Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija ne želi Bolnicu s ogromnim dugom

Objavljeno:

- dana

DVOJBE

Iako je 2014. godine u sklopu sanacije dobila financijsku injekciju od 181 milijun kuna, Opća bolnica Varaždin posluje s manjkom prihoda, a svoje obveze i dalje ne uspijeva plaćati na vrijeme. Izvješće o poslovanju za 2015. pokazuje da je ostvaren novi manjak od 2,3 milijuna kuna, čime je ukupni povećan na 88,8 milijuna kuna.

Još je gora situacija kada su u pitanju obveze: na kraju prošle godine iznosile su 108,7 milijuna kuna, od čega se 54,5 milijuna kuna odnosi na one već dospjele.

Hitna procedura

Iz tih podataka je vidljivo da sanacija, koja je službeno počela u srpnju 2013., nije uspjela. Međutim, varaždinska bolnica nije iznimka. Novi ministar zdravlja Dario Nakić (HDZ) je naveo da su hrvatske bolnice nakon sanacije u 2014. i 2015. napravile novih 2,1 milijardu kuna obveza. Njegov plan je – županijske bolnice vratiti osnivačima. U hitnu proceduru je uputio izmjene Zakona o sanaciji javnih ustanova, a bude li to prihvaćeno u Saboru, Varaždinskoj županiji će biti vraćena osnivačka prava nad Općom bolnicom Varaždin i Specijalnom bolnicom Varaždinske Toplice. U petak je održan sastanak sa (do)županima i pročelnicima za zdravstvo, na kojem je Nakić najavio da će između Ministarstva zdravlja, Varaždinske i drugih županija te zdravstvenih ustanova biti sklopljeni posebni sporazumi.

Opća bolnica je u sklopu sanacije 2014. dobila 181 milijun kuna, 2015. manjak  je ponovno povećan

– Unutar svakog sporazuma će posebno biti iskazana dugovanja bolnica nastala od 31. prosinca 2013. do 31. prosinca 2015. – izvijestili su iz Ministarstva. I dok će se dinamika otplate tih dugova dogovoriti posebno, dugove nastale od 1. siječnja ove godine bolnice će morati vraćati uštedama iz tekućeg poslovanja i dodatnim sredstvima koja će se, najavili su iz Ministarstva, osiguravati iz EU fondova. Varaždinski dožupan Alen Kišić kaže da načelno nije protiv vraćanja osnivačkih prava. Međutim, ističe da je nužno ispuniti dva uvjeta.

– Bez obzira na brojne opaske i primjedbe na predloženi tekst dopuna Zakona, ministar Nakić ga upućuje u saborsku proceduru. Primjedbe nismo dali samo mi, nego brojni drugi čije su ustanove u sanaciji, ali ništa zasad nije uvaženo, nadam se da će biti barem u saborskoj raspravi. Prvi uvjet je da nam se vrate sanirane bolnice, dakle bez dugova, što je bio osnovni cilj kada smo bolnicu dali na upravljanje državi. Uz to, napokon treba riješiti financiranje. Bolnicama bi HZZO trebao plaćati po stvarnoj realizaciji, jer je to osnovni preduvjet uravnoteženog poslovanja i jamstvo da neće ponovno generirati gubitke – napominje.

Nepoznanice

Prihodi dosad nisu pokrivali troškove, pa je pitanje je hoće li i na koji način bolnice uspjeti ostvariti dodatne uštede i, što je najvažnije, prestati stvarati nove gubitke. Taj problem nisu uspjeli riješiti ni prijašnji ministri.

Sanaciju bolnica je 2013. pokrenuo ministar Rajko Ostojić (SDP), kojem se (slično kao sada Nakiću) spočitavalo da je u sanaciju krenuo prije utvrđivanja jasnih kriterija financiranja.

Nakon njega je došao Siniša Varga (SDP), koji se izborio za izlazak HZZO-a iz državne riznice, te napustio način financiranja isključivo putem limita: 80 posto novca koje bolnice danas dobivaju je fiksno, a 20 posto ovisi o tome koliko su odradile. Međutim, Nakić je za Večernji list još u siječnju najavio da će takav model promijeniti, jer smatra da je poticao isključivo potrošnju.

Sanaciju 2013. započeo SDP-ov  Ostojić, a odmah se upozoravalo da  neće uspjeti

Kišić je skeptičan.

– Ovo je bitna tematika, jer se direktno odražava na prava pacijenta, ali i funkcioniranje županija. Izmjene Zakona su preuranjeni potez ministra, koji je najavio ogromne reforme. Umjesto da se ovo pitanje naslanja na set reformi, ide se obrnuto. Izgleda da bismo trebali preuzeti nesanirane ustanove, a da unaprijed ne znamo s kolikim financijskim teretom, te s nepoznanicama vezanima uz daljnje financiranje – poručio je.

Tko će imati zadnju riječ? 

I dok je ministar Dario Nakić isticao da je bivša Vlada sanacijske upravitelje imenovala bez natječaja, plana i programa rada, dožupan Alen Kišić upozorava na njegov potez.

– Prema izmjenama Zakona o sanaciji javnih ustanova, županija bi imala osnivačka prava nad bolnicom i imenovala upravno vijeće, koja bi pak imenovalo ravnatelja. Ravnatelj, pa čak i vršitelj dužnosti bi trebao dobiti suglasnost ministra, iz čega je vidljivo da želi zadržati zadnju riječ kod imenovanja. Čini se da je cijela priča usmjerena na to kako će se ministar “riješiti” ustanova u sanaciji, a istodobno imati pravo na imenovanje ravnatelja ustanova, naravno po političkom ključu – navodi Kišić.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

Nastavite čitati

U fokusu

Radnici Varteksa idu u štrajk, nisu im isplaćene plaće za veljaču i ožujak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Nakon što radnicima Varteksa d.d. nisu isplaćene plaće za veljaču i ožujak ove godine te nakon neuspješno završenog postupka mirenja, Samostalni radnički sindikat Varteks donio je odluku kojom se pokreće štrajk.

– Štrajk će započeti u ponedjeljak, 06.05.2024. godine u 6 sati i trajat će do ispunjenja zahtjeva Sindikata, a to je isplata neisplaćenih plaća – objavila je Udruga radničkih sindikata Hrvatske.

U ponedjeljak će se održati i konfencija za medije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje