Povežite se s nama

Život i društvo

Vrtić i jednosmjenska nastava još uvijek na čekanju. Do kad?

Objavljeno:

- dana

Martijanec

Jedna osobina koju bi vjerojatno istaknuli svi koji su ikada došli u doticaj s načelnikom Općine Martijanec je – smirenost. Marijan Horvat smireno će govoriti o odrađenim projektima ili o budućim planovima.

Neće pokazati uznemirenost niti kad se spomenu poplave, iako je upravo Martijanec najugroženija općina u Varaždinskoj županiji po pitanju ove, sve učestalije elementarne nepogode. Raspoloženje neće mijenjati niti kad se potegne pitanje dogradnje osnovne škole ili izgradnje vrtića. Ali ton njegova glasa postati će nekako drukčiji. Najbliža riječ raspoloženju Marijana Horvata u tom trenutku bit će – razočaranje.

Unatoč iznimnim uspjesima u izgradnji općinske infrastrukture načelnik se ne miri s činjenicom da osnovnoškolci, među rijetkima u Županiji, na nastavu idu u dvije smjene, kao da i Općina nema dječji vrtić.

Jer, unatoč iznimnim uspjesima u izgradnji općinske infrastrukture načelnik se ne miri s činjenicom da osnovnoškolci, među rijetkima u Županiji, na nastavu idu u dvije smjene, kao da i Općina nema dječji vrtić. Osobito mu nije jasno zašto je, unatoč tome što je dokumentacija dovršena još prije četiri godine, škola i dalje ostala nedograđena. Osobito ako se zna da bi po modelu JPP-a 55% financirala država, 35% Županija i 10% Općina. Bivši općinski čelnici nisu bili zainteresirani.

“Ako to brzo ne riješimo, Općina Martijanec će biti skoro pa usamljena crna točka na odgojno-obrazovnoj karti Varaždinske županije”, Marijan Horvat

Upravo su vrtić i škola prva dva koraka – između njih pet – koje si je zadao načelnik prije osvajanja prvog, jednako kao i drugog mandata. I niti jedan od ta dva, unatoč silnim naporima, argumentima, nagovaranjima, objašnjenjima… nije mu se ostvario. I tako je, po tko zna koji put, i na svečanoj sjednici povodom Dana Općine, 11. studenoga, rješenje ovih dvaju problema načelnik naveo priritetnima. – Ako to brzo ne riješimo, Općina Martijanec će biti skoro pa usamljena crna točka na odgojno-obrazovnoj karti Varaždinske županije, a to ne želi nitko, najmanje naša djeca i roditelji, tim više što Varaždinska županija slovi kao hrvatska županija koja najviše ulaže u odgoj i obrazovanje, istaknuo je u govoru pred brojnim uzvanicima – među kojima i gradskim, županijskim i općinskim čelnicima – Marijan Horvat. 

Uzme li se u obzir rapidni trend rasta demografskog problema, Općina koja ne pruža osnovne kriterije odgoja i obrazovanja ima sve manje šanse zadržati mlade ljude u Općini, ističe Horvat. u govoru pred brojnim uzvanicima – među kojima i gradskim, županijskim i općinskim čelnicima – Marijan Horvat. 

Crna rupa

Istaknuo je da je Općina učinila sve što je mogla na putu realizacije tih projekata te naglasio da bez pomoći izvana Općina neće biti u stanju riješiti taj problem.

I po tko zna koji put, načelnik je naizgled smireno izrazio nadu da će „sljedeće godine Općina moći započeti izgradnju ovih, tako željenih objekata čime bismo postigli maksimum u izgradnji odgojno-obrazovnih institucija, koje su i strateški čimbenik za razvoj i opstojnost naroda na ovom području”.

– Vjerujem da ćemo zajedno s resornim ministarstvom, bez obzira na izvore financiranja – europski fondovi ili neki drugi izvori – riješiti taj problem, istaknuo je načelnik. – Uzme li se u obzir rapidni trend rasta demografskog problema, Općina koja ne pruža osnovne kriterije odgoja i obrazovanja ima sve manje šanse zadržati mlade ljude u Općini, ističe Horvat. 

Vrtići i škola – strateški interesi

“Predstoji opasnost da ruralni razvoj ostane samo priča na papiru.” –  Marijan Horvat

I, začudo još uvijek strpljivo, Marijan Horvat upozorava. – Hrvatska vlada morat će izgraditi strategiju izgradnje dječjih vrtića i škola, koje su od strateškog interesa za razvoj našeg društva. Naročito se to odnosi na ruralna područja koja po tim pitanjima jako zaostaju, jer će inače ruralni razvoj ostati samo priča na papiru, upozorava.

