Povežite se s nama

Kultura

V. Brešan: U teatru se vidim samo kao pomoćno osoblje

Objavljeno:

- dana

U noći kazališta remijera predstave “Škrtac” u HNK Varaždin

– Zadnje što volim je pričati o predstavi. Ona mora pričati sama za sebe, jer kad ne bi bilo tako naš bi posao bio uzaludan. Tim je riječima redatelj Vinko Brešan najavio predstojeću premijeru Molierovog „Škrca“ u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih, kulminira premijerom i završava rock koncertom

Predstava francuskog komediografa na repertoaru je u Noći kazališta, 21. studenoga, kao i večer kasnije. Bit će ovo prvi susret dvaju velikana – varaždinskog HNK i Vinka Brešana. Iako je nagrađivani hrvatski redatelj „odradio“ više kazališnih nego filmskih premijera, Vinko Brešan ipak je poznatiji kao filmski redatelj. Kad njega pitate zašto je to tako, reći će da je „teatar glumačka umjetnost, a film – redateljska“. 

Vinko Brešan: „ Teatar je glumačka umjetnost, a film – redateljska“

– U teatru se vidim kao pomoćno glumačko osoblje. Teatar me veseli, rekao je Brešan novinarima.

“Škrtost je smrtni grijeh”

Marinko Prga, jedan od glumaca u predstavi, okomio se na samu škrtost kao osobinu.

– Škrtost je smrtni grijeh. Koliko god drugi grijesi bili loši, s njima se možemo identificirati – s preljubom, psovkom, laži… – ali škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron. Kad ste dva škrca čuli da pričaju o svojoj šktrosti, kao što primjerice možete čuti ljude da priznaju laž ili preljub? Škrtost može voditi jedino nečemu lošem, energičan je Prga i zaključuje kako škrtac „čak i svoj drek čuva u sebi da ga ne bi podijelio“.

Škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron

 

Nakon ovako živopisnog opisa škrtosti kao osobine, varaždinski glumac ipak Brešanovog škrca naziva “škrcem s pokrićem”. Takvu formulaciju pojasnio je sam redatelj. – Arpagon ne da novac raspikućama i ljenjivcima oko sebe za njihove hedonističke užitke, pa je u njihovim očima škrtac. U svojoj škrtosti ima jasnu motivaciju. Mogli bismo ga nazvati „dobrim škrcem“. Volio bih da publika ima simpatije prema njemu jer on nešto radi, za razliku od drugih, koji bi trošili ono što je zaradio. Kad im ne da, ispada škrtac, reći će Brešan, dodajući da Arpagon do kraja ostaje vjeran svom principu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih

Na pitanje je li riječ o kritici društva, Brešan veli da je teško raditi komediju koja to nije. – Sve komedije su kritika društva, veli redatelj najgledanijih filmova poslijeratne Hrvatske, „Kako je počeo rat na mom otoku“, „Maršal“, „Svećenikova djeca“… Nadovezuje se Marinko Prga, koji se slaže s Brešanom. 

– Ipak je ovo odmak od Molierovog škrca koji je „uškopljen od brige“. Ovaj „naš“ nije pojeden od vlastite brige, zaključuje Marinko Prga.

Izvor:
Foto:

Kultura

U Varaždin stiže hrvatski Indiana Jones, arheolog koji je svoje avanture predstavio u 40-ak zemalja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu Srijede u Muzeju 8. svibnja u palači Herzer GMV-a o svom profesionalnom putu, koji ga je odveo na brojne iznimne arheološke lokalitete, govorit će hrvatski arheolog Drago Obradović.

Tijekom 50 godina djelovanja Drago Obradović održao je brojna predavanja u 40-ak zemalja na pet kontinenata pred posjetiteljima te u televizijskim i radijskim emisijama.

Redovito sudjeluje na međunarodnim kongresima biblijskih arheologa, kao i u arheološkim studijskim ekspedicijama na Bliskom istoku. Višekratno je obišao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija koje, kako navodi, dosad nije posjetila nijedna filmska ekipa.

Trostruki je magistar znanosti i gostujući profesor na nekoliko fakulteta te autor više knjiga, među kojima su Arheologija potvrđuje Bibliju (prevedena na 11 jezika), Otkrijte čuda drevnog Egipta, Senzacionalna arheološka otkrića (tri izdanja), Nestali gradovi i civilizacije (prevedena na četiri jezika) i druge.

Ovog puta u središtu predavanja, umjesto tajni drevnih civilizacija, bit će njegove autobiografske referencije, na temelju kojih će posjetitelji doznati i zašto su mu neki nadjenuli naziv hrvatski Indiana Jones. 

Predavanje počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.

Nastavite čitati

Kultura

Dani folklora u Maruševcu iz godine u godinu oduševljavaju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.

Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.

-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.

Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.

Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.

Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.

U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.

Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje