INTERVJU: IZV. PROF. DR. SC. NINA BEGIČEVIĆ REĐEP S FOI-JA
Nakon nedavnog potpisivanja Ugovora za izgradnju novog Studentskog doma u Varaždinu ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Tomislav Tolušić osvrnuo se i na izgradnju nove zgrade FOI-ja.
Ustvrdio je da se radi o jednom od najpripremljenijih projekata za financiranje te će se učiniti sve da se taj projekt realizira.
Kako su na FOI-ju dočekali ovu vijest pitali smo izv. prof. dr. sc. Ninu Begičević Ređep, prodekanicu za znanstveno-istraživački rad s kojom smo razgovarali o internacionalizaciji, glavnoj temi 9. Dana međunarodne suradnje kojem je nedavno domaćin bio FOI. Upravo je izv. prof. dr. sc. Begičević Ređep bila od samih početaka uključena u projekt FOI 2.
Ministar Tolušić je u Varaždinu rekao da u proteklom razdoblju nije bilo dovoljno sposobnosti, odnosno mudrosti kod pregovaranja oko realizacije tog projekta te će učiniti sve da se kroz izmjenu operativnog programa takvi projekti “ubace” u financiranje. Na što je točno mislio ministar?
Otkako je projekt krajem 2012. godine uvršten na indikativnu listu projektnih prijava MZOS-a u kategoriju Obrazovna infrastruktura i prijavljen na Javni poziv za pripremu zalihe infrastrukturnih projekta u okviru strateških ciljeva i prioriteta Operativnog programa za regionalnu konkurentnost, FOI je započeo s pripremom sve potrebne dokumentacije, uz nadzor i praćenje MZOS-a te obvezu mjesečnog izvještavanja o napretku projekta. Sredstva za pripremu idejnog, glavnog i izvedbenog projekta bila su osigurana kroz kreditna sredstva Sveučilišta u Zagrebu i iznosila su okočetiri milijuna kuna. Međutim, krajem 2015. godine, kada smo bili u finalizaciji sve potrebne dokumentacije da zatražimo građevinsku dozvolu, MZOS nas obavještava da nećemo dobiti financiranje jer obrazovna infrastruktura nije uvrštena u strateške ciljeve i prioritete Operativnog programa za regionalnu konkurentnost. To je bilo naprosto nevjerojatno i šokantno jer, naime, taj isti MZOS je nadgledao i pratio naš napredak projekta na mjesečnj bazi i poticao nas na daljnju pripremu projekta kako bi projekt bio spreman za financiranje kad bude gotov operativan program. Postavlja se pitanje da li je uopće postojala komunikacija između Ministarstva regionalnog razvoja i MZOS-a budući da se dogodio takav nesklad u programiranju operativnog programa i pripremi projektnih prijedloga?
(NE)SKLAD Postavlja se pitanje je li postojala komunikacija između Ministarstva regionalnog razvoja i MZOS-a budući da se dogodio takav nesklad u programiranju operativnog programa i pripremi projektnih prijedloga?
Međutim, ministar Tolušić je rekao da projekt FOI-ja nije jedini na području Hrvatske te ima više.
Da, takvih projekata ima više, ali nažalost, niti jedan se ne može financirati do revizije operativnih programa. O tome je govorio ministar Tolušić. S obzirom da je FOI-jev projekt jedan od najpripremljenijih projekata obrazovne infrastrukture u Hrvatskoj, kojem su podršku dali i ministar Tolušić i ministar Šustar kao i naši saborski zastupnici koji se bore za ovaj projekt, nadamo se da će novi pregovori oko revizije operativnog programa biti uspješniji od prošlih čime bi se omogućilo financiranje nove zgrade FOI-ja iz EU fondova. Zasad situacija izgleda obečavajuće.
Vratimo se na 9. Dan međunarodne suradnje kojem je tema bila internacionalizacija, aktualnoj temi u području visokog obrazovanja. Što je internacionalizacija i u čemu Hrvatska zaostaje?
Postoji više aspekata internacionalizacije, od kojih kao najvažnije možemo izdvojiti međunarodnu mobilnost studenata i nastavnika, internacionalizaciju kurikuluma i digitalno učenje, institucionalna i projektna partnerstva, združene studije, internacionalizaciju kod kuće, kao i izgradnju kapaciteta (primjerice kvalitetnog studentskog smještaja). Mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, kao i studentska mobilnost među najvažnijim je aspektima internacionalizacije, međutim podaci o broju mobilnosti za Hrvatsku pokazuju da je stanje daleko od zadovoljavajućeg. Odlazna mobilnost za vrijeme trajanja studija za studente u Hrvatskoj na razini je od oko svega 1 %. Cilj za Hrvatsku definiran u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije RH je da do 2020. postigne 10 % odlazne mobilnosti studenata i 5 % dolazne mobilnosti studenata, što uključuje mobilnost za razdoblje studija i mobilnost za stjecanje cjelovite kvalifikacije. U strateškim dokumentima EU postavljen je prag na 20 %.
Zašto je mobilnost u Hrvatskoj tako niska?
Postoji više razloga, međutim svakako je najveća barijera bojazan studenata da će imati problem sa priznavanjem ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti na matičnoj instituciji. Važno je ukloniti interne prepreke mobilnosti na visokim učilištima vezano uz priznavanje ECTS bodova ostvarenih putem mobilnosti i izraditi pravilnike o priznavanju ECTS bodova stečenih temeljem mobilnosti. Od drugih razloga mogu se navesti nedostatni izvori financiranja ili nedostatna sredstva za mobilnost, administrativne prepreke i birokracija, problemi s uvođenjem nastave na engleskom jeziku, podkapacitiranost Ureda za međunarodnu suradnju i dr.
Što je potrebno učiniti na razini države da bi se mobilnost povećala?
Kako bi se povećala odlazna mobilnosti koja se odnosi na razdoblje studija u inozemstvu, potrebno je povećati financiranje mobilnosti, promotivne i informativne aktivnosti, kao i uklanjanje prepreka za provedbu programa mobilnosti. Glavni izvori financiranja su međunarodni programi, posebno program EU za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport – ERASMUS+, bilateralni međudržavni programi i regionalni program CEEPUS. MZOS bi svakako trebao povećati sredstva za program CEEPUS. Jedan od preduvjeta za ostvarenje povećane mobilnosti je i osiguravanje sredstava za pripremu i izvođenje kolegija na engleskom jeziku. Dobra vijest, najavljena na Danu međunarodne suradnje FOI-ja je da su osigurana sredstva od 19 milijuna kuna u ESF-u za pripremu predmeta na engleskom jeziku. Jedan od preduvjeta važnih za povećanje mobilnosti je i jačanje kadrovskih kapaciteta Ureda za međunarodnu suradnju.
Kakva je situacija na FOI-ju vezano uz aspekte internacionalizacije?
FOI ima izuteno bogatu međunarodnu suradnju, nekoliko desetaka bilateralnih sporazuma s europskim visokoškolskim institucijama, kao i gotovo 20 Erasmus bilateralnih sporazuma s partnerskim institucijama s kojima ostvarujemo mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja kao i studentsku mobilnost. Najveću mobilnost ostvarujemo sa University of Zilina, kao i sa University of Porto, Mykolas Romeris University (Lithuania) te Hogeschool van Amsterdam. FOI je bio jedna od prvih sastavnica u Hrvatskoj koja je osnovala Ured za međunarodnu suradnju čija uloga je bila podrška ostvarenju mobilnosti kao i čim intenzivnijoj međunarodnoj suradnji. Što se tiče projektne suradnje, FOI zasigurno prednjači po broju uspješnih projektnih prijava, trenutno je na FOI-ju aktivno 28 projekata, a u većini njih sudjelujemo s našim brojnim međunarodnim partnerima iz Austrije, Njemačke, Engleske, Švedske, Slovačke, Irske, Kyrgistana i dr. Već nekoliko godina više od 300 kolegija na studijima FOI-ja ima materijale na razini 2 ili 3 e-učenja te se izvode u hibridnom obliku (nastava f2f uz e-učenje) i svi materijali dostupni su studentima na LMS sustavu Moodle.
Jedan od poteza kojim FOI planira povećati mobilnost je osnivanje združenog studija. S kojim fakultetima planirate suradnju i u kojoj fazi je trenutno taj projekt? Kada bi se mogao očekivati pokretanje združenog studija u kojem je i FOI?
Jedan od značajnijih vidova internacionalizacije su združeni studiji koje izvode dva ili više visokih učilišta iz različitih zemalja. Oni su ključni za dolaznu i odlaznu mobilnost studenata i nastavnika te institucionalnu suradnju u razvoju združenih studijskih programa. Združenim studijima povećava se ukupna kvaliteta studija jer student na svakom visokom učilištu prolazi onaj dio obrazovnog procesa za koji se to visoko učilište specijaliziralo. Program Erasmus + pokriva natječaje za konzorcije visokih učilišta koja su razvila združene studije. FOI planira sa dva partnerska Sveučilišta iz Španjolske i Sveučilištem u Edinburghu predložili zajednički diplomski studij iz e-obrazovanja odnosno tehnologija u e-obrazovanju. Kroz dvije godine, mogli bismo upisivati prvu generaciju studenata na združeni studij. Isto tako trenutno smo u fazi dogovora oko pokretanja združenog doktorskog studija.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Župan Anđelko Stričak je danas, 6. svibnja, proglasio prirodnu nepogodu zbog mraza za područje Grada Lepoglave i Općine Donja Voća.
U razdoblju od 21. do 24. travnja, u noćnim i jutarnjim satima, mraz je nanio velike štete na poljoprivrednim kulturama i trajnim nasadima.
Odluka je donesena nakon što su iz Grada Lepoglave i Općine Donja Voća zahtjeve za proglašenje prirodne nepogode dostavili Županijskom povjerenstvu za procjenu šteta.
Prema zaprimljenim zahtjevima, štete na poljoprivrednim kulturama su od 30 do 80 %.
Prva procjena ukupne štete zbog mraza na području dvije jedinice lokalne samouprave iznosi 460.000 eura.
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, oštećeni štetu trebaju u roku od 8 dana od proglašenja prirodne nepogode prijaviti Općinskom povjerenstvu u pisanom obliku i na propisanom obrascu. U roku od 15 dana Općinsko povjerenstvo treba izraditi prve procjene šteta, a u roku od 50 dana Županijskom povjerenstvu dostaviti konačnu procijenjenu štetu.
Županijsko povjerenstvo će potom u zakonskom roku prijavljene konačne procjene štete dostaviti Državnom povjerenstvu i nadležnim ministarstvima.
Varteks je za Jugoslavije, diljem države imao više od 200 trgovina. U toj varaždinskoj tvrtki radilo je preko 12.000 radnika. Bila su zlatna vremena i tvrtka je hranila mnoge obitelji u Varaždinskoj županiji.
Danas je tvrtka spala na manje od 700 radnika. Ti isti radnici nisu primili pola plaće za veljaču, kao ni cijelu plaću za ožujak.
Zbog toga su se odlučili na štrajk. Tužna, smrknuta lica, suze u očima, očaj i bijes, vidjeli smo u ponedjeljak, 6. svibnja na parkiralištu ispred tvrtke.
– Mi smo želimo svoje plaće za svoj rad – vikali su.
Mnogi radnici cijeli svoj radni vijek provode u istoj tvrtki.
– Ovo je žalosno. Tu sam od 16. godine. I prije smo bili bez plaće, ali imali smo puno posla. Svašta smo prošli s raznim upravama. Sada nemamo posla, situacija je eskalirala. Niti taj minimalac ne dobijemo, a nemamo ni posla. Kako da dođemo na posao, kako da si kupimo nešto za jesti na poslu, od čega? Ne znam možemo li ovo prebroditi. Imam 35 godina staža. Pola obitelji mi je ovdje radilo, sa suprugom sam gradila kuću iz tog minimalca. Sve sam ovdje ostavila – rekla je gotovo kroz suze Rosana Liber.
Ono što sve radnike zanima kad će napokon dobiti svoje plaće. Ističu da će štrajk trajati dok ne dobiju svoje plaće.
– Nije tajna da je Varteks već bio u teškoj situaciji, no ovi radnici neće nastaviti s proizvodnjom dok ne dobiju dio plaće za veljaču i cijelu plaću za ožujak. Radnici Varteksa taoci su vrijednosti imovine Varteksa. Pripadnici krupnog kapitala žele se imovine Varteksa domoći što jeftinije i brže – ističe Tomislav Rajković, predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