Nakon tri godine rada s načelnikom Horvatom postaje očigledno da i njegovo strpljenje ima rok trajanja. I sve više dolazi do izražaja da kad Marijan Horvat govori kako je obrazovanje temelj budućnosti – doista tako i misli. Dokumentacija za izgradnju dječjeg vrtića kompletirana je još lani, ali bliži se kraj i ove kalendarske godine, a Martijanec će u sljedeću ući bez dječjeg vrtića i nadograđene škole kako bi se omogučila jednosmjenska nastava. – Imamo odličan nastavnički tim, ali nemamo prostorne uvjete da prenese svoja znanja na učenike, govori nam načelnik Horvat, koji i iz vlastitog iskustva zna koliko obrazovanje može odrediti život pojedinca. Načelnik, po zanimanju medicinski tehničar, želio je studirati medicinu, ali zbog nedostatka novca ostao je u životu prikraćen u ostvarivanju svoje velike ljubavi.

Vitalni općinski projekti

Unatoč jednom od najmanjih proračuna u Županiji, Martijanec ne stagnira.

Dok čekaju zeleno svjetlo za njima vitalne projekte, u Martijancu nisu sjedili skrštenih ruku. Tako Marijan Horvat, koji je prije reizbora rekao da “iza sebe ne voli ostavljati repove”, nije klonuo duhom i predano radi na drugim projektima. Unatoč jednom od najmanjih proračuna u Županiji, Martijanec ne stagnira.

Uz uređenja kanala te asfaltiranje i uređivanja pojedinih županijskih i nerazvrstanih cesta radilo se na regulaciji rijeke Plitvice što je važno u rješavanju problema učestalih poplava u Općini kroz koju teku i Drava i Bednja i Plitvica. Horvat je spomenuo izradu projektne dokumentacije za poboljšanje energetske učinkovitosti javne rasvjete, obnove društvenih domova u Madaraševcu, Rivalnu, Čičkovini i Hrastovljanu… – Dvije državne ceste propterećene su prometom. Rekonstrukcijom D24 koja prolazi kroz naselje Slanje te izgradnjom brze podravske magistrale odteretila bi se državna cesta D2 koja prolazi kroz četiri naselja naše Općine. Izgradnjom brze podravske magistrale otvaramo i međunarodni koridor koji može spojiti zapad i istok Europe, što bi bilo od izuzetnog značaja za razvoj sjeverne Hrvatske. Rekonstrukcijom D24 otvaramo i povezujemo razvoj vjerskog, zdravstvenog i seoskog turizma na ovim prostorima. Rješavanje ove problematike sigurno ćemo aktivirati sljedeće godine – najavio je Horvat.

Zanimljiva destinacija seoskog turizma

Marijan Horvat u bliskoj budućnosti vidi Martijanec kao zanimljivu destinaciju seoskog turizma.

Martijanec danas ima oko 3.100 stanovnika. Marijan Horvat u bliskoj budućnosti vidi Martijanec kao zanimljivu destinaciju seoskog turizma. – Valja iskoristiti ekološku očuvanost i ljepote Martijanca prenijeti i svim putnicima namjernicima. Martijanec je prelijepo mjesto za život, ali bez zadovoljenih određenih standarda. Inače, prometna povezanost je odlična, a kada se izgradi i brza Podravska magistrala, bit će i bolja, kaže Marijan Horvat, naglašavajući kako bez udruženih snaga svih mještana od svega ne bi bilo ništa. – Siguran sam da ćemo svi zajedno i ubuduće sve raditi zajedno, zaključuje načelnik. Martijanec intenzivno radi na pozicioniranju Općine na turističkoj karti ovog dijela Hrvatske. 

Društveni život

Dok Marijan Horvat nije sjeo u fotelju načelnika, društveni život Općine jedva da je postojao. Baš je on sa suradnicima 2010. godine dogovorio osnivanje KUD-a. Martijanec je nekad imao svoje kulturno-umjetničko društvo koje je ugašeno. Ističe se odličan rad ŠRU Sudovćina s oko 150 članova. – Trenutno nam je prioritet da u suradnji s OŠ Martijanec “podignemo” novi naraštaj tamburaša, folkloraša i pjevača. Imamo članove svih naraštaja, od predškolskog naraštaja do umirovljenika – navodi.

Stopa Sv. Martina

Jedna će stopa Martijanec uvrstiti na europsku kartu hodočasnika. Stopa sv. Martina – reljef francuskog kipara – postavljena je u parku ispred crkve u Martijancu povodom 240. obljetnice posvećenja župne crkve sv. Martina biskupa. 

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje