NAŠA POSLA
Kad je Udruga Kerameikon kao grupni član primljena u Međunarodnu akademiju za keramiku, elitno društvo sa sjedištem u Genevi i samo 600 članova iz cijelog svijeta, predsjednica i osnivačica Blaženka Šoić Štebih prvo je ovu veliku vijest željela prenijeti gradonačelniku Varaždina, Goranu Habušu.
No, očekivati da će ulazak jedne varaždinske kulturne grupe biti zanimljivo prvom čovjeku Grada koji se voli kititi nazivom „grada kulture“, pokazalo se iluzornim. Blaženka Šoić Šteib – uzgred rečeno članica Gradskog vijeća za kulturu – prebačena je na dogradonačelnikovu „listu čekanja“. Dok čeka priliku da nekome iz Grada objasni da Kerameikon želi zbirku od 300-tinjak predmeta iz cijelog svijeta donirati Gradu koji bi postao pokroviteljem i vlasnikom, ova keramičarka po struci i životnoj vokaciji ne miruje.
U Kerameikonu je upravo po peti put otvoren Međunarodni festival postmoderne keramike
U Kerameikonu je upravo u tijeku prvi dio 5. Međunarodnog festivala postmoderne keramike, dok bi se drugi dio, CERAMICA MULTIPLEX, trebao održati sliedeće godine.
– Izložba je dvojakog karaktera. Jedan dio posvećen je Adventu, izlaže 26 domaćih umjetnika, dok je u drugom djelu izložen dio zbirke američkih umjetnika koji su sudjelovali na postmodernom festivalu keramike Kerameikona od 2002. godine do danas. Radove je poklonilo 34 Amerikanca, a izloženo je njih 24. Najvažnija festivalska manifestacija je njezina glavna izložba „Keramika multiplex“, na koju se prije tri godine, primjerice, prijavilo 400 potencijalnih izlagača, govori ova kustosica, urednica web stranice Kerameikona, kataloga, čistačica… “Katica za sve“ Udruge koja se, kako veli, „unatoč redovitim objavama u svjetskoj stručnoj literaturi u Gradu tretira kao amaterska družina“.
– Nažalost, u Gradu kulture nema novca za kulturu, veli. Zbirku su prikupili donacijama. – Udruženje je osnovano 2002. godine s namjerom da organiziramo velike međunarodne izložbe. Pozvali smo umjetnike, odazvali su se i samovoljno donirali radove jer se ova izložba pokazala kao odlična, prva odskočna stepenica k svjetskom uspjehu. Odlična referenca u biografiji, govori aludirajući na činjenicu da su upravo ovdje karijeru započeli keramičari svjetskog glasa – Ursula Commandeur, Maria Geszler Garzuli te da, kako ga nazivaju, papa europske keramike Gustav Weiss iz Berlina, izdavač keramičke „Biblije“ „Neue Keramik“, redovito objavljuje reportaže iz Kerameikona.
– Štoviše, Weiss je želio organizirati svoju izložbu upravo kod nas i donirati nam cijelu zbirku, ali nismo imali novac za tiskanje kataloga. To se pročulo, pa su došli neki znalci i dali mu cijeli dvorac za izložbu od njegovih početaka do danas, govori gospođa Blaženka.
Podatak da se predmeti iznimne umjetničke vrijednosti djelomice čuvaju u skladištu izložbenog prostora, a djelomice na tavanu kuće gospođe Blaženke, nema smisla komentirati.
– Strašno smo loše rangirani na gradskoj ljestvici. Postojimo, ali nas ne percipiraju, govori. Do 2012. godine zbirka je bila podstanar u njezinoj kući, gdje se nalaze njezin atelier i izložbeni prostor, da bi danas bila, nećemo pretjerati ako velimo „sqoter“ u ovom prostoru. Jer dogovoreno je da prostor besplatno dobiju na raspolaganje pod uvjetom da neprestano izlažu i mijenjaju postav.
No netko je previdio preliminarni dogovor na relaciji Kerameikon – Grad, pa su prostori – među kojima i ovaj – koji nisu bili zanimljivi Gradu, predani DUDDI-ju. – Valja reći da je u Križanićevoj ostala knjižnica, donacija Weissa – bogata stručna literatura širokog spektra. – U ovom dijelu Europe sigurno ne postoji slična zbirka. Niti s njom nemamo kud. Mislili smo dio izložiti ovdje, ali nemamo novca za stalaže, govori Blaženka.
Osim u „Neue Keramik“, o Kerameikonu su pisali prestižni Ceramics Monthly, The Studio Potter, A Jour… Čak je i tajvanski časopis za keramičare ovih dana objavio osvrt na izložbe i događanja vezana uz godišnju skupštinu Međunarodne akademije za keramiku, IAC2014, u Dublinu, dvorani Bedford Hall, gdje su se predstavili i hrvatski keramičari. – Kakva prilika za promociju Grada. Svi smo dobili veliki prostor za domjenak – nismo imali što podijeliti – otišli smo bez ijednog prospekta Grada, nekog simboličnog suvenira, domaćeg proizvoda… Bogu za plakati, govori.
Blaženka Šoić Štebih: “Unatoč redovitim objavama u svjetskoj stručnoj literaturi, Grad nas tretira kao amatersku družinu.”
Gospođa Blaženka će prešutjeti, ali valja spomenuti još jedan podatak koji zorno pokazuje odnos Grada prema programima u kulturi – Grad je od svih udruga u kulturi zatražio da im pošalju raspored svojih programa za Advent u Varaždinu, uz to da potpišu kako za svoje programe neće tražiti niti lipu, od 200 tisuća kuna koliki je budžet Grada za advent. – Jasno je da smo, kao i mnogi drugi kulturnjaci, na margini gradskog intertesa. Nemamo nikakav status. Ne treba nas nitko glorificirati. Samo, teško je uvijek iznova pričati da to što radimo vrijedi. Kao početnici – uvijek iznova. Jako frustrira da netko tko bi trebao prepoznati kulturnu scenu grada ne prepoznaje naš rad. Tretirani smo kao građani drugog reda. Dovoljno je reći da se i ova vrijedna međunarodna izložba održava u prostoru bez grijanja. Očekujemo pomoć ne za ništa nego za NEŠTO. To je zbirka koju skupljamo i želimo pokloniti Gradu za opće dobro.
Izvor:
Foto:
U sklopu programa obilježavanja Dana Općine, u školsko-sportskoj dvorani Osnovne škole Gustav Krklec u Maruševcu održani su 21. Dani folklora u Maruševcu, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva Klaruš te uz pokroviteljstvo Općine Maruševec.
Uz Povorku Jure Zelenog, Dani folkora u Maruševcu tradicionalna je kulturna manifestacija koja iz godine u godinu oduševljava ljubitelje folklora. U ovogodišnjem je izdanju ugostila Kulturno-umjetničko društvo Bjelovar iz Bjelovara koji su se publici predstavili koreografijama „Ajde cure u kolo igrati“ i „I ja jesam posavačko dete“ i Kulturno-umjetničko društvo Tomislav iz Svetog Ivana Žabno s koreografijama „Kolovođo, kolovođo daj kolo povedi“ i „Žabničari, milo lane“ uz domaćine Kulturno-umjetničko društvo Klaruš iz Maruševca.
-Svoje ime, običaje i vrijedne ljude KUD Klaruš s ponosom predstavlja na folklornim manifestacijama diljem Lijepe naše, s nacionalno prepoznatljivom Maruševečkom nošnjom i Jurom Zelenim – istaknuo je na početku programa najznačajnijeg kulturnog događaja u Općini Maruševec tajnik KUD-a Klaruš Zlatko Peharda, dodavši kako su od prvog izdanja 2002. godine na manifestaciji nastupila 94 gostujuća društva s preko 3000 folkloraša koji su izveli više od 200 plesnih točaka u preko 60 sati programa.
Načelnik Općine Maruševec Mario Klapša naznačio je pritom kako ova manifestacija preko dvadeset godina obogaćuje kulturni život Općine Maruševec i slavljenički program u povodu obilježavanja Dana Općine i blagdana svetog Jurja.
–Osim velikog broj proba koje su nužne za brojne smotre i nastupe širom Lijepe naše ali i izvan njenih granica u Sloveniji i Mađarskoj gdje su predstavljali našu tradiciju i kulturu ovoga kraja, u KUD Klaruš su unazad godinu dana za sav taj uloženi trud, vrijeme i pokoju ozljedu stigle i vrijedne nagrade i priznanja. Nagradu Varaždinske županije, odnosno Priznanje Župana Varaždinske županije u povodu obilježavanja Dana Varaždinske županije primio je Zlatko Peharda, plaketu Zajednice kulturno-umjetničkih udruga Varaždinske Županije za izniman cjeloživotni doprinos na unapređivanju i promicanju vrijednosti kulturno-umjetničkog amaterizma Varaždinske županije uručena je pak predsjednici KUD Ani Rehvald, a KUD-u Klaruš je prije nekoliko dana, za iznimno djelovanje na promociji kulturne baštine Općine Maruševec, a povodom 25. obljetnice rada i postojanja dodijeljena i nagrada, odnosno Plaketa Općine Maruševec – istaknuo je načelnik Klapša te zaključio kako je sve navedeno pravi dokaz da je Općina Maruševec svojevrsni brend kad se govori o očuvanju tradicije i promociji kulture zahvaljujući najboljem KUD-u u Varaždinskoj županiji – KUD-u Klaruš.
Uz koreografije „Šečem, šečem drotičko“ mlađe dječje grupe, „Pod mostec“ starije dječje grupe, „Oj divojko Bunjevko“ prve folklorne postave KUD-a, „Dajte Juri vina da mu nebu zima“ grupe odraslih folkoraša, na 21. Danima folklora u Maruševcu KUD Klaruš je premijerno izveo koreografiju Pjerina Hrvaćanina uz glazbenu obradu Franje Plantaka – „Maruševečki majpan“ u kojoj su predstavljeni davno zaboravljeni svibanjski folklorni običaji maruševečkog kraja. Uvodnu pjesmu, Marijo svibnja kraljice, otpjevala je Danijela Kundija, dok je završna stara pjesma zapisana u Donjem Ladanju, Shajala nam zvezdica.
U raznolikom i nadasve bogatom folklornom programu izvedene su koreografije Hrvatskog zagorja (maruševečki kraj i okolica), Međimurja, Bilogore, Posavine, Moslavine te bunjevačkih Hrvata.
Pucanjem iz kubura Kuburaške udruge Maruševec najavljen je početak manifestacije, dok je kao popratni program pripremljena izložba Etnografske sekcije KUD-a Klaruš s fotografijama iz obiteljskih albuma mještana iz svih naselja Općine Maruševec koje su vrijedno prikupljali Anica Šimunec, Davor Gregur i Sanja Kolenko.
U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.
Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.
Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.
U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.
Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.
U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
