Povežite se s nama

U fokusu

FOTO Evo kako napreduje čišćenje jezera u Takošćanu, dnevno se odveze do 2500 metara kubnih sedimenta

Objavljeno:

- dana

Čišćenje jezera u Trakošćanu i dalje dobro napreduje, a voda bi se mogla početi puštati već u svibnju.

>> FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Donosimo nove fotografije napretka radova izmuljenja jezera.

Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković sredinom travnja došao je u Trakošćan provjeriti napredak radova.

– Iz Trakošćanskog jezera do sada je izvađeno više od 60.000 metara kubnih sedimenta koji je deponiran na privremenu deponiju. Uzevši u obzir količine iz prethodnih radova možemo zaključiti da je do sada iz jezera Trakošćanskog jezera izvađeno 106.000 metara kubnih sedimenta. Uskoro bi trebalo započeti punjenje jednog dijela jezera, a od jeseni i trajno zapunjavanje jezera. Rok završetka radova po ugovoru je 30. lipnja 2024. godine, a radovi su ugovoreni za 2,5 milijuna eura. Nakon završetka radova na čišćenju sedimenta iz prvog dijela jezera do Dvora Trakošćan slijedi uklanjanje servisnih putova – objavile su tada Hrvatske vode, koje su investitor.

Također, nakon čišćenja servisnih puteva slijedi punjenje donjeg dijela jezera neposredno ispod dvorca, a višak voda će se ispuštati u rijeku Bednju kako bi se omogućilo daljnje uklanjanje sedimenta iz viših dijelova Trakošćanskog jezera. Na taj način smanjit će se potreba za prepumpavanjem vode.

Paralelno s čišćenjem jezera Hrvatske vode uredit će lijevu obalu u dužini od 120 metara i to kamenom oblogom sa stopom od kamenog nabačaja. Na desnoj obali jezera uredit će se 100 metara klizišta i erodirane obale i to ugradnjom gabiona u visini od 1.5 metara.

U tjednu od 22. travnja Hrvatske vode su objavile da se povećava broj građevinskih strojeva za odvoz sedimenta te očekujemo dnevne odvoze između 2250 do 2500 metara kubnih po danu. Do tada je na gradilištu bilo devet dampera, četiri bagera duge ruke od 24 metra, četiri bagera ruke od 12 metara te buldožer.

U fokusu

Od srpnja veće rate kredita, evo tko će biti prvi na udaru

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme najavljuje se povećanje kamatnih stopa. Prvi će na udaru biti klijenti koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.

Hrvatska narodna banka najavila je da će od 1. srpnja nacionalna referentna stopa (NRS) rasti 0,3 postotna poena pa bi tada mogli poskupjeti krediti s promjenjivim kamatnim stopama koji su vezani za NRS, piše Večernji list.

Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić objasnio je da bi nešto veće rate kredita mogla očekivati trećina korisnika stambenih kredita, njih oko 67 tisuća, te 110 tisuća potrošačkih kredita, odnosno desetak posto ukupnog broja. Šošić je kazao da će prosječna mjesečna rata stambenih kredita vezanih za NRS porasti oko pet eura za četiri petine dužnika, dok će za preostalih 20 posto klijenata mjesečna rata biti veća desetak eura.

Guverner Boris Vujčić kazao je da su kamatne stope u Hrvatskoj porasle znatno manje nego u drugim članicama eurozone jer je velik broj potrošača ugovorio kredite s fiksnim kamatnim stopama.

Nastavite čitati

U fokusu

Bilić u Saboru: Funkcionalno spajanje je neprovedivo u praksi zbog birokracije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić prošlog je tjedna u Saboru upozorio na važnost decentralizacije, ali u pravom smislu te riječi.

– Vjerujemo da nama u Ludbregu, kao i drugim općinama i gradovima, treba biti omogućeno donošenje odluka vezanih za našu sredinu. To uključuje sve, od toga što će se događati u našim školama, preko brzine izdavanja dozvola, pa do ulaganja nužnih sredstava u infrastrukturu. Govorio sam o još jednoj važnoj temi, a to je funkcionalno povezivanje općina. Jasno je da je povezivanje ključno da bi zajednički mogli odraditi projekte ključne za naš kraj, ali je nažalost još uvijek od strane države nejasno definiran način povezivanja. Puno se spominju reforme, ali se one u praksi ne provode – rekao je Dubravko Bilić.

Ističe da će se u Saboru zalagati da jedinice lokalne samouprave dobiju više ovlasti.

– Samo lokalnom zajednicom koja ima ovlasti za donošenje ključnih odluka možemo osigurati brži i učinkovitiji razvoj. Naše iskustvo pokazuje da bolje poznajemo potrebe i prioritete naših građana te da možemo brže i prilagodljivije odgovoriti na izazove s kojima se suočavamo. Decentralizacija nije samo administrativna promjena; ona je ključ za stvaranje prosperitetnih i samoodrživih zajednica. Nastavit ćemo se zalagati za to da Ludbreg i slične sredine dobiju više ovlasti i odgovornosti za vlastiti razvoj – rekao je Bilić.

Govoreći konkretno o funkcionalnom spajanju, Bilić upozorava da je trenutno neprovedivo u praksi, a sve zbog administrativnih barijera, odnosno birokracije.

Kaže da glavnina problema leži u tome da je Ministarstvo financija do sad isključivo bilo nadležno za takozvane reforme lokalne samouprave, a sve se svodilo na postepeno smanjenje prihoda gradovima i općina, dok se funkcionalno spajanje onemogućava zbog nerazumijevanja nadležnih institucija.

– Opet ćemo mijenjati porezni zakon i smanjiti prihode lokalnim samoupravama, molim kolege iz HDZ-a da pokušaju objasniti ministru Primorcu da mi novac ne oročujemo u bankama već trošimo za bolji standard, ulažemo u infrastrukturu, dječje vrtiće, te kroz razne mjere i projekte nastojimo omogućiti bolji život našim sugrađanima. Oni koji su se spojili funkcionalno imaju velikih i nerješivih problema, a da ne govorim kakvi su problemi s inspekcijama koje ne uvažavaju same procese. Posebno je problem radni status službenika kod funkcionalnog spajanja, što do sad nije regulirano – rekao je Bilić i istaknuo da se zapravo favorizira velike gradove.

– Nužno je da se primijeni neki od europskih modela koji na drugačiji način brinu o jednakosti razvoja svoje države. Nadam se da će novi ministar uprave provesti konkretnu reformu koja će dati vjetar u leđa za ozbiljnije promjene, te da se iskoristi poticaj države da se to povezivanje lokalnih sredina zaista i provede u praksi – rekao je Bilić i dodao da je država jako centralizirana i svaka decentralizacija završi na županijama. Ističe da u budućnosti treba ići u smjeru da se gradovima daju na upravljanje primjerice škole i sustav izdavanja građevinskih dozvola te dodaje da je izglasavanje ove dopune zakona veliki napredak i nada se da će se administrativne barijere otkočiti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje