Povežite se s nama

Život i društvo

Ako toliko ostarimo, pa tko će raditi za naše mirovine?

Objavljeno:

- dana

ZABRINJAVAJUĆE

 – Trenutno je u Varaždinskoj županiji 17 posto starijeg stanovništva. Procjenjuje se da će ta brojka do 2051. porasti do čak 31 posto, odnosno, od 100 osoba 31 će osoba imati više od 65 godina!

Udio mladih do 14 godina past će sa sadašnjih 15 na 12 posto. Smanjenje se predviđa i u radnom kontingentu (15 do 64 godine), zbog čega Županiju očekuju i značajne makroekonomske promjene, jer netko mora financirati mirovine – otkrio je prof. dr. sc. Anđelko Akrap u svom izlaganju u sklopu okruglog stola „Demografska slika Varaždinske županije – stanje i perspektive“  u Varaždinu.

Brzinska rješenja

A o tome kakva je demografska slika Varaždinske županije najbolje govori podatak da su u protekloj godini u Županiji umrle 2094 osobe, dok je rođenih bilo tek 1462. Samo je u tri općine broj rođenih bio veći od broja umrlih, i to su Beretinec, Petrijanec i Visoko.

– Iako je Varaždinska županija sve do šezdesetih godina bila visokonatalitetno područje, sada se prema vitalnom indeksu nalazi pri samom dnu. Godine 2011.  Županija je imala 175.951 stanovnika, a procjenjuje se da će 2051. imati 148.008. Činitelji demografske erozije su nagli porast atipičnog radnog vremena, nepovoljni kapaciteti jaslica i vrtića, nezaposlenost mladih, nepriuštivost stana te dugi rad mladih na određeno vrijeme – naglasio je Akrap, koji je voditelj Katedre za demografiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. – Potrebno je provoditi dugoročnu pronatalitetnu, redistributivnu i blago imigracijsku politiku. Treba decentralizirati Hrvatsku, potaknuti razvoj u prostoru! Hrvatska javnost nije svjesna dugoročnih posljedica nastavljanja sadašnjih demografskih kretanja, a političari traže uspjeh u kratkom roku, pa se pitanje ekonomskog i demografskog opstanka prepušta spontanosti – napominje Akrap.

Godine 2011.  Varaždinska županija je imala 175.951 stanovnika, a procjenjuje se da će 2051. imati 148.008

“Brzinska rješenja” prozvao je i prof. emeritus Vlado Puljiz, osnivač i šef Katedre za socijalnu politiku na Pravnom fakultetu u Zagrebu. – Tisuću eura po novorođenčetu može pomoći smanjenju siromaštva, ali neće znatno pomoći porastu nataliteta. Sva novčana davanja pomažu natalitetu koliko i rode – tvrdi Puljiz. Dodao je da je važnije graditi vrtiće, osigurati kvalitetan mirovinski sustav i aktivno starenje osobama starije životne dobi te raspodijeliti uloge unutar obitelji, što se prvenstveno odnosi na pomoć ženama u kućanstvu. 

Stručnjakinja za obiteljsku politiku doc. dr. sc. Ivana Dobrotić je napomenula da istraživanja pokazuju da svako dodatno dijete povećava šanse za nezaposlenost žene za 25 posto. Upozorila je i na sustav porodiljnog dopusta, istaknuvši problem niske naknade koja je ista još od 2000-ih godina i ne prati porast troškova života. 

– Hrvatska je uvela dijeljeni roditeljski dopust, ali je činjenica da ga zbog niske naknade očevi ipak rijetko koriste. Neke zemlje uvode isključivo očev dopust, koji ne samo da olakšava prilagodbu na dijete, nego i samo 14 dana takvog dopusta doprinosi ravnomjernijoj podjeli kućanskih poslova i brige za dijete – otkrila je Dobrotić.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje