Vatrogaskinja ima najviše u Sisačko-moslavačkoj i Međimurskoj županiji
Međunarodni dan žena slavimo 8. ožujka kao prisjećanje na sva postignuća koje su žene ostvarile na brojnim poljima te njihovu...
Podsjetimo, kako bi građani zbog raznih potreba mogli napustiti mjesto prebivališta, grad ili općinu u kojoj žive, za dozvolu su morali tražiti lokalni Stožer civilne zaštite koji je izdavao propusnice. U početku je sustav izdavanja bio vrlo restriktivan pa je u pravilu bilo izdavano oko 20% propusnica dnevno u omjeru prema broju podnesenih zahtjeva. Taj se postotak drastično povećao, ponegdje i preko 90% kad je nacionalni Stožer civilne zaštite donosio niz iznimaka pojašnjavajući i redefinirajući što sve spada u takozvane „vitalne obiteljske razloge“ zbog kojih su lokalni stožeri izdavali propusnice.
Iako je to s jedne strane olakšalo kretanje građana i ostvarivanje pojedinih prava i potreba koje su oni imali, s druge je strane takav režim počeo dovoditi u pitanje sam smisao propusnica. Da situacija bude gora, nakon pomnog istraživanja, Stožer civilne zaštite grada Lepoglave utvrdio je niz problema u sustavu koji su ozbiljno ugrozili planirano kontroliranje kretanja građana koji su u riziku da prenose virus.
– Nakon što smo sasvim slučajno uvidjeli da pojedinim građanima za koje znamo da su u mjeri samoizolacije sustav za izdavanje e-Propusnice uredno omogućuje izdavanje istih, dali smo si truda i proveli opsežnije istraživanje koje je samo potvrdilo naše sumnje – propusnice su koristili građani kojima iste nisu smjele biti izdane. To se naravno događalo nenamjerno i slučajno jer mi u lokalnim stožerima nemamo uvid u to kome liječnici i epidemiolozi izriču mjeru COVID-19, odnosno samoizolaciju – kazao je zamjenik gradonačelnika i načelnik Stožera civilne zaštite grada Lepoglave Hrvoje Kovač.
Kovač, koji je zajedno s timom liječnika radio na dodatnom testiranju sustava za izdavanje e-Propusnica utvrdio je kako se kod spomenutih građana koji bi trebali imati ili imaju izrečenu mjeru samoizolacije ta mjera ne vidi u sustavu za izdavanje e-Propusnica, kao ni u Centralnoj digitalnoj platformi za praćenje COVID-19 (CDP), ali ni na listi pacijenata u samoizolaciji koje liječnici skidaju s Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH portala).
– Provjerili smo ovaj propust s epidemiolozima, u MUP-u i Graničnoj policiji i samo potvrdili da nam stvarno jedan dio ljudi “bježi” iz sustava nadzora. Prvenstveno se tu radi o ljudima koji svakodnevno prelaze granicu zbog rada u inozemstvu. Primjera radi, testirajući sustav, pronašli smo značajan broj osoba koje moraju biti u samoizolaciji, a u sustavu se vode da nisu u samoizolaciji. Tek intervencijom liječnika su neki ispravljeni u sustavu, ali nažalost ne svi – tvrdi Kovač i dodaje kako su imali konkretan slučaj gdje je osoba prelazila granicu više puta, neredovito, i niti jednom nije bila upisana u sustav da joj se izriče mjera samoizolacije. Kasnije se saznalo da je toj osobi izdana redovita propusnica za kretanje izvan naše županije jer je sustav to jednostavno dopustio s obzirom da joj nije izrečena mjera samoizolacije.
Nakon dodatne provjere sustava utvrdilo se da lokalni stožeri nisu povezani sa svim bazama podataka, točnije, sustav za izdavanje e-Propusnica dozvoljava izdavanje propusnice dijelu ljudi koji su u samoizolaciji.
– Iako se do sad radilo o vozačima, prema našem testiranju ima i osoba koje nisu vozači. Dakle, te ljude, veliku većinu je Granična policija zavela u sustav te ih kao takve liječnik obiteljske medicine vidi, MUP ih vidi, a na našem im je testiranju lokalni stožer mogao izdati urednu i važeću propusnicu što ne bi smjelo biti moguće. Sustav izdavanja e-Propusnica je kompromitiran i izgubio je svaki smisao – upozorava Kovač.
S obzirom da se dio uzroka lokalne transmisije virusa može potražiti u tim „šetačima“ izvan sustava, Kovač smatra kako je iznimno važno ispraviti ovu grešku u sustavu jer bi bilo neodgovorno u ovoj povoljnoj epidemiološkoj situaciji riskirati nove negativne trendove zbog pogreške u sustavu.
– Mislim da je svakako vrlo važno povezati sustave kako ne bismo upravo mi u lokalnim stožerima bili indirektni širitelji virusa jer izdajemo propusnice onima kojima ne bismo smjeli iste izdavati, a za koje nemamo saznanja da su pod mjerom COVID-19 – tvrdi Kovač i dodaje da je o svemu tome već govorio na redovnim nacionalnim koordinacijama svih stožera, a detalje problema je dostavio i u Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a.
– Nešto se počelo rješavati posljednjih dana, ali nisam siguran je li to korak naprijed ili i dalje tapkamo na mjestu. Naime, do prije dan, dva u Varaždinskoj županiji smo u sustavu izrečene mjere samoizolacije imali 1006 osoba, a nakon revizije evidencije prekograničnih radnika danas ih imamo 2178. To je povećanje za više nego duplo. Kad uzmete u obzir da imamo još 19 županija, stvarni broj je daleko veći – upozorava Kovač i ukazuje na novu grešku u sustavu u koji su sad zavedene i osobe kojima je i formalno i medicinski istekla mjera samoizolacije. Ti ljudi sad žive u strahu od kazni zbog kršenja samoizolacije koja im je bez ikakve osnove ponovno izrečena. Iako se najvjerojatnije radi o programskoj pogrešci u sustavu, to se ne bi smjelo događati u ovom trenutku.
– Ljudi koji su u samoizolaciji ionako proživljavaju jedan perfidan oblik diskriminacije i život im je protekla 2 mjeseca sve samo ne život, a ovakve situacije dodatno pogoršavaju ionako napetu situaciju u društvu zbog tih mjera samoizolacije – zaključuje Kovač.
Općina Maruševec objavila je prvi ovogodišnji Javni poziv za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja, za koji je u općinskom Proračunu ove godine osigurano 55.000 eura.
Mlade obitelji s područja Općine Maruševec mogu ostvariti bespovratnu potporu kroz dvije mjere iz Programa demografskih mjera za poticanje rješavanja stambenog pitanja mladih obitelji na području Općine Maruševec za 2024. godinu, i to za sufinanciranje adaptacije obiteljske kuće te za sufinanciranje kupnje obiteljske kuće/stana.
Prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje za adaptaciju obiteljske kuće na području Općine Maruševec u iznosu do 50 posto prihvatljivih troškova, a najviše do 2000 eura, pod uvjetom da je adaptacija započela nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.
Što se tiče sufinanciranja kupnje obiteljske kuće/stana, prijavitelji mogu ostvariti sufinanciranje u iznosu do 50 posto kupoprodajne cijene, a najviše 4.000,00 eura pod uvjetom da je kupoprodajni ugovor sklopljen nakon završetka 2. Javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora mladim obiteljima za rješavanje njihovog stambenog pitanja na području Općine Maruševec u 2023. godini.
–Općina Maruševec stvara uvjete za ostanak i doseljavanje mladih obitelji na svoje područje radi demografske obnove, povećanja broja stanovnika i ravnomjernog gospodarskog razvoja općine. Tome već sada svjedoči 50-ak obitelji kojima smo pomogli da dođu, ovdje ostanu graditi život, svoje obitelji i našu zajednicu. Vjerujemo da će ove i druge naše politike biti dodatni poticaj mladim ljudima za ostanak u našem kraju, imajući na umu da su upravo oni nositelji razvoja i presudni faktor povećanja nataliteta – ističe načelnik Mario Klapša.
Javni poziv kao i svi potrebni dokumenti, nalaze se na Internet stranicama Općine Maruševec, a rok za prijavu na Javni poziv je 3. lipnja ove godine.
Zajednički susret učenika završnih razreda Osnovne škole Babinec, a koji su osmi A, B ili C razred završili školske godine 1973./74. održan je u petak, 3. svibnja, objavila je Općina Cestica.
Prvi generacijski susret, 50 godina nakon završetka Osnovne škole potaknuli su Stanko Dugi iz osmog A, Mirko Majhen iz 8. B i Marijana Kutnjak r. Hutinski iz 8.C razreda.
Uz 47 učenika, susretu se odazvala i razrednica 8. B, učiteljica Marija Jug, a nakon okupljanja koje je započelo u 17 sati na terasi restorana Žmah u Babincu, snimljena je zajednička fotografija.
U nastavku druženja izaslanstvo učenika otišlo je na groblje u Cesticu te položilo svijeće i zapalilo svijeću na grobu učiteljice Marije Sedlar, razrednice 8. C razreda, a u spomen na učiteljicu Ivanku Jakopan, razrednicu 8. A razreda, kao i na preminule kolege učenike, potom je vijenac položen kod središnjeg križa na groblju gdje je molitvu za preminule razrednike, učitelje i učenike predvodila Slavica Kovačić rođena Šinjur.
Po povratku s groblja druženje je nastavljeno uz sjećanje na školske dane, a u ime organizacijskog odbora učenicima koji su se na susret odazvali zahvalila je Marijana Kutnjak. Podsjetila je na siromaštvo i sveopću oskudicu u kojoj se nekad odrastalo i živjelo te izrazila zadovoljstvo i zahvalnost roditeljima i nastavnicima koji su ih tijekom odrastanja i školovanja vodili kroz život. Zahvalnost na susretu svojim nekadašnjim đacima izrazila je i učiteljica glazbenog odgoja Marija Jug, a susret je potom nastavljen uz zakusku i sjećanja na školske dane.
Na generacijski susret učenika, danas mahom u dobi od 65 godina, đaci su donijeli i fotografije iz školskih dana, a sa zanimanjem su pogledali i „Spomenar“ (isti je sačuvala i na susret donijela Josipa Korotaj rođena Mihin iz Kolarovca) koji je u to doba gotovo držao svaki učenik.
Druženje je uz pjesmu i prepričavanje dogodovština iz školskih dana potrajalo do duboku u noć, a uz izvođenje hitova iz sedamdesetih i nešto novijih glazbenog sastava „Mihael i Marinko“ se i zaplesalo.