Povežite se s nama

Život i društvo

Kinč, proba purana, stolček za coprnice i gaće pod jastukom

Objavljeno:

- dana

VREMEPLOV

Iako nam blagdan Svete Katarine 25. studenoga nije donio snijeg na vrata kako to stara narodna prognoza kaže, mnogim je starijim generacijama donio sjećanja na dane djetinjstva.

Naime, tim su blagdanom nekad počinjali narodni običaji kojima su se naši stari pripremali za božićne blagdane. Blagdan Svete Katarine, zatim blagdan Svetog Andrije, Barbare, Nikole, Tome, Lucije, svaki svetac nosio je drugačije običaje u iščekivanju Božića. O tim nam je običajima u novomarofskom kraju govorio etnolog Tibor Martan, a mi ih prenosimo vama, možda na taj način obnovite neka stara sjećanja ili jednostavno saznate kako su nekad protjecali dani koje danas često i zaboravimo.

Prizivanje snova

Blagdani Svete Katarine i Svetog Andrije uvode nas u razdoblje adventa i označavaju kraj jeseni u tradicijskoj kulturi. – Katalenje je izrazito ženski blagdan jer se toga dana nije smjelo šiti, a naročito se izbjegavala uporaba preslice i kolovrata. Posebno se pazilo da se kotač kolovrata slučajno ne pomakne – govori Tibor Martan objašnjavajući da se time iskazivala osobita čast svetoj Katarini, koja je bila mučena razapinjanjem na kotaču s oštricama. Uz to, običaj je nalagao da se na stolu nađe pečeni puran. – Tog se dana po prvi put zaklao ovogodišnji puran ili pura kako bi se isprobala kvaliteta mesa za nadolazeći božićni objed – dodaje. Došel je, došel sveti Jendraš, pitam te počem vino daš! – stihovi su koji svjedoče o tome da je 30. studenoga, blagdan Svetog Andrije, bio „rezerviran“ za prodaju vina. Osim toga, bio je to dan za ljubavna proricanja.

– Djevojke stasale za udaju pokušavale su odgonetnuti tko će im po svršetku adventa doći u snoboke. Dan uoči samog blagdana morale su postiti, tek bi uvečer prije spavanja smjele pojesti tri zrna pšenice i popiti žlicu vode. Prije odlaska na spavanje ispod jastuka stavile bi britvu, zrcalo, muške gaće ili kakvu fotografiju muškarca. Vjerovale su da će tako u svom prvom snu ugledati budućeg zaručnika – objašnjava Martan.

Izrada kinča, tradicijskog ukrasa za bor, nekad je započinjala na blagdan Svete Barbare, 4. prosinca. -Kinč je bio ukras izrađen od raznobojnog papira u obliku cvijeća, kuglica i lančića koji se mogao ukrasiti zrncima kukuruza ili graha – napominje Martan. Sveta Barbara podnijela je mučeničku smrt na način da joj je na panju odrubljena glava, a krvnik je bio njezin otac koji se nije mogao pomiriti s činjenicom da je njegova kći kršćanka. – Upravo iz tog razloga na blagdan Svete Barbare nije se smjelo na panju cijepati drva, oštriti kolje te sjeći živicu i drugo raslinje. Osim toga, sveta Barbara je i zaštitnica rudara, pa se iz štovanja prema njoj tog dana nije smjelo raditi u zemlji – pojašnjava.

Odnekad je 6. prosinca bio dan za darove te zamaskirane goste. Sveti Nikola bi u pratnji Krampusa i anđela svraćao u ona domaćinstva u kojima je bilo male djece te bi jabukama darivao djecu koja su znala moliti. U molitvama su djeci pomagali anđeli, dok je Krampus djecu plašio zvoneći lancima i prijeteći šibama. Martan napominje i da je sveti Nikola zaštitnik putnika i pomoraca, pa se na njegov blagdan nije se smjelo prati rublje, izrađivati užad te vezivati čvorove.

Coprnica ili zaručnica?

Uz blagdan Svete Lucije, 13. prosinca, i danas se veže običaj sijanja božićne pšenice. Tibor Martan govorio nam je i o običaju pravljenja stolčeka koji bi se započeo izrađivati na taj blagdan i dorađivao bi se do Badnjaka, a tada bi se nosio na polnoćku. – S njega se moglo vidjeti koje su među ženama coprnice, po tome što su one leđima okrenute oltaru. Vidjelac je potom morao bježati kući da ga coprnice ne bi raznijele, a kako ga ne bi sustigle, morao je za sobom prosipati zrnca maka. U Madžarevu se vjerovalo da će mladić sa stolčeka vidjeti buduću zaručnicu – govori. Djevojke bi pak na blagdan Svete Lucije na jedanaest komadića papira ispisale imena mladića koji su im se posebno sviđali, dok bi jedan papirić ostavile praznim. Papire bi presavile i spremile u zemljani lonac te svakog jutra izvlačile po jedan papir s imenom mladića i bacale ga u vatru, s tim da papir nisu smjele otvarati. Na božićno jutro otvorile bi posljednji papir te saznale hoće li se te godine udati i za koga.

Nadalje, 21. prosinca slijedi blagdan Svetog Tome, Tomaševo. Na taj se dan odlazilo na sejem kupiti meso i svinjske kožice potrebne za spravljanje božićne hladetine. Žene su kupovale i rupce koje će na Božić nositi k misi. Osim toga, to je bio dan velikog čišćenja kuće prije Božića. 

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Malu maturu položili u OŠ Babinec iz 1974. godine, a nakon 50 godina prisjetili se dogodovština iz školskih dana

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Cestica

Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.

Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.

Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.

U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.

Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.

Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.

Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.

Nastavite čitati

Život i društvo

Mladi kuhari u Varaždinu učit će u novom Kuharskom praktikumu vrijednom 100.000 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gospodarska škola Varaždin bila je od 2020. do 2023. godine partner na projektu ReCeZa – Regionalni Centar Zabok čiji je nositelj bila Srednja škola Zabok.

Ukupna vrijednost projekta iznosila je 8.851.720,47 eura.

Za vrijeme trajanja projekta kroz projektne aktivnosti realizirale su se brojne radionice za učenike i nastavnike, natjecanja učenika na školskoj, državnoj i međunarodnoj razini, studijska putovanja iz područja turizma i ugostiteljstva te su razvijeni standardi zanimanja, standardi kvalifikacija i kurikuluma za nove programe.

U okviru projekta Gospodarska škola Varaždin dobila je profesionalnu opremu za kuharski praktikum u vrijednosti od 100.000 eura, a upravo je to bila prilika za prigodnu svečanost na kojoj su se okupili ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, zamjenica županice Karlovačke županije dr.sc. Vesna Hajsan Dolinar, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije Miranda Glavaš-Kul, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pročelnica Upravnog odjela za školstvo Karlovačke županije mr.sc. Marija Šćulac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, Branka Šaško, predstojnica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni ured Varaždin, kao i mnogobrojni ravnatelji srednjoškolskih ustanova s područja Varaždinske županije.

Uvodno pozdravljajući sve okupljene ravnateljica Gospodarske škole Jasenka Kelemen je istaknula kako je uključivanje škole u ovaj projekt od izuzetne važnosti te kako će učenici imati priliku učiti u kuhinjama budućnosti.

– Profesori i nastavnici će prenositi stečena znanja i najsuvremenije kulinarske tehnike kako bi naši učenici izrasli u poznate i uspješne šefove. Ovaj novi Kuharski praktikum je jedan lijepi poklon za Dan škole. Hvala svima na podršci i pomoći, poglavito našem osnivaču, Varaždinskoj županiji – rekla je ravnateljica Kelemen.

Čestitajući ravnateljici i djelatnicima škole na uspješno provedenome projektu, župan Anđelko Stričak je rekao kako su za današnji razvoj društva važni sigurnost, gospodarski rast i obrazovanje.

– Varaždinska županije je osnivač 13 srednjih škola, a u njima se obrazuje 75 % učenika u strukovnim ili obrtničkim zanimanjima, 20 %ih pohađa gimnazijske programe i pet posto ih pohađa umjetničke programe. Sama ta činjenica najbolje govori o tome da je naše školstvo prilagođeno potrebama našeg gospodarstva. Naši učenici kada završe svoje školovanje, ne čekaju na Zavodu za zapošljavanje svoje radno mjesto, već se mogu odlučiti da li idu na tržište rada, da li nastavljaju daljnje školovanje na fakultetima ili će pokrenuti neku od svojih privatnih inicijativa. Osim što smo osnivač 13 srednjih škola, Varaždinska županija je osnivač i 14 centara izvrsnosti te pet centara izvrsnosti u strukovnim zanimanjima te dva centra kompetentnosti. Upravo u tim centrima oni dobivaju tu informaciju više te se mogu lakše odlučiti u kojem smjeru će nastaviti. Također, naše srednje škole su prilagođene cjeloživotnom obrazovanju tako da u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje provodimo cijeli niz doškolovanja te različitih prekvalifikacija. Recimo, u 2022. godini su 234 osobe to završile, prošle godine 321 osoba, a u ovoj godini već sada imamo 190 polaznika. Zahvaljujući našim ravnateljima, profesorima, nastavnicima i pročelnicima, odrađujemo dobar posao za sve – zaključio je župan Stričak.

Damir Habijan

Otvarajući novi Kuharski praktikum, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je istaknuo kako je Varaždinska županija lider u Republici Hrvatskoj po pitanju ulaganja u područje obrazovanja.

– Što se tiče radne snage, kada govorimo o strukovnim zanimanjima, po tom smo pitanju doista deficitarni, ali to nije nešto što se odnosi samo na Hrvatsku. Pogledamo li zapadno europske zemlje, odnosno zemlje Europske unije, nažalost i one se bore s istim problemom. Ako pogledamo Republiku Hrvatsku, čak 70 % učenika koji upisuju srednje škole upisuju upravo strukovna zanimanja, ali unatoč tome s tim zanimanjima i s nedostatkom radne snage i dalje imamo problem. Učenici koji će ovdje završiti Gospodarsku školu i ovo hvalevrijedno zanimanje bez problema će naći posao na tržištu rada. Po pitanju obrtništva, nekoliko brojki: u zadnje četiri godine broj obrta u Hrvatskoj skočio je sa 75.000 na 116.000, dakle imamo 55.000, više otvorenih obrta na razini države. Grad Varaždin je po tom pitanju čak i bolji i ima gotovo 65 novih obrta. Ono što mogu reći ispred Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, što smatram bitnim, pogotovo u segmentu obrtništva, to su mjere koje možemo poduzeti, koje smo dosad poduzeli i daju rezultate. Prije svega, ono što je zanimljivo jest stipendiranje učenika – 15.500 stipendija koje je dodijeljeno u vrijednosti 29 milijuna eura i 1.316 stipendija gospodarskim subjektima vrijednih 11,5 milijuna eura, dakle ukupno 40,5 milijuna eura je dalo rezultate. U školskoj godini 2022./’23. nakon dugo vremena imamo porast broja upisa u strukovne škole i to nas veseli – rekao je ministar Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje