DRŽAVNI PRORAČUN BEZ NOVACA ZA JPP

Varaždinska županija je ostala bez 15 milijuna kuna iz državnog proračuna za najamnine za 32 školska objekta izgrađena po modelu javno-privatnog partnerstva (JPP).

U ponedjeljak su u Saboru odbijeni amandmani Kluba zastupnika HNS-a, Reformista Radimira Čačića i SDP-ovih zastupnika Željka Jovanovića i Marija Habeka, kojima su tražili da država i dalje sufinancira JPP projekte. Budući da je usvojen s 80 glasova za i 51 glasom protiv, u državnom proračunu ukinuto je sufinanciranje školskih JPP projekata. Riječ je o ukupno 33 projekta, od čega je njih čak 32 u Varaždinskoj županiji.

Županiji opet prijeti kolaps?

Prijeti li zbog toga Varaždinskoj županiji već drugi puta financijski kolaps? – Varaždinska županija će “hibernirati“ – rekao je župan Predrag Štromar u četvrtak, dok je dva dana ranije na Županijskoj skupštini naveo da će – u slučaju da ostanu bez 15 milijuna državnih kuna – sebi i svojim zamjenicima morati smanjiti plaće, ali i da će svi razvojni projekti biti zaustavljeni.

Moglo bi Vas zanimati:

FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo...

Zasigurno nitko nije protiv toga da si Štromar smanji plaću, jer je on jedan od najbolje plaćenih hrvatskih župana. Ipak, ukidanjem financiranja JPP projekata stanje u Županiji neće biti tako crno kao što to zadnjih tjedan dana prikazuje župan, ističe HDZ-ov saborski zastupnik Anđelko Stričak.

– Varaždinskoj županiji svakako će se pomoći na drugi način i to nije sporno, baš kao što je rekao moj kolega Ivan Šuker u saborskoj raspravi u petak. Međutim, JPP projekti neće biti financirani iz državnog proračuna. To su sada temelji da se troškovi tog modela konačno preispitaju i da se napokon skinu oznake tajnosti s ugovora potpisanih s privatnim partnerima – istaknuo je.

Hoće li ispuniti najavljeno: Štromar je rekao da će si smanjiti plaću ako se ukine novac za JPP

Nije to prvi put da se Županija zbog JPP projekata našla u teškoj financijskoj situaciji. S (do)gradnjom škola i dvorana, a i obnovom Županijske palače po tom modelu krenulo se 2006. za vrijeme bivšeg župana Radimira Čačića i njegovog zamjenika, aktualnog župana Štromara, koji je bio zadužen upravo za JPP. Odluku o valu investicija po tom modelu donijeli su samostalno, bez dogovorenog financiranja od strane države.

Rezultati su bili vidljivi brzo: u kratkom roku dograđeni su i izgrađeni školski objekti i uvedena je jednosmjenska nastava. Međutim, od samog početka obveze su bile ogromne: godišnje za najamnine treba dati oko 27 milijuna kuna. Od toga je Županija davala 80 posto, a gradovi i općine 20 posto.

Sami su si krivi

Do 2010. je sve još dobro funkcioniralo. Te godine se u županijsku blagajnu od poreza slilo gotovo 170 milijuna kuna poreznih prihoda. Međutim, veliki problemi stigli su već 2011., kada su se porezni prihodi Županije prepolovili, spustili na 80 milijuna kuna i na toj su razini ostali sve do lani. Županija se počela suočavati s ogromnim manjkom prihoda, koji je 2011. dosegnuo rekordnih 28 milijuna kuna.

Oporbeni županijski vijećnici tada su upozoravali da će JPP projekti dovesti do bankrota i da Županiju može spasiti „samo dragi Bog“.

– Ako su Čačić i Milanović bogovi, tada će nas bogovi spasiti – odgovorio je im je tada župan Štromar. Oni su doista i spasili Županiju. Kukuriku koalicija na vlast je došla 2011., a 2013. je potpisan sporazum prema kojem u sufinanciranju JPP projekata sudjeluje država, i to s 55 posto.

Upravo na poštovanje tog sporazuma sada se pozivao Štromar. – Sporazum se ne može raskinuti jednostrano. Zbog toga sam zvao i pisao ministrima i premijeru – rekao je na Županijskoj skupštini.

Natalija Martinčević, potpredsjednica Reformista, tvrdi da je za ugrožavanje županijskih razvojnih projekata odgovornost isključivo na županu. – Župan zna samo cendrati i optuživati druge. HDZ je jasno poručivao da neće financirati JPP projekte, pa se postavlja pitanje što je Štromar radio četiri godine dok je na vlasti bila njegova Vlada. Zašto sporazume nisu stavili u formu zakona? – zapitala se.

Da je župan odgovoran, tvrdi i saborski zastupnik Hrasta Ladislav Ilčić. Međutim, za razliku od Martinčević, on upitnim smatra i JPP projekte.

– Nije došlo do nikakvog financijskog udara na Županiju, nego država pokušava racionalizirati troškove. Od ukupno 33 školska JPP projekta u Hrvatskoj, čak 32 su u Varaždinskoj županiji. Dakle, Županija je sama ušla u taj model i, naravno, sada se osjeća smanjenje sredstava. Svi trpimo, a mi ćemo pokušati utjecati na to da Varaždinska županija što manje trpi – naveo je Ilčić na sastanku sa županom u četvrtak.

Naime, župan je upozorio da se iz državnog proračuna nastavljaju sufinancirati najamnine za sportske dvorane koje su izgrađene za svjetsko rukometno prvenstvo, također po modelu JPP-a. No sufinanciranje tih dvorana s državom bilo unaprijed dogovoreno, dok je Županija u svoje JPP projekte krenula sama.

Dr. sc. Bunić: JPP pet puta skuplji, živimo li u zemlji luđaka?

Kada je varaždinsko Gradsko vijeće 2014. odbilo dogradnju 5. i 6. osnovne škole po modelu JPP-a, bila je to racionalna i jedina ispravna odluka, ističe gradski vijećnik HSLS-a Željko Bunić, doktor znanosti i sudski vještak za financije.

– Glavni argument za dogradnju škola po modelu JPP-a je bio taj da će ga država sufinancirati s 50 do 55 posto. Po tom modelu, kapitalna vrijednost dogradnje dviju škola trebala je iznositi 55 milijuna kuna (iako ekonomska cijena dogradnje nije smjela biti veća od 40 milijuna kuna), dok je putem najamnina trebalo biti otplaćeno 181 milijun kuna. Usporedbe radi, kompletna izgradnja nove zgrade Centra Tomislav Špoljar iznosila je oko 24 milijuna kuna! Iz toga se jasno vidi da je gradnja po JPP-u u konačnici čak pet puta skuplja od klasične gradnje – navodi dr. sc. Željko Bunić.

Njemu nije jasno kako je moguće da je država bila spremna plaćati 50 ili 55 posto za objekte građene po JPP-u, dok istovremeno nije bilo moguće ishoditi sufinanciranje za pet puta jeftiniji klasični model gradnje.

– Gledamo li predložene brojke za dogradnju dviju varaždinskih škola, vidi se da je ondašnja vlada bila spremna dati gotovo 100 milijuna kuna za JPP, ali ne 20 milijuna kuna, koliki bi bio trošak da se gradnja financirala putem kredita!? Zbog takve, neopisive lakoće trošenja novca građana, zapitam se živim li u zemlji luđaka, jer iako naša država nije bogata, neki je očito smatraju kravom muzarom – komentirao je Bunić.
 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT