Povežite se s nama

U fokusu

Franjo Prstec predložio da se bolnici oduzmu nekretnine i dodjele – Gradu

Objavljeno:

- dana

VARAŽDINSKE TOPLICE NA NOGAMA

Prije nego što je uopće prvi put sjeo u stolac predsjednika Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica, novoizabrani prvi čovjek Vijeća Franjo Prstec (HDZ) svojom je odlukom uspio isprovocirati prosvjed tristotinjak zaposlenika Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju na glavnom topličkom trgu u ponedjeljak. Takvu je burnu reakciju izazvala njegova odluka da na dnevni red sjednice – koja je uslijedila nekoliko sati kasnije – uvrsti točku dnevnog reda kojom se želi Bolnici oduzeti nekretnine za ugostiteljsku djelatnost.

Prema Prstecovom prijedlogu Bolnici bi se oduzeli  “Lovrina kupelj”, “Josipova kupelj”, Park i ostale nekretnine koje se bave ugostiteljskom djelatnošću.

Oduzimanje nekretnina

Konkretno, riječ je o točki pod nazivom Prijedlog Odluke o poduzimanju radnji radi poboljšanja turističko-ugostiteljske ponude Grada Varaždinske Toplice. Oduzeli bi se “Lovrina kupelj”, “Josipova kupelj”, Park i ostale nekretnine koje se bave ugostiteljskom djelatnošću.

Potrebu za oduzimanjem ugostiteljskog sektora Bolnici, pa potom vjerojatno i njihovu privatizaciju, Prstec je, između ostalog, opravdao “nezadovoljstvom rezultatima bolničkog ugostiteljstva”, kao i “preniskim cijenama kojima su nelojalna konkurencija topličkim ugostiteljima”. Njegove su argumente na prosvjedu nazvali apsolutno neistinitima, što je v.d. upravitelja bolnice Damir Mihalić potkrijepio i brojkama.

“Svi argumenti i obrazloženja zapravo su suvišni, jer Grad uopće nije vlasnik tih prostora, pa ostaje potpuno nejasno kako je predsjednik Vijeća uopće pomislio da Grad postane njihov vlasnik”, Damir Mihalić

“Argumenti”

Gradonačelnica Goranka Štefanić i njezin zamjenik Nedeljko Mihalić odbacili su svaku pomisao da izvršna vlast ima bilo kakve veze s uvrštavanjem sporne točke na dnevni red sjednice.

– Svi argumenti i obrazloženja zapravo su suvišni, jer Grad uopće nije vlasnik tih prostora, pa ostaje potpuno nejasno kako je predsjednik Vijeća uopće pomislio da Grad postane njihov vlasnik – rečeno je novinarima u zgradi Grada uoči prosvjeda.

Novinare su pozvali gradonačelnica Goranka Štefanić i njezin zamjenik Nedeljko Mihalić da bi, iznijeto je, odbacili svaku pomisao da izvršna vlast ima bilo kakve veze s uvrštavanjem sporne točke na dnevni red sjednice. Unatoč tome što mu je objašnjeno da je eventualno donošenje takve odluke apsolutno suprotno s hrvatskim zakonima te direktan udar na pravo vlasništva, ta je točka na njegovo inzistiranje uvrštena na dnevni red sjednice.

Protuzakonita odluka i “markiranje”

“Te nekretnine nikad niti nisu bile gradsko vlasništvo”, gradonačelnica Štefanić

 Franjo Prstec je – nakon što je donijeta odluka o prosvjedu – prvo je pokušao otkazati sjednicu ali kad mu je rečeno da je to zakonom nemoguće, jednostavno se – nije pojavio.

– Građani su mi dali povjerenje da vodim Grad u njihovom interesu i jednostavno ne mogu dozvoliti da se donose protuzakonite odluke, kao i odluke protiv zaposlenika i same Specijalne bolnice. Spomenuti objekti nisu u vlasništvu Grada, pa je logično da Grad nema nikakvo pravo donositi odluku o raspolaganju njima. Te nekretnine nikad niti nisu bile gradsko vlasništvo – rekla je gradonačelnica. Ona je namjeravala tražiti micanje sporne točke s dnevnog reda i pri Državnoj upravi tražiti ocjenu zakonitosti takve odluke, ali sve to nije trebala, jer Franjo Prstec je – nakon što je donijeta odluka o prosvjedu – prvo pokušao otkazati sjednicu ali kad mu je rečeno da je to zakonom nemoguće, jednostavno se – nije pojavio.

Gorak okus

“Objekti su derutni, ali Bolnica je po kadru među prvih deset u Hrvatskoj”,  Damir Mihalić

Ipak, njegov prijedlog ostavio je gorak okus zaposlenicima Bolnice koji sad, kako su rekli i na prosvjedu, ne znaju što mogu očekivati u budućnosti. – Očigledna je namjera oduzeti Bolnici ono što je njezino i valjda privatizirati, rezignirani su ljudi. Istina je, rečeno je, da su objekti derutni, ali Bolnica je po kadru među prvih deset u Hrvatskoj. Rekao je to Damir Mihalić. Njegovu izjavu potkrijepili su i prosvjednici s diplomama u rukama, osvojenima na brojnim kuharsko-ugostiteljskim natjecanjima.

Franjo Prstec

Inače, Franjo Prstec je na mjesto predsjednika Gradskog vijeća došao podrškom članova svoje stranke, HSLS-a, i nezavisnoga, bivšeg predsjednika Vijeća s najkraćim mandatom, Stanka Medvedeca. Prije toga je Vijeće Varaždinskih Toplica dulje vrijeme bilo bez predsjednika. Tko će imati većinu u Vijeću – oporba ili pozicija – ovisilo je uvijek o jednom vijećniku. Kad se Stanko Medvedec priklonio gradskoj oporbi, bilo je to dovoljno da Prstec bude izabran za predsjednika. I odmah izazove nezadovoljstvo sugrađana, od kojih većina – posredno ili neposredno – živi upravo od Specijalne bolnice Varaždinske Toplice. Jer, Bolnica zapošljava najviše ljudi u Varaždinskim Toplicama – od 649 radnika, njih 369 je s područja Grada. – Nitko ne bježi od činjenice da se nekretnine trebaju urediti, ali za to trebamo sjesti s Gradom i razgovarati – rekao je Draženko Vuk.

Nakon što je, dakle, izazvao lavinu negodovanja, Franjo Prstec, kao ni njegovi stranački kolege i vijećnici HSLS-a, nisu se pojavili na sjednici. Nezavisni vijećnik Stanko Medvedec, čiji je glas bio presudan pri Prstecovom imenovanju za predsjednika Vijeća, došao je na sjednicu i glasao za skidanje sporne točke s dnevnog reda.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Plenković kaže da nikad nismo živjeli bolje. Podaci govore da više od 70 posto radnika ima plaću ispod prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvati nikad nisu bolje živjeli, nikad veće plaće, nikad veće mirovine, nikad više zaposlenih, nikad manje nezaposlenih, Europska unija, euro, Schengen, rekao je premijer Andrej Plenković u intervjuu za HRT.

Taj je zaključak iznio u kontekstu osvrta na kampanju za parlamentarne izbore.

U intervjuu je govorio i o poreznoj reformi, poskupljenjima struje i plina, kao i o aktualnoj političkoj situaciji.

Cijeli intervju možete pročitati OVDJE.

No, živimo li zaista tako dobro. Statistike govore da su plaće rasle, ali rasle su i cijene i to nije nikakva novost niti neka komplicirana analiza. Podaci isto tako govore da je čak 56 posto zaposlenih primalo plaću manju od 1130 eura i da je čak 70 posto plaća ispod državnog prosjeka.

Prosječna mjesečna neto plaća za srpanj, isplaćena u kolovozu, zadržala se na 1315 eura, kao što je bila i u prethodnom mjesecu, no medijalna je plaća porasla 24 eura na 1130 eura, piše Poslovni.hr.

Polovica zaposlenih u pravnim osobama, a to je 745 tisuća zaposlenih, zaradilo je manje od medijalne plaće. Njima bi trebalo pribrojiti i većinu od 232 tisuće zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama. Zajedno, to bi značilo da je oko 56 posto zaposlenih zarađivalo manje od 1130 eura neto.

Ispod državnog prosjeka od 1315 eura nalazi se oko 70 posto svih zaposlenih u državi. Desetina najbolje plaćenih u tvrtkama i javnim ustanovama, negdje oko 150 tisuća zaposlenih u RH, ima prosječnu neto plaću veću od 2027 eura neto i iznad 2900 eura bruto.

Najbolje plaćeni zaposlenici u Gradu Zagrebu, njih 43 tisuće iz zadnjeg decila, zarađuje više od toga, više od 2410 eura neto i više od 3500 eura bruto!

Dakle, velika većina zaposlenih zgusnuta je od minimalca do prosječnih primanja, 20 posto svih zaposlenih zarađuje između 1315 i 2027 eura, a 10% najbolje plaćenih ima plaće od 2028 eura naviše. Hrvatsku platnu elitu uglavnom čini viši i visoki menadžerski sloj, poneki informatičar te zaposleni u javnom sektoru.

Dosadašnji su podaci pokazivali da visokoobrazovane skupine zaposlenih zarađuju 43 posto više od prosjeka. Za ovu godinu bi ta razlika mogla biti nešto veća nakon znatnog povećanja plaća u javnom sektoru, gdje je obrazovna struktura zaposlenih i najviša.

Što se tiče opće slike, prosječne su plaće u ovoj godini najviše poskočile u travnju, kada je isplaćena velika povišica u javnom sektoru, i nakon toga ili padaju ili stagniraju. Za srpanj su, primjerice, prosječne plaće u javnom sektoru pale za 20-ak eura u javnoj upravi, 35 eura bile su manje plaće u obrazovanju i gotovo 90 eura manje u zdravstvu.

Prerađivačka industrija zabilježila je povećanje neto plaće za 16 eura, građevinski sektor za 30 eura, hoteli su za srpanj isplatili samo dva eura veće plaće, a kafići i restorani šest eura manje.

U nešto duljem vremenskom periodu od sedam mjesecu najmanje su rasle plaće u telekomunikacijama, socijalnoj skrbi bez smještaja, bankama te IT sektoru, oko 3 do 4 posto, dok su prosječne plaće rasle oko 10%.

Vlada priprema neke porezne izmjene za 2025., a prema dosad objavljenim informacijama, može se očekivati povećanje osobnog odbitka na 600 eura, što će donijeti 8 eura veće plaće, proporcionalno tome povećavat će se i odbici za uzdržavane članove obitelji te se i u tom dijelu može skupiti četiri-pet eura više. Umirovljenici lobiraju da neoporezivi iznos mirovine bude tisuću eura.

Najveći dobitnici predstojeće porezne korekcije bit će desetak tisuća najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji čije su mjesečne bruto plaće iznad 7000 eura na mjesec, te jednim dijelom ulaze u veću poreznu stopu (od 30 posto). Inače, prosječne plaće u Zagrebu su oko dvjesto eura više nego u državi i kreću se oko 1500 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Jedan je trgovački lanac opet povisio plaće svojih zaposlenika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon velikog povećanja bruto plaća od 12,5 % u prosjeku početkom ove godine, Kaufland Hrvatska k.d svojim će zaposlenicima od 1. listopada još jednom povećati plaće, i to svim zaposlenicima na nerukovodećim radnim mjestima u trgovinama za 7 % u prosjeku te u logističko-distributivnom centru za 6 % u prosjeku, što uključuje i povećanje neto dodatka za prehranu koji će od 1. listopada za sve zaposlenike Kauflanda iznositi 100 eura.

– Ljetna sezona za naše je zaposlenike bila izuzetno zahtjevna, ali u konačnici i uspješna. U Kauflandu smatramo da samo zadovoljan zaposlenik može ostvariti pozitivne rezultate, stoga smo donijeli odluku o povećanju plaća i dodataka kojom zaposlenicima želimo pružiti podršku u ionako dovoljno izazovnim vremenima. Osim toga redovito ulažemo u stvaranje poticajnog radnog okruženja u kojem se cijeni trud i predanost naših zaposlenika – pojasnio je Hrvoje Bulić, direktor Sektora ljudskih potencijala Kauflanda. Podsjećamo kako se Kaufland prema istraživanju portala MojPosao već godinama nalazi u Top 10 najpoželjnijih poslodavaca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje