Povežite se s nama

Kultura

Kultura avarskog doba razvijala se i u varaždinskom Brezju i Staroj vesi u Nedelišću

Objavljeno:

- dana

Do 9. veljače u Arheološkome muzeju u Zagrebu može se razgledati velika međunarodna izložba „Avari i Slaveni“, koja je nastala u suradnji s trima muzejima iz Slovačke, stoga je i podijeljena na dva dijela: „Avari i Slaveni sjeverno od Dunava“ i „Avari i Slaveni južno od Drave“.

Potonji, hrvatski dio izložbe kao autorice potpisuju kustosice Anita Dugonjić i Anita Rapan Papeša te su ga zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci, dok su eksponate posudile mnoge ustanove, pa tako i Gradski muzej Varaždin te Muzej Međimurja Čakovec.

Bogat i atraktivan postav

Izložba ima i zabavne sadržaje

Iznimna zemljopisna raširenost nalazišta na kojima su izlošci pronađeni nije neobična jer su Avari u 6. stoljeću pristigli iz duboke Azije, s područja koje se protezalo od Kirgistana pa sve do Koreje! Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka. Na dugom putu prema Europi pridružuju im se Ujguri, potom zauzimaju velik dio istočne Europe, od Azovskog mora do Šleske, pokorivši pritom Hune, bugarska plemena i slavenske Ante iz Karpata, da bi već 568. godine zagospodarili cijelom Panonskom nizinom, a uskoro u plemenskom savezu sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo avarskom, nego avarodobnom, jer su u njezinu nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih zajednica germanskog i romanskog porijekla. Poznata je, primjerice, teza da je naziv „Hrvati“ isprva označavao povlaštenu ratničku kastu unutar Avarskoga Kaganata. No, izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.

Temat o konjskoj opremi

A ta je kultura ostavila tragove i na područjima na kojima danas živimo – osim u Slavoniji i Srijemu, važna avarodobna naselja pronađena su i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Najznačajnija su ona u varaždinskom Brezju i na livadi Stara ves u Nedelišću. Istraživači se uglavnom slažu da su ondje obitavali Slaveni, čije je širenje omogućila heterogena struktura avarskog društva.

Na Plitvici

Stoga se livada Stara ves – eto otkud joj naziv! – u Nedelišću smatra najstarijim slavenskim naseljem zabilježenim u Hrvatskoj, s najstarijom ranoslavenskom zemunicom, koja potječe s početka 7. stoljeća. Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.

Veća nalazišta otkrivena su u Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.

Ratnik pokopan sa svojim konjem

Stremeni iz Šarengrada

Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema. Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška, a među njima bilo je i žena. Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.

Posuda pronađena u Nedelišću

Razni primjerci nakita

Šamanizam

O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova. Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u nebeskim sferama.

Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk”

Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku. Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.

Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost… U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“

Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Glazbeni spektakl: koncert 170-ak mladih glazbenika iz Glazbene škole u Varaždinu i škole iz Barcelone

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Novi glazbeni spektakl priprema Glazbena škola u Varaždinu u suradnji s gostima iz Barcelone: u četvrtak, 2. svibnja, u 20 sati će ispred vile Bedeković u Varaždinu početi zajednički open-air koncert učenika ove  škole, učenika škole IEA Oriol Martorell iz Barcelone i zbora Via.

Čak 170-ak mladih, 100-tinjak u zboru i 70-ak u simfonijskom orkestru, nastupit će pod dirigentskom palicom profesorice Dade Ruža, a na programu će biti djela F. Schuberta, G. Verdija, O. Petersona, A. Kabilja, P. Casalsa. Ulaz na koncert je besplatan.

Najavljeno je to na konferenciji za novinare na kojoj su, uz ravnatelja Glazbene škole Davora Matačića i profesoricu te škole Dadu Ružu, prisustvovali i zamjenica župana Silvija Zagorec, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina Danijela Vusić, ravnatelj Koncertnog ureda Varaždin Raymond Rojnik, kao i Jerónimo Fuentes Candau, zamjenik veleposlanika Kraljevine Španjolske u Republici Hrvatskoj, ujedno i otpravnik kulturnih poslova pri Veleposlanstvu.

