rasta.

Krajem 2024. građani će izaći treći put na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da prvi krug izbora bude održan krajem prosinca. Bude li pak drugog kruga, on će se održati početkom 2025., do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću traje petogodišnji mandat.