Lukačić najavio kandidaturu za župana u društvu Čačića, Štromara, Posavca…
Lokalni izbori su sve bliže, a jučer smo dobili i prvu najavljenu kandidaturu, i to za varaždinskog župana. Svoje ambicije...
Uspjeh Ludbrega
Ludbreg i Zagreb kao jedini su hrvatski gradovi prošli u drugi krug natjecanja za osvajanje Europske nagrade za promociju poduzetništva.
Projekt „Ludbreg, centar svijeta – centar poduzetništva“ natjecati će se u kategoriji Poboljšanje poslovnog okruženja.
Prijavila ih je nacionalna EEPA u dvije različite kategorije. Projekt „Ludbreg, centar svijeta – centar poduzetništva“ natjecati će se u kategoriji Poboljšanje poslovnog okruženja. Ludbreg se prezentirao promotivnim filmom Roberta Majhena iz Poduzetničkog inkubatora. Proglašenje pobjednika biti će u listopadu u Bratislavi.
-Ovo je rezultat dobre poduzetničke klime i privlačenja domaćih i međunarodnih investicija koje ne zaobilaze Ludbreg. Štoviše. – rekao je gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić u razgovoru s novinarima. U prilog tome naveo je samo neke od aktualnih poduzetničkih koraka.
Promotivni film kojim se Ludbreg prezentirao možete pogledati klikom na link:
https://www.youtube.com/watch?v=G2Z76Wdt9Lw
Radi se i u gradskoj Poduzetničkoj zoni sjever, gdje će za desetak dana završiti izgradnja novih prometnica i infrastrukture u vrijednosti 900 tisuća kuna. Iako su iz Ludbrega za taj projekt aplicirali na natječaj Ministarstva poduzetništva i regionalnog razvoja, na natječaju nisu prošli pa će projekr odraditi sami
Spomenuo je tvrtku Lukaps, koja samo u ovom investicijskom ciklusu u svoju ludbrešku tvornicu ulaže gotovo 40 milijuna eura. To je, kako su najavili iz Lukapsa, samo uvod u još veće ulaganje. Tvrtka Ducati komponenti također puno ulaže pa će se u tek završenoj tvorničkoj hali uskoro zaposliti novi radnici.
Radi se i u gradskoj Poduzetničkoj zoni sjever, gdje će za desetak dana završiti izgradnja novih prometnica i infrastrukture u vrijednosti 900 tisuća kuna. Iako su iz Ludbrega za taj projekt aplicirali na natječaj Ministarstva poduzetništva i regionalnog razvoja, na natječaju nisu prošli.
Gradonačelnik je spomenuo i aktualne projekte iz kulture. Jedan od njih je i prvi hrvatski prijevod nekog Shakespearovog na kajkavski, na čije će predstavljanje koncem kolovoza u Ludbreg stići engleski veleposlanik.
– Ne znam je li razlog što nismo bili dobri ili što nismo podobni ali projekt ćemo odraditi sami – rekao je Bilić. Najavljene su i investicije u poljoprivredu, od kojih je već zaključena kupovina silosa na ulazu u Grad, od strane jedne varaždinske tvrtke. – Jedino zajedno s poduzetnicima možemo dalje, a ne sputavajući ih. Obrtnici vele da nikad nisu imali više posla što nam je garancija dobro odrađenog posla.
Danas je u Ludbreg došla i potvrda ugovora za novih 38 milijuna kuna europskog novca za sanaciju odlagališta otpada. – Iako su mnogi priželjkivali da projekt propadne, nismo odustali, što nam se, evo, i isplatilo – rekao je Bilić, najavljujući početak realizacije za slijedeći tjedan.
Rade se i osam milijuna kuna vrijedni projekti na kanalizacijskoj mreži te projekti na poboljšanju infrastrukture kao i projekt javne rasvjete, vrijedan preko tri milijuna kuna.
Gradonačelnik je spomenuo i aktualne projekte iz kulture. Jedan od njih je i prvi hrvatski prijevod nekog Shakespearovog na kajkavski, na čije će predstavljanje koncem kolovoza u Ludbreg stići engleski veleposlanik.
-Sve ovo je dokaz koliko stvari mali Grad može odjedanput „vrtjeti“. Mali Grad koji , osim brojem stanovnika dokazuje da po ničemu nije mali, zaključio je Dubravko Bilić.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.