Povežite se s nama

U fokusu

Termoplin, Varkom i Parkovi su lani ostvarili čak 18 milijuna kuna dobiti: trebaju li je isplatiti?

Objavljeno:

- dana

PROVJERILI SMO

Gotovo 18 milijuna kuna neto dobiti ostvarili su u prošloj godini Termoplin, Varkom i Parkovi, tri najveće tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Varaždina. Trebaju li tu dobit zadržati ili isplatiti dioničarima, pitanje je o kojem će se odlučivati ovoga mjeseca kada će biti održane glavne skupštine tih dioničkih društava. 

No nije to jedina dvojba. Ogromna dobit Termoplina ponovno otvara i pitanje plaćaju li građani njihove usluge previše.

Povećali dobit

Uoči glavnih skupština političke stranke i nezavisne vijećnike zamolili smo za njihov stav o pitanjima o kojima se u Varaždinu već godinama (pre)tiho raspravlja.
Dioničari Termoplina sastat će se već ovaj tjedan.

Distributer plina je u 2014. zabilježio rekordnu dobit – čak 16,4 milijuna kuna! To je 2,5 milijuna kuna više u odnosu na dobit ostvarenu 2013., odnosno gotovo šest puta više u odnosu na 2012. Bolji poslovni rezultat ostvario je i Varkom: prošlu godinu je završio s 1,2 milijuna kuna neto dobiti, što je oko 400.000 kuna više u odnosu na 2013., ali znatno manje od dobiti iz 2012. kada je iznosila gotovo 5 milijuna kuna. Parkovi su, slično kao i prethodnih godina, ostvarili najskromniju neto dobit, 376.000 kuna.

Kada bi se neto dobit isplaćivala dioničarima, Grad Varaždin bi kao većinski vlasnik mogao dobiti oko devet milijuna kuna. To bi bila važna financijska injekcija s obzirom na teško stanje u gradskom budžetu. No uprave Termoplina i Varkoma predložile su da se dobit zadrži. S druge strane, Uprava Parkova predlaže da se od neto dobiti u iznosu od 376.021 kune dioničarima isplati 281.979 kuna, dok bi se zadržalo 94.042 kune.

Novac građana

Treba li dobit isplatiti dioničarima? Na to pitanje najkonkretniji odgovor ponudio je Željko Cecelja, gradski vijećnik Hrasta.

– Mislim da bi ovaj put sve tri tvrtke trebale isplatiti dobit. Jasno je k’o dan da Grad treba novac radi podmirenja obveza – kratko je i jasno odgovorio.
Glasnogovornik HNS-a Leonardo Lorbek ističe da pri donošenju odluke treba uzeti u obzir i to ima li konkretna tvrtka u planu investicije, za koje onda treba osigurati i novac.

Po njemu, nije dobro da se dobit iz godine u godinu prenosi u zadržanu, jer je ostvarivanje dobiti legitimno pravo i interes svakog dioničara. S druge strane, napominje da kada bi se zauzeo stav da sva dobit pripada dioničarima, tada bi se u pitanje doveli interesi, konkurentnost, pa i gospodarska opstojnost društva. – Vjerujemo da je racionalno postupanje negdje na sredini, između ove dvije krajnosti, pri čemu se moraju uvažavati okolnosti svakog pojedinog slučaja – napominje Lorbek.

Nezavisni vijećnik Robert Podolnjak također smatra da se odluka o raspodjeli dobiti treba donijeti na temelju poslovne strategije i eventualnih investicija u narednom razdoblju, pri čemu napominje da svaku tvrtku treba gledati zasebno, jer se razlikuju kategorije dioničara i udio Grada u vlasništvu.

I za njegovog kolegu, nezavisnog vijećnika Zlatana Avara je razumno da tvrtke zadrže dio dobiti potreban za investiranje, ali da bi sve ostalo trebale vratiti dioničarima, tj. građanima.

Dogradonačelnica bez ovlasti Natalija Martinčević iz Reformista smatra da je u slučaju Termoplina i Varkoma zadržavanje dobiti – iznuđeno rješenje, jer nema nikakvog koncepta razvoja, investicija, ulaganja.

No Grad kao većinski vlasnik isplatu dobiti može zatražiti i kasnije, napominje Damir Habijan, povjerenik gradskog HDZ-a. Upozorava i na „nekonkurentnu“ državnu poreznu politiku, koja opterećuje trgovačka društva, jer se na ostvarenu dobit plaća 20 posto poreza, a prilikom isplate dobiti dodatnih 12 posto poreza na dohodak, plus prirez.

– Zbog toga gradske tvrtke trebaju razmisliti o reinvestiranju dobiti i upotrijebiti ta sredstva za unapređenje poslovanja, učvršćivanje položaja na tržištu i daljnji razvoj. Rezultat takvog poslovnog pristupa bila bi bolja i jeftinija usluga krajnjem potrošaču – ističe Habijan.

Prekasno je?

Treba li preispitati cijene usluga? Za Habijana dvojbe nema. – Apsolutno bi trebalo preispitati cijene ako tvrtke ostvaruju vrlo visoku dobit koja je posljedica monopolističkog položaja na tržištu. Zato bi baš ostvarena dobit kroz reinvestiranje trebala u konačnici dovesti i do jeftinije usluge na tržištu i smanjiti njihovu cijenu – kaže Habijan.

Da bi cijene usluga trebalo smanjiti, smatraju i Avar, Cecelja i Martinčević. – Ako je dobit značajna, nameće se logičan zaključak da građani preplaćuju javnu uslugu – jasan je Avar.

I nezavisni vijećnik Podolnjak smatra da komunalne tvrtke ne bi trebale ostvarivati dobit u uslugama u kojima uživaju monopol. Međutim, upozorava na značajnu prepreku: u nadležnosti Gradskog vijeća nije davanje suglasnosti na cijene komunalnih usluga.

Da se cijena usluga za većinu djelatnosti Termoplina i Varkoma formira prema posebnim propisima, upozorava Lorbek iz HNS-a. Kao primjer navodi cijenu plina, čije formiranje nije u nadležnosti Grada kao većinskog vlasnika, nego HERA-e. 

– Na cijenu Grad Varaždin uopće nema utjecaja, pa je u tom smislu bespredmetno raspravljati. U svim ostalim slučajevima, dakle, kada konkretno društvo ili Grad Varaždin mogu izravno odlučivati o cijeni svojih usluga, smatramo da se uvidom u financijska izvješća treba utvrditi je li dobit rezultat cijene pruženih usluga ili rezultat obavljanja neke od djelatnosti koje nisu primarne – navodi.

Kao primjer navodi Parkove. – Ako Parkovi obavljaju određene djelatnosti na tržištu te ostvaruju dobit, cijene komunalnih usluga se ne mogu smanjivati. No, ako dobit ostvaruju u djelatnostima koje im je povjerio Grad, cijena tih usluga obavljanja treba se umanjiti – ističe.

Kad bi se taj kriterij primijenio, primjerice, na Termoplin koji je ostvario ogromnu dobit, jasno je da je HERA ta koja bi trebala utvrditi je li dobit rezultat cijene pruženih usluga, a onda na temelju financijskih izvješća eventualno obaviti korekciju. Treba li Gradsko vijeće uputiti takvu inicijativu? U slučaju Termoplina za to je možda i prekasno, jer je najavljena liberalizacija tržišta.

– Sljedeće godine će građani moći odabrati s kim će ugovoriti opskrbu plinom – napomenuo je Lorbek.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Vrije u Ivancu: mještani Punikva peticijom protiv preseljenja štićenika Pahinskog u svoje naselje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje

Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.

S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.

Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve. 

Ministar bio u Pahinskom, ali…

Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici. 

Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek  prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.

-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.

Uljepšana priča?

I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.

-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.

Sigurnost djece i mještana

Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta. 

Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).

Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.

Zbor građana

Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja. 

-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.

Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.

Nastavite čitati

U fokusu

Ne držite razmak s vozilom ispred sebe na cesti? Donosimo koliku bi kaznu mogli platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.

Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.

Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.

Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje