Podijeli
Facebook
Twitter
LinkedIn
Google+
E-mail
Početna KULTURA Poimanje umjetnosti u današnjoj kulturi

Poimanje umjetnosti u današnjoj kulturi

Od drevne egipatske do moderne konceptualne, umjetnost je doživjela bezbroj preobražaja, a ujedno i uspješno izmaknula svakom pokušaju definiranja. Iako su se ukoštac s tom zadaćom uhvatili brojni mislioci – od Aristotela do Andyja Warhola – danas još uvijek ne znamo što točno mislimo kad kažemo „umjetnost“.

Što je to zapravo umjetnost?

Oko pojma umjetnosti još uvijek vlada toliko neslaganje da su i njeni kritičari još uvijek daleko od toga da daju odgovor na pitanje što joj je u srži. Dok George Dickie smatra da se fokus treba okrenuti na odnos između umjetnika i publike, Arthur Danto, kojeg su prozvali američkim Hegelom, tvrdi da ga se treba vratiti na moć umjetnosti da nam kaže istinu o svijetu. Ta neslaganja, međutim, ne bi nas trebala čuditi, pogotovo kad se u obzir uzmu svi smjerovi – međusobno toliko različiti – u kojima se umjetnost počela kretati. Čak i na hrvatskoj sceni, mladi se umjetnici sve više odmiču od tradicionalnih predmeta i načina izražavanja, te svojim radom aktivno pridonose daljnim transformacijama umjetnosti. Među najperspektivnijima nalaze se Martin Mrzljak, umjetnik kojega zanimaju granice između analognog i digitalnog svijeta, te Vesna Rohaček i Dora Đurkesac, umjetnički tim koji je oduševio svojim multimedijalnim instalacijama.

Unatoč svoj zbrci tema i oblika, postoji jedna definicija umjetnosti koja je zastupljena više od ostalih. Iako se u mnogočemu drugom ne slažu, mnogi poznavatelji umjetnosti smatraju da je ona bilo koja aktivnost, ili njen proizvod, koji izražavaju ideju, osjećaj ili pogled na svijet. Osim toga, definicija je umjetničkog djela oduvijek bila usko povezana s pojmom kreativnosti ili nadahnuća, tradicionalnim medijima i određenim estetskim osjećajem, ali i s pozadinom autora samoga djela. I iako će većini navedena definicija umjetnosti zvučati ispravno, postavlja se pitanje koliko su ustaljeni povijesni kriteriji za njeno određenje u skladu s poimanjem općenitog pojma umjetnosti u današnjoj kulturi.

 Izvor: stocksnap.io

Tradicionalna i nova umjetnost

Tradicionalni su mediji, poput kiparstva i figurativnog slikarstva, stoljećima vladali umjetničkom scenom, zbog čega su se kroz veći dio povijesti i izjednačavali s pojmom umjetnosti. Iako se i danas mnogi umjetnici opredjeljuju za izražavanje putem baš tih medija, zbog sve veće je diverzifikacije područja sad već teško napraviti takav znak jednakosti – osim kista i dlijeta, umjetničkim se alatima danas smatra sve od vlastitog tijela do lasera. Konceptualna umjetnost, umjetnost novih medija i performans sve su popularniji oblici umjetnosti, što na hrvatskoj sceni dokazuju i uspjeh Dana performansa, i dugogodišnje djelovanje Multimedijalnog instituta. Uzimajući sve to u obzir, moramo doći do zaključka da tradicionalni mediji više nisu dovoljan kriterij za određivanje umjetnosti.

Kao što smo već rekli, umjetnost je dugo bila u uskoj vezi s estetskim osjećajem čija je jedna od glavnih karakteristika doza uzvišenosti i nepristupačnosti. Takav je stav o umjetnosti još uvijek prisutan i u popularnoj kulturi – u prikazima ljudi koji stoje pred djelom nekog velikana i u šutnji promišljaju svijet, kao i u prikazima umjetničkih kružoka u kojima sudionici komuniciraju koristeći skoro isključivo široj javnosti nerazumljive termine. Da uzvišenost i nepristupačnost više ne mogu adekvatno opisati to područje dokazuje nam samo postojanje trash kulture, kulture čiji se proizvodi s vremena na vrijeme uspiju infiltrirati u sferu one visoke, kao što se dogodilo u slučaju Rolling Stonesa. Trash kultura najzastupljenija je u glazbi i filmu, i ne može ju se više tako lako odbaciti kao nešto što nema veze s umjetnošću, a pogotovo ne s načinom na koji ju se danas poima. Kao i u mnogim drugim zemljama, ta je kultura zaživjela i u Hrvatskoj, gdje se već dugi niz godina održava Trash film festival.