Suradnja sa školom iz Barcelone započela je putem Erasmus+ projekta u prosincu, kada su učenici varaždinske Glazbene škole gostovali u Barceloni, a open-air koncert će biti uzvratno gostovanje.

– Odlučili smo napraviti veći projekt s programom klasične glazbe. U prvom dijelu izvest ćemo 8. simfoniju, takozvanu „Nedovršenu“ Franza Schuberta koju mnogi možda pamte kao scensku glazbu iz crtića Štrumfovi. Slijedi dio u kojem će sudjelovati i mješoviti djevojački zbor, a počet ćemo s djelom katalonskog skladatelja Pavla Casalsa u mojoj obradi za gudački orkestar. Nakon toga ćemo izvesti nekoliko opernih djela iz Verdijevog opusa, iz Trubadura, Nabucca i Traviate. Predstavit će se solisti, sopranistica Ivona Borak i alt Eva Osonjački, perspektivne učenice naše škole koje su se istaknule visokim nagradama na brojnim natjecanjima, a uz njih i dvojica solista, naši bivši učenici, tenor Mislav Lucić i bariton Dorian Stipčić. U završnici ćemo iskoračiti u područje mjuzikla uz „Jaltu Jaltu“ Alfija Kabilja, izvest ćemo gospel kanadskog jazz skladatelja Oscara Petersona, a na samom kraju izvodimo „Barcelonu“, poznatu skladu Freddiea Mercuryja, koju je za tu prigodu obradio naš kolega, profesor Marko Prepelić – najavila je prof. Ruža.

Koncert u suradnji s gostima iz Barcelone nova je potvrda da je kvalitetan rad Glazbene škole u Varaždinu prepoznat i međunarodno, napomenula je zamjenica župana Silvija Zagorec. – Da s glazbenim školama i konzervatorijima u Europi odlično surađuju, govori najnoviji koncert, još jedan mali glazbeni spektakl u nizu. Čestitam im i na svim uspjesima, a posebno na tome što doprinose statusu UNESCO grada glazbe koji nosi Varaždin. Uvijek smo rado domaćini, a posebice kada gosti stvaraju s našim učenicima. Gosti tada postaju prijatelji za cijeli život. Sve građane pozivam na koncert u četvrtak, 2. svibnja, na slavlje glazbe, mladosti i darovitosti koje doslovno prelazi granice – istaknula je zamjenica župana Zagorec.

Građane je na koncert pozvala i Danijela Vusić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Varaždina.

– Grad Varaždin svesrdno podržava Glazbenu školu u Varaždinu, koja ima veliki značaj, ne samo kao obrazovna ustanova, nego i kao institucija koja doprinosi kulturnoj i umjetničkoj suradnji, posebno s Koncertnim uredom Varaždin. Suradnja se nastavlja i na ovom međunarodnom projektu, koji je plod suradnje za koju se nadamo da će biti dugogodišnja – rekla je pročelnica Vusić. 

Već godinama imamo odličan odnos s Glazbenom školom u Varaždinu, istaknuo je pak zamjenik veleposlanika Jerónimo Fuentes Candau.

– Ključna je bila 2016. godina kada smo primili i prihvatili poziv da dođemo na Varaždinske barokne večer kao zemlja gost. Tada je počela ova lijepa priča, održani su koncerti u Varaždinu, ali su bili i naši gosti na poznatim božićnim koncertima u Zagrebu. Ovaj koncert je prekrasan rezultat ovoga svega, ali je zapravo plod direktne suradnje dvije obrazovne institucije, što je lijep primjer suradnje civilnoga društva – rekao je Jerónimo Fuentes Candau.

Koncertnom uredu Varaždin ovo će biti četvrti veliki, grandiozni koncert u suradnji s Glazbenom školom u Varaždinu. – Ovime smo za tisuću djece omogućili da nastupaju pred tisućama gledatelja, a to je jedna od najvećih motivacija za svako dijete koje se bavi glazbom – naveo je ravnatelj Raymond Rojnik.

Ravnatelj Glazbene škole u Varaždinu Davor Matačić je mladim umjetnicima i prijateljima iz Barcelone te učenicima svoje škole poželio puno snage za završne pripreme.

– Sada je pred njima uvježbavanje zadnjih detalja za interpretaciju vrlo zahtjevnog programa koji je postavila kolegica Dada Ruža – zaključio je Matačić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje