Također, s ciljem pokretanja gospodarstva, apeliraju prema rukovodećima da se mjere krenu popuštati u županijama sa stabilnijim epidemiološkim slikama.
Trenutna situacija mnogobrojnim je tvrtkama značajno smanjila poslovne aktivnosti, a nekima i u potpunosti zaustavila poslovanje. Kada je riječ o području Varaždina, iz HUP-a ističu kako je ova regija pretežito industrijska, izvozno orijentirana, i iako djelatnosti vezane uz proizvodnju nisu bile izravno izuzete u svom djelovanju, bila je potreban brza prilagodba na novonastale uvjete. Posljedice poremećenog lanca vrijednosti rezultirat će u povećanju troškova i smanjenju produktivnosti, a većina poslodavaca smatra kako će gubici zbrajati barem dvije godine.
– Smatramo kako je ovom krizom pogođen svaki poslovni subjekt, najviše oni kojima je u potpunosti obustavljen rad, no u smislu solidarnosti i zbog brzine opravka se svima treba pružati podrška, što je Vlada i učinila potporama kroz setove mjera koje su pružile potrebnu stabilnosti. Istu fleksibilnost, brzinu i razumijevanje očekujemo u donošenju daljnjih odluka i mjera, sada, ulaskom kroz takozvanu drugu fazu, koja je vezana uz relaksaciju mjera i vraćanja funkcioniranja društva – je Sanja Ostroški, direktorica HUP Regionalnog ureda Varaždin.
Kada je riječ o relaksaciji postojećih mjera, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo već su napravili radnu verziju Strategije za prilagodbu mjera. Iz HUP-a smatraju kako bi se mjere trebale uvoditi decentralizirano, na način da županije sa stabilnijim epidemiološkim slikama mogu krenuti ranije.
– Ne smijemo paralizirati cijeli sustav i čekati dok se stanje svugdje poboljša. Ako uz ukidanje restrikcija bude potrebno i daljnje smanjenje troškova i tu očekujemo maksimalni angažman javnog sektora. Privatni sektor ne može samostalno iznjedriti teret krize. Država, regionalne i lokalne samouprave su još uvijek na potezu, ako se želi brži oporavak i to ovaj puta ne samo privremenim mjerama ukidanja nameta, pogotovo parafiskalnih, odgodama davanja i plaćanja, nego dubokom analizom i rezovima nepotrebnih davanja i troškova – dodaje Ostroški.
Kriza i stanje šoka zahtjevaju reformu javnog sektora koja mora rezultirati jeftinijim, efikasnijim i modernijim državnim administrativnim aparatom, kažu iz HUP-a. Dodaju kako uz fiskalne stimulanse i ekspanzivnu monetarnu politiku koja može održati likvidnost poduzetnika, treba nastaviti s javnim investicijama i nabavom kao jednim od pokretačima gospodarstva.
Članovi Vijeća Mjesnog odbora Punikve na čelu s predsjednikom Stjepanom Turčinom, kojima se pridružilo i dvoje građana, u Gradskoj vijećnici sastali su se s gradonačelnikom Miloradom Batinićem te ga obavijestili o namjeri da danas kreću s potpisivanjem peticije protiv preseljenja štićenika Centra za pružanje usluga u zajednici (bivšeg Odgojnog doma Pahinsko) u svoje naselje.
Istaknuli su kako će protiv toga pokrenuti sve moguće pravne postupke te najavili okupljanja, prosvjede i druge metode građanskog neposluha.
S obzirom na ocjenu da je riječ o osobama s poremećajima u ponašanju, koje su u ustanovu radi kaznenih djela smještena temeljem pravomoćne sudske odluke, preseljenje takve populacije u svoje susjedstvo ocjenjuju apsolutno neprihvatljivim i sigurnosno rizičnim.
Gradonačelnik M. Batinić izvijestio ih je da je Grad Ivanec lani dobio obavijest o predstojećoj statusnoj transformaciji Odgojnog doma u Centar za pružanje usluga u zajednici, ali da nijednom riječi nije bio informiran o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
Ministar bio u Pahinskom, ali…
Žalosno, ali Grad je iz medija doznao da je nedavno u obilasku Centra boravio resorni ministar Marin Piletić, koji se nije udostojio, kao što to nalaže najelementarnija pristojnost, javiti se u grad u koji dolazi te informirati domaćine o predmetnoj tematici.
Nakon pogovora u javnosti i kad je postalo jasno da cijela ova situacija izmiče kontroli, ravnateljica Centra Stanislava Erdelja gradonačelniku Batiniću prvi put se najavila na razgovor tek prije nekoliko dana i tada je Grad dobio prvu službenu informaciju o namjerama preseljenja štićenika u Punikve.
-Raditi na tako osjetljivoj stvari „ispod žita“, a ne o tome obavijestiti lokalnu zajednicu, duboko je pogrešno i neprofesionalno. Da su inicijative i razgovori o potencijalnim lokacijama za premještanje štićenika krenuli transparentno, ovakvih tenzija i reakcija sada ne bi bilo – ocijenio je Batinić.
Uljepšana priča?
I dok je ravnateljica S. Erdelja na sjednici Vijeća za prevenciju (o kojoj smo izvijestili) iznijela sa, svoga stajališta, pozitivne argumente koji idu u korist inicijativama preseljenja štićenika u Punikve, mještani smatraju da je riječ o uljepšanoj verziji priče pa su predočili drukčije informacije dobivene u razgovoru s ravnateljicom, s kojom su održali sastanak u prostorijama Centra.
-U razgovoru gđa Erdelja nam je rekla da ona nema potrebe nikog obavještavati o namjerama Centra. Također, rečeno nam je da će se u unajmljenu kuću u Punikvama, s uređena tri stana, useliti 15-ak štićenika u dobi od 14 do 21 godine te da je riječ o populaciji koja ne može ostati u blizini sigurne kuće,koja će se također otvoriti u krugu ustanove. Dakle, zbog stanara sigurne kuće štićenici tamo ne mogu ostati, ali kad je u pitanju sigurnost naše djece, onda to nije važno – izjavili su mještani.
Sigurnost djece i mještana
Kazali su da ne dolazi u obzir da oni i njihova djeca budu ti koji će se, u strahu za svoju sigurnost, u vlastitom naselju zatvarati u svoje kuće i dvorišta.
Referirajući se na izjave ravnateljice o tome da je riječ o korektnim dečkima koji su prošli kroz tretman i ne čine nikakva kaznena djela, mještani su predočili i drugu stranu priče, a to su medijska izvješća o počinjenim kaznenim djelima štićenika Centra u susjednim mjestima (krađa vozila i sl.).
Nadalje, kao problem istaknuli su činjenicu da u neposrednom susjedstvu živi više male djece, da u Punikvama nema mjesta za društveni život (osim igrališta) pa se postavlja pitanje gdje bi štićenici provodili svoje slobodno vrijeme, a da se i ne govori o nezadovoljstvu najbližih susjeda koji su konsternirani činjenicom da im, praktički u dvorište, dolazi velika skupina štićenika Centra.
Zbor građana
Idući tjedan na ovu će temu biti održan Zbor građana Punikvi, na koji će biti pozvana i ravnateljica Erdelja.
-S obzirom na posve netransparentan i neprimjeren način na koji je Centar za pružanje usluga u zajednici, kao državna ustanova, bez ikakvog znanja i konzultacije s lokalnom zajednicom nastojao realizirati ovu inicijativu te na činjenicu da su građani zabrinuti za sigurnost, mještanima Punikvi najavljujem punu osobnu podršku i podršku gradske uprave. Lokalna zajednica iz cijelog je ovog procesa u potpunosti bila isključena, što neodoljivo podsjeća na slične slučajeve gdje nas, s državne razine, također nitko ništa nije pitao – poručio je Batinić.
Najavio je dolazak na Zbor građana kao i svu logističku potporu građanima MO Punikve oko peticije i njena slanja na sve nadležne adrese, prvenstveno Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Centru za pružanje usluga u zajednici Ivanec.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama navodi se razmak između vozila, odnosno navode se i kazne ako se ne pridržavate propisanoga, piše HAK Revija.
Staro je pravilo da biste od vozila ispred sebe morali voziti na udaljenosti od dvije sekunde. Koliko su dvije sekunde u metrima? To varira ovisno o brzini kojom vozite. Pri 80 km/h, na primjer, dvije sekunde bile bi 44 metra. U članku 109. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno se definiraju obveze vozača. Vozač je dužan držati potreban razmak kad se kreće iza drugog vozila, tako da ne ugrožava sigurnost prometa. Novčanom kaznom u iznosu od 60 eura kaznit će se za prekršaj vozač koji ne drži potreban razmak kad se kreće iza drugoga vozila.
Već sljedeći članak ide dalje. Kad se na javnoj cesti izvan naselja, koja ima samo po jednu prometnu traku namijenjenu za promet vozila u jednom smjeru, kreću jedno za drugim motorna vozila čija je najveća dopuštena masa veća od 3.500 kg ili čija je duljina veća od 7 m, vozači su dužni između svakog od tih vozila držati razmak od najmanje 100 m, piše HAK Revija.
Ova odredba ne odnosi se na dio ceste na kojem je pretjecanje zabranjeno. Također, ako se na cesti izvan naselja kreću u nizu dva ili više vozila koja prevoze opasne tvari, međusobni razmak između tih vozila ne smije biti manji od 200 metara. Kazna za nepridržavanje ovih odredbi je također 60 eura.
Kultna varaždinska Kavana Arbia Dorka u Stepinčevoj ulici ovih dana je predstavila pregršt odličnih prigodnih kolača i torti od kojih...
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