Izvor: Croatia.hr

Tko sve danas stvara umjetnost?

Osim s tradicionalnim medijima i estetskim osjećajem, umjetnost je kroz skoro cijelu svoju povijest bila određena i onime tko ju je proizvodio. Dok su u doba renesanse umjetnička djela stvarali oni koje su izučavali majstori, a financirali mecene, čak su i slavni umjetnici današnjice uglavnom oni koje se odgajalo da to postanu. Suvremeno je doba, međutim, karakteristično po većoj dostupnosti sredstava za bavljenje umjetnošću, što rezultira i nemogućnošću da ju izjednačimo s pripadnošću elitnim društvenim krugovima. Kao jedan od primjera nameće se umjetnost Miroslava Prikratkog, automehaničara koji je u poznim godinama počeo izrađivati skulpture, i ubrzo nakon toga ih i izložio uz djela Pabla Picassa, slikara kojeg se smatra jednim od utjecajnijih osoba 20. stoljeća.

U javnosti je široko rasprostranjeno mišljenje da se umjetnošću mogu nazvati samo skupa djela. Takav stav podupire, naravno, činjenica da su sve slike i kipovi velikana umjetnosti procijenjena na stotine tisuća, ako ne i milijune dolara. Dok je Van Goghov Portret dr. Gacheta procijenjen na 85 milijuna dolara, za kupiti San Pabla Picassa trebali biste izdvojiti čak 155 milijuna dolara.

Razna značenja riječi umjetnost

Da još uvijek zbilja ne možemo odrediti značenje riječi „umjetnost“ dokazuje nam i činjenica da ju koristimo i u svrhe koje nisu usko vezane uz umjetnička djela bilo koje vrste. Jedan je od boljih primjera takvog korištenja riječi pojam umjetnosti blefiranja i strateškog mišljenja. Očito je da jedna partija pokera nikad neće rezultirati slikom ili bilo kakvom umjetničkom instalacijom, ali vještine „čitanja“ tuđih gesti i postupaka, te razvijanja za određenu situaciju primjerenih strategija koje vode pobjedi posjeduju specifičnu vrstu kreativnosti zbog kojih smo se navikli zvati ih umjetnošću.

Osim toga, umjetnošću se danas nazivaju i razni oblici uljepšavanja. Kao jedan od primjera možemo navesti oblike koji se dobivaju nanošenjem kreme za sunčanje na određene dijelove tijela, koji nakon izlaganja suncu postaju privremene tetovaže.

Izvor: art.ekstrax.com

Sve veća dostupnost kulturnih sadržaja i široko rasprostranjen interes za umjetnost neki su od razloga zašto se pod nju danas svrstava tako velik broj različitih fenomena. Američki Nacionalni fond za umjetnost (NEA) svake godine provede nekoliko istraživanja kojima je cilj pokazati koliko je općenita populacija zainteresirana za umjetnost i na koje načine s njom dolazi u doticaj. Posljednje je istraživanje pokazalo da je u razdoblju od godine dana više od polovice Amerikanaca barem jednom posjetilo izložbu ili otišlo u kazalište, što dokazuje uistinu velik interes i visoku razinu sudjelovanja u kulturi. S obzirom na to da se broj ljudi koji imaju nekog udjela u proizvodnji kulture i umjetnosti sve više povećava, nije ni čudno da se ona morala prilagoditi na način da može obuhvatiti niz novih fenomena.

U zaključku, umjetnost je pojam koji pokriva širok spektar značenja, od raznih vještina do proizvoda umjetničke djelatnosti, od figurativnog slikarstva do poigravanja oblikom i zvukom, od slikanja na platnu do programiranja, a jedino što je svemu tomu zajedničko jesu izražavanje i kreativnost. 

Ispiši članak

Komentari

učitavam komentare...
Varaždin (prije 19h 22min)

Subota
21.10.2017
11°C   18°C

Varaždin (upravo objavljeno)

Nedjelja
22.10.2017
7°C   15°C

Varaždin (upravo objavljeno)

Ponedeljak
23.10.2017
8°C   10°C

Varaždin (upravo objavljeno)

Utorak
24.10.2017
6°C   13°C

Valuta Kupovni Srednji Prodajni
CHF 6.511264 6.530868 6.550461
EUR 7.48363 7.506155 7.528646
USD 6.368859 6.388021 6.407217
Valuta Kupovni Srednji Prodajni
GBP 8.442737 8.468118 8.493507
JPY 5.676303 5.693367 5.710468
CAD 5.081946 5.09723 5.112527

Prijava