U jeku relaksiranja mjera vezanih uz trenutnu epidemiološku situaciju u Hrvatskoj, među gradovima i općinama u pograničnom području sa susjednom Republikom Sloveniju, razvija se inicijativa za djelomičnim otvaranjem granice i omogućavanja prelaska iste za građane s obiju strana.

Inicijativa koja se priprema već neko vrijeme produkt je sve većih problema koje ima stanovništvo u pograničnom području koji se tiču stvarnih, svakodnevnih izazova koji spadaju pod vitalne obiteljske razloge.

Lokalni stožeri civilne zaštite koji su nadležni za izdavanje propusnica i za provođenje mjera koje im uredno delegira nacionalni Stožer civilne zaštite objedinili su glavni dio problema s kojima se građani susreću u pograničnom području, a zbog čega predlažu relaksiranje mjera na način na koji se to već ostvaruje s Republikom Mađarskom.

– Republika Hrvatska i Mađarska potpisivanjem bilateralnog Sporazuma već su dogovorile ublažavanje mjera prelaženja zajedničke granice za one državljane dviju država koji imaju prebivalište u pograničnom području u dubini od 30 km od granice ili su zaposleni u tvrtki čije je sjedište u tom području. Ove mjere se provode na način da im se omogućava prelaženje granice svaki dan odnosno kada postoji potreba za prelaženjem. S obzirom na činjenicu kako je pogranično područje sa Slovenijom ne samo zbog povijesnih razloga već i kulturoloških sličnosti daleko dinamičnije u kontekstu kretanja građana, takav Sporazum sa Slovenijom bi zlata vrijedio za sve Hrvate i Slovence koji žive na tom malom zajedničkom prostoru – pojašnjava načelnik Stožera civilne zaštite i zamjenik gradonačelnika Lepoglave Hrvoje Kovač te dodaje nekoliko konkretnih primjera koji se gotovo svakodnevno ponavljaju prilikom komunikacije s građanima.

Naši građani koji su cijeli životni vijek radili u Sloveniji mirovinu su do sad bez problema svih ovih godina podizali u njihovim bankama. Trenutno to ne mogu jer im nije dopušten ulaz u Sloveniju Odlukom o privremenoj zabrani prelaska graničnih prijelaza Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na one koji primaju plaće u slovenskim bankama.

Zbog istog razloga (poduži radni vijek u Sloveniji), pojedini građani svoju zdravstvenu zaštitu ostvaruju kod slovenskih obiteljskih liječnika, a kronični bolesnici recepte dobivaju za slovenske ljekarne koje, naravno ne mogu koristiti u Hrvatskoj pa im je nabavka lijekova također otežana.

Hrvatski državljani ne mogu u Sloveniju do svojih poljoprivrednih površina kako bi obradili njive, polja, vrtove ili vinograde. Ne mogu ni do svojih vikendica ili kleti sanirati eventualna oštećenja zbog vremenskih prilika ili drugih utjecaja nastalih posljednjih mjesec i kusur dana. Ovo se ne odnose na one koji žive na samoj granici i imaju tu mogućnost već na one građane koji su udaljeniji te time gube to pravo.

Vlasnici hrvatskih tvrtki koji imaju slovensko državljanstvo ne mogu do svojih poduzeća u Hrvatskoj potpisati poslovnu dokumentaciju koja im je nužna za nesmetan rad jer im se zbog primjerice 5km izriče mjera samoizolacije.

Otežano je kretanje pojedinim građanima zbog odlazaka u posjet najužoj obitelji, s bilo koje strane granice koja živi u Hrvatskoj ili Sloveniji zbog nemogućnosti prelaska granice ili obavezne samoizolacije čime je skrb za roditelje znatno umanjena, a oni tada ovisne o tuđoj pomoći.

Kako ističe Kovač, jedan od pokretača inicijative, za istu postoji i konkretna mogućnost koja se navodi u dokumentu „Postupanje s osobama koje prelaze granične prijelaze Republike Hrvatske“ koji u jednom svom dijelu tematizira upravo tu mogućnost – „Bilateralni dogovori sa susjednim državama“.

Inicijativa, koja će svoju zagovaračku formu poprimiti kroz Udrugu gradova Republike Hrvatske na odobravanje je već naišla kod pojedinih gradova i općina iz Istarske, Primorsko-goranske, Karlovačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije.

– Naravno, prijedlog temeljimo na pravnim mogućnostima, ali isključivo i jedino uz prethodno mišljenje epidemiološke struke. Ovu mogućnost želimo osigurati samo i jedino za građane koji imaju stvarnu, dokazivu i opravdanu potrebu za prelazak granice, odnosno zbog podizanja mirovina i plaća, ostvarivanja zdravstvene zaštite, skrbi za obitelj i nekretnine te obrađivanje poljoprivrednih površina u područjima u kojima je struka procijenila da je kretanje građana sigurno, odnosno da je van postojećih žarišta – zaključio je Kovač i postavio pitanje – Kako biste se vi osjećali da ne možete po mirovinu već drugi mjesec zaredom dok računi uredno stižu, a frižider se prazni? Da ne možete do liječnika ili ljekarnika?

Za realizaciju ove inicijative, koja će biti proslijeđena u Ministarstvo vanjskih poslova potrebno je razumijevanje i dobra volja obiju ministarstava, kako hrvatskog tako i onog slovenskog koji su jedini nadležni za ovu problematiku.

Gradovi i općine u pograničnom dijelu na granici s Republikom Slovenijom do tada čekaju informaciju i rješenje kako omogućiti svojim građanima nesmetano ostvarivanje svojih prava iz domene vitalnih obiteljskih razloga za koja su trenutno zakinuti.