SNAGA PRIRODE

Zimski mjeseci stvoreni su za pilinge s voćnim kiselinama koji na površini kože izazivaju minimalne iritacije, dok u dubini potiču vrlo snažnu obnovu i regeneraciju kože. 

Riječ je o velikoj obitelji prirodnih kiselina, koje se dobivaju iz voća, šećerne trske ili mlijeka. Sanja Petek-Modrić, dr. med. specijalist, dermatovenerolog objašnjava da s obzirom na građu, razlikujemo AHA i BHA voćne kiseline.

Iako se uglavnom tretmani s voćnim kiselinama provode zimi, primjerice mandeličnu kiselinu možemo upotrebljavati i tijekom ljetnih mjeseci.

Kada AHA, a kada BHA kiseline?

Najpoznatije i najčešće upotrebljavane su glikolna, mliječna i piruvična kiselina, a nešto manje poznata je mandelična kiselina. Općenito, AHA kiseline otpuštaju veze koje spajaju mrtve stanice površinskog sloja kože i na taj način stvaraju prostor za tvorbu novih, mladih stanica te istovremeno potiču tvorbu novih i kvalitetnih kolagenih i elastičnih vlakana u dubini. Neke kiseline, osobito piruvična, pokazuju i izrazito antibakterijsko djelovanje. Uporaba spomenutih kiselina u niskim koncentracijama pridonosi svježijem izgledu kože, dok uz pomoć viših koncentracija, koje se upotrebljavaju u liječničkim ordinacijama, čak i dublje bore postaju znatno pliće, uklanjaju se upale, miteseri, ožiljci i keratoze te izbjeljuju pigmentacije i mrlje.

Među tzv. BHA kiseline spada salicilna kiselina. Dobro se otapa u mastima i često je prisutna u preparatima namijenjenim masnoj, aknastoj koži. U kombinaciji s AHA kiselinama u profesionalnim tretmanima koristi se za liječenje akni. 

Izvor:
Foto: