Povežite se s nama

Život i društvo

Franjo Prstec: Toplicama vladaju klanovi i dogovorna ekonomija

Objavljeno:

- dana

Prvi čovjek topličkog HDZ-a

– Davanjem žutoga kartona topličkoj gradonačelnici Goranki Štefanić na svečanoj sjednici Gradskog vijeća koja je održana povodom Dana Grada Varaždinskih Toplica, oporbeni vijećnici iz redova HDZ-a i HSLS-a simbolično su ukazali da im je dosta njezinih iznošenja neistina u medijima kojima prikriva činjenicu da se odluke krucijalne za dobrobit građana sustavno opstruiraju – ističe Franjo Prstec, predsjednik Vijeća.

S njim smo razgovarali o uzrocima problema koji su, upozorava Prstec, između ostalog, “Varaždinske Toplice doslovno svrstali u neperspektivne gradove, suočene s velikim egzodusom mladih ljudi“.

Poharani kraj

Dok vam jedni zamjeraju na osjećaju za tajming, drugi zadovoljno plješću jer ste za Lovrečevo spočitali  gradonačelnici manipuliranje medijima te iskrivljavanje stvarne slike Grada. Razne obljetnice i prigodne svečanosti nisu samima sebi svrha. To su dani kad i široj javnosti, građanima, gostima, želimo pokazati rezultate našeg rada, da se  malo „poštimamo”. Nažalost, činjenica je da se mi u Toplicama zadnjih nekoliko godina nemamo čime naročito pohvaliti. I to bez obzira na našu bogatu i slavnu prošlost, na našu neospornu kulturu i tradiciju. Već samo ako se osvrnemo na ne tako daleku prošlost, u 19. stoljeće,  razvidno je da su Varaždinske Toplice bile tražena destinacija, ne samo u uskom okruženju već i u Europi. Ivan Tkalčić u jednoj svojoj kronici piše da je naš grad bio stjecište ne samo europske gospode, plemstva, već i običnog puka. U njoj navodi da je u tri ljetna mjeseca Toplice posjetilo oko 95.000 tisuća turista, mahom bogate klijentele, željne razonode i uživanja u ljekovitom daru prirode, u termalnoj vodi, ali i u nizu društvenih sadržaja i razonode. 

Kamo je to sve nestalo?
Toplice su, podsjećam, bile Meka za turiste u Austro-Ugarskoj Monarhiji i lječilišni centar za koji su članovi obitelji slavnog izumitelja Nikole Tesle ustvrdili da „nema boljeg u Europi“. Sve što je valjalo održalo se do 1945. godine, kad su, nakon rušenja najelitnijega hrvatskoga kontinentalnog hotela “Josipova kupelj“, jugokomunisti doslovno u svakom pogledu sunovratili i poharali ovaj za život Bogom dani kraj. Do prije nekoliko godina moglo se nabrojiti jedva oko 5.000 turističkih posjeta kroz cijelu godinu. Ni danas nije bolja situacija, iako u spomenutu brojku nisu uračunati pacijenti koji dolaze na liječenje i rehabilitaciju.

Maske brzo padnu

Tijekom svečane sjednice bilo je i zvižduka gostiju koje ste isprovocirali izlaganjem. O čemu je bila riječ?
Istina o odnosu gradonačelnice prema vijećnicima oporbe iz redova HDZ-a i HSLS-a koji se ne slažu s njezinim radom pogodila je nazočne uzvanike iz tabora HNS-a i SDP-a. Zanimljivo, svojem županu nisu zviždali kad je izrekao laži o izgradnji Spinalnog centra, za što nema novaca ni projekta. Potpuno očekivano, takvo negodovanje izostalo je i kad je gradonačelnica u svojem obraćanju okupljenima nabrajala svu silu nikad ostvarenih projekata…
 Zašto smatrate da budućnost Varaždinskih Toplica nikad nije bila neizvjesnija?
Razvoj jednoga grada zavisi umnogome tko taj grad vodi i, naravno, od sposobnosti organiziranja i ostvarivanja zacrtanih programa koji mogu unaprijediti lokalnu zajednicu u svakom pogledu – gospodarskom, kulturnom i društvenom. Moj stav je tu uvijek bio jasan, svatko tko imalo drži do dužnosti koju obavlja mora biti profesionalac i zauzimati se za realizaciju programa, znanjem, srcem i dušom. Nema tu mjesta za osobe koje misle sjediti na dvije stolice, uljuljati se u sinekure i čekati da se svi problemi sami od sebe riješe. Srećom, u Varaždinskim Toplicama je bilo i svijetlih primjera, ali ne može se dovijeka živjeti na staroj slavi.

 Na koga konkretno aludirate?
Ima nas koji dobro pamtimo da su najznačajnije investicije u Gradu obavljene još za mandata gradonačelnika Dragutina Kranjčeca. Podsjećam, tad se uredilo niz prometnica, asfaltiralo, popločalo nogostupe, instalirana je adekvatna ulična rasvjeta. Napokon je izgrađen novi Vatrogasni dom, odnosno – realiziran je projekt koji su politički komesari godinama zavlačili. Uređena je zgrada Dječjeg vrtića i zgrada Trivijalne škole. Uređen je Zavičajni muzej i uspjelo se vratiti u Toplice originalnu skulpturu božice Minerve. Donesen je novi prostorni plan, ali je pritom trebalo nastaviti s donošenjem odnosno izradom detaljnih urbanističkih planova, bez kojih nema novih investicija, poput izgradnje Autobusnoga kolodvora.
 

 Kakva su iskustva Varaždinskih Toplica s investicijama realiziranima po modelu javno-privatnog partnerstva?
U spomenutom razdoblju podignuti su spomenici hrvatskim braniteljima s ovog područja, izgrađena je nova školska sportska dvorana u Svibovcu, izgrađene su grobne kuće u Toplicama i Rukljevini, a zatim je dograđena Osnovna škola u Toplicama. Ovdje moram naglasiti da je uz taj zahvat vezana jedna posebna priča. Naime, riječ je o projektu vrijednom oko 5,5 milijuna kuna, a Grad je tad imao mogućnost podignuti povoljan bankovni kredit. No, Grad će u sljedećih 25-30 godina platiti više od 25 milijuna kuna! To je, naravno, bila glavna odlika javno-privatnog partnerstva osmišljenoga i guranoga od županijskog HNS-a. Grad je pristao na takvu soluciju pod pritiskom tadašnjeg župana Radimira Čačića i domaćih topličkih pomagača, koji su bili spremni organizirati prosvjede pred gradskom kućom. O tome je gradonačelnik bio obaviješten od bivšega Školskog odbora. Ta „operacija“ rezultirala je dogradnjom Osnovne škole, ali je posljedično bankrotirala tvrtka koja je izvodila radove. 

Prevareni birači

Što je učinjeno u ovih nekoliko godina vladavine gradonačelnice Goranke Štefanić i je li vijećnicima s njom zaista teško surađivati?
Da je tome tako potvrdilo se na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, tijekom koje se izgradnja zapadne zaobilaznice njezinom zaslugom opet ugurala pod tepih. 
Odlukom gradonačelnice blokirani su ulazi u grad, a velikom barikadom zapriječen je prolaz preko mostića kojim se dolazilo do parkirališta kod vanjskih bazena. Nije to jedina njezina velebna investicija zbog koje je zagrabila u džepove poreznih obveznika. Naime, u arheološkom parku su, pak, postavljeni nekakvi čudni koševi za takozvani “disk golf basket“. Pitanje je tko to uopće koristi. Također, iscrtana su parkirna mjesta po projektu koji je pred sam kraj mandata naručio prethodni gradonačelnik. Ako se netko sjeti još velikih investicija realiziranih u novije vrijeme, neka me  slobodno podsjeti.
 

Toplice su pohodili i strani investitori puni obećanja. Ima li vidljivih rezultata svih tih posjeta?
Ni govora, sve je to predizborna farsa koju gradonačelnica iskorištava u svrhu svoje osobne promocije. Iako su lokalni izbori tek iduće godine, teško je ne primijetiti da je već započelo razmetanje s navodnim investicijama kako bi naivni birači još jednom povjerovali klanovima koji vode Grad. Ta licitiranja, kojima je jedina svrha prevariti birače u našoj sredini, ponekad idu u duetu s Bolnicom ili Županijom. Znate, u laži su kratke noge, ali je još kraća pamet stranačkih aparatčika koji bez stida varaju svoje sugrađanke i sugrađane. 

 

Najznačajnije investicije u Toplicama obavljene su još za mandata gradonačelnika Dragutina Kranjčeca

Pa zar nam nisu putem medija najavljivani strani investitori u bolničko-turistički kompleks od strane Mađara, onda Arapa (koje je predstavljao neki osebujni lik iz susjedne Bosne), a potom i Kineza. Od njih ti obmanjivači očekuju da ovdje investitori nešto konkretno počnu raditi, iako dobro znaju da je postojeći hotelski smještaj tijekom godine popunjen jedva 30 posto. 

Koji je razlog što su bolnički hoteli “Jomona“ i “Venera“ pod velom šutnje?
Kroz više izbornih ciklusa iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice obećavana je izgradnja spomenutih hotela. Puštani su spinovi da je novac već na računu ove ustanove, ali od svega nije bilo ništa osim opetovanih obmana i laži. Time se, nažalost, “hrane“ zaposlenici Bolnice i građani Varaždinskih Toplica.

Spinalni centar – županov sanak pusti! 

Gradski vijećnik iz redova HSLS-a Mato Halužan komentirao je nakon svečane sjednice neistine koje se “šire iz tabora gradonačelnice i župana Predraga Štromara“ vezane uz projekt Spinalnog centra.

 –  Naš predsjednik Gradskog vijeća nije usamljen, i meni je nejasno kako varaždinski župan može javno tvrditi da je u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije za ostvarenje projekta Spinalnog centra osigurano 80 milijuna kuna i odmah potom sve demantirati jer, kako kaže, “ni u jednom ministarstvu nema 7 milijuna kuna za njegovo projektiranje“ – ističe te dodaje da se obećavalo i uređenje Operativnog centra za sanaciju športskih ozljeda i preuređenje hotela Minerva. 
 –  Od svega zasad ništa, a podsjećam da je  posljednje uređenje dvaju katova bilo za bivše ravnateljice, doktorice Potrebica. Novi Balneološki trakt vrijedan 18 milijuna kuna uređen je za vrijeme mandata ravnatelja Denisa Kovačića, kojeg je uoči novog mandata otjerao župan Čačić i doveo turista Šimenca – rekao je Halužan. 

Stranački “puntari“
Ovakav potez bivšeg župana Franjo Prstec nazvao je „perfidnim“, rekavši da se “toj nerazumnoj odluci, nažalost, nitko nije usprotivio“. –  Poduzetni Kovačić nije vrijedio nekim Topličancima, a danas je pomoćnik ministra zdravlja. Još gore, aktualni ravnatelj Bolnice u ovome našem gradu, kojim, kako je već rečeno, vladaju klanovi i dogovorna ekonomija, ponaša se kao šef Politbiroa. To ga, takvog kakav je, održava na dužnosti, na kojoj se razbahatio jer je spreman organizirati stranački dirigirane „puntare“. A jesu li oni stvarno potrebni Bolnici ili preko veze zbrinuti, bilo bi dobro da nam objasne baš oni koji im šefuju – naglasio je Prstec.

Zapuštena Gradska vijećnica jedno od najvećih rugla Grada

– Sve dok nije rekonstruirana i uređena Vijećnica, zaposlenici gradske uprave bili su beskućnici smješteni u prostorima Staroga grada. No, pogledate li danas tu zgradu izvana, prvo pada u oči prljava fasada, a potom i njezini prozori s kojih se Ijušti boja – ogorčena je vijećnica Dragica Ratković.
– Pa zar je tako teško kupiti nekoliko desetaka kilograma fasadne i uljane boje te urediti pročelje zgrade? Svaki gazda koji u nekoj kući stanuje i drži do sebe to bi učinio. Tu sramotu vide svi turisti koji dolaze u Varaždinske Toplice, u kojima je svojevremeno ipak bilo manjih investicija koje su išle u prilog uređenju Grada – ističe Ratković.

Na nju se nadovezao Josip Marčun, dodavši da je jedna od njih “rezultirala postavljanjem nove ograde od kovanog željeza na arheološkom lokalitetu“.
– Kad sve propuste aktualne vlasti objektivno sagledamo, i laiku je jasno da u Varaždinskim Toplicama postoje dvije vrste ljudi, jedna koja upravlja onime u što se ne razumije i druga, koja se razumije u ono čime ne upravlja  – zaključio je Marčun, koji je, podsjećamo, 2013. godine bio jedan od kandidata za dužnost gradonačelnika Varaždinskih Toplica.

Oporba za suradnju, ali…

Iako pokušavaju smiriti tenzije, Gradsko vijeće sastavljeno je od vijećnika desne i lijeve provenijencije. Potonju čine uglavnom zaposlenici javnih poduzeća i Bolnice, dok su u oporbi uglavnom obrtnici i poduzetnici, veli Franjo Prstec te dodaje da „teško pronalaze dobre zaključke na sjednicama“.
– U našem trogodišnjem mandatu ja sam treći predsjednik Gradskog vijeća, izabran nakon mojeg prethodnika – nezavisnog vijećnika koji je odustao od dužnosti. Nažalost, bili smo godinu dana jedini grad u Republici Hrvatskoj koji nije imao predsjednika Gradskog vijeća, što Varaždinskim Toplicama ne služi na čast – ističe Prstec.  Ove godine, podsjeća, oporbeni vijećnici povjerili su mu mandat zajedno s kolegom Matom Halužanom “kako bi zajedničkim snagama pokušali napokon nešto korisno napraviti za Varaždinske Toplice“.

– Između nas i gradonačelnice postoje ideološke razlike, te one koje tangiraju pristup razvoju gospodarstva. Nažalost, teško pronalazimo zajednički jezik i skoro je nemoguće artikulirati naše ciljeve jer nam mediji nisu naklonjeni. Njima manipulira izvršna vlast na čelu s gradonačelnicom i nakon svake sjednice nastoji se oporbu dezavuirati. Sjetite se kako je samo pompozno najavljivana izgradnja Autobusnoga kolodvora, ali ni dan-danas nema miksera s betonom ispred naplatnih kućica ni bilo gdje drugdje u Gradu – zaključio je Prstec.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

Dojavna jedinica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije godišnje primi oko 30.000 poziva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U organizaciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije na središnjem varaždinskom trgu javnozdravstvenom akcijom „Dan kada učimo spašavati živote“ 30. travnja obilježen je Nacionalni dan hitne medicinske službe.

Tom prilikom građane se željelo upozoriti na ozbiljnost i težinu problema iznenadnog srčanog zastoja, educirati ih o osnovnim mjerama održavanja života uz uporabu automatskog vanjskog defibrilatora (AVD), te ih upoznati s organizacijom i djelokrugom rada hitne medicinske službe.

Djelatnicima hitne na njihovom danu čestitali su župan Varaždinske županije Anđelko Stričak i pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

– Drago mi je da su danas, kada obilježavaju svoj dan, djelatnici hitne medicinske službe odlučili građanima objasniti rad automatskog vanjskog defibrilatora. Naime, svakog sata jedna osoba u Hrvatskoj umre od iznenadnog srčanog zastoja. Stoga je važno da se naši građani upoznaju s tim javnozdravstvenim problemom, da se educiraju kako ga prepoznati, kako pomoći i koga zvati – rekao je župan Stričak čestitavši djelatnicima hitne medicinske službe njihov dan.

– Koliki je opseg posla za djelatnike našeg Nastavnog zavoda za hitnu medicinu dovoljno govori činjenica da godišnje njihova medicinsko-prijavno-dojavna jedinica primi čak oko 30.000 poziva. Biti u jednoj takvoj službi nije lako. Oni rade jedan od najstresnijih poslova, svakodnevno se suočavajući s kriznim situacijama naših građana, ali sve to odrađuju s puno empatije, požrtvovnosti i stručnosti. I hvala im na tome – poručio je župan Stričak.

Liječnica u Ispostavi Zavoda u Ivancu Margareta Lacković, dr. med. naglasila je kako uporaba automatskog vanjskog defibrilatora dodatno povećava šanse za preživljavanje unesrećene osobe, i smanjuje potencijalna oštećenja.

– Bez brze intervencije neposrednih očevidaca, stopa preživljavanja kod iznenadnog srčanog zastoja manja je od deset posto, dok se intervencijom unutar tri do pet minuta od trenutka zastoja srca mogućnost preživljavanja povećava na više od 50 posto. Postoji mreža AVD uređaja u Republici Hrvatskoj, no velik dio građana još nije upoznat gdje se ti uređaji nalaze, kako se koriste, i koliko su važni u spašavanju života. Stoga su od iznimne važnosti ovakve akcije gdje educiramo građane kako prepoznati hitno stanje kada je osoba bez svijesti i ne diše, te kako pozivom Hitnoj, prateći upute naših dispečera koji ih mogu uputiti i gdje se nalazi najbliži AVD, mogu pristupiti reanimaciji osobe i nekome spasiti život – poručila je liječnica Lacković.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Mladen Smoljanec podsjetio je kako svake godine Zavod uoči Nacionalnih dana hitne medicinske službe organizira zajedničku vježbu svih žurnih službi čime provjeravaju svoju spremnost i koordiniranost. Ujedno tijekom godine organiziraju ili sudjeluju u brojnim akcijama kojima žele educirati građane o njihovoj ulozi prilikom pružanja prve pomoći, kao i o radu Hitne. Istaknuo je također kako je Zavod dobro opremljen, te ima dovoljan broj stručnih djelatnika.

Partner javnozdravstvenoj akciji Nastavnog zavoda za hitnu medicinsku službu Varaždinske županije bio je Odjel za sestrinstvo Sveučilište Sjever.

– Sveučilište Sjever kao vodeća visokoobrazovna institucija u ovom dijelu regije, a posebice u Varaždinskoj županiji sudjeluje u edukaciji zdravstvenih djelatnika, prije svega medicinskih sestara i tehničara, ali i fizioterapeuta. Od prošle godine započeli smo s provedbom specijalističkog usavršavanja prvostupnika i magistara sestrinstva iz hitne medicine, jedinstvenim projektom na razini cijele države. Interes polaznika za ovu specijalizaciju je velik, što daje sigurnost i snagu Varaždinskoj županiji, ali i ovom dijelu regije da ćemo imati dobro opremljene kadrove u skladu s najnovijim smjernicama, protokolima i najboljom praksom u području hitne skrbi – rekla je pročelnica Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Marijana Neuberg.

Nastavite čitati

Život i društvo

Međimurska županija proslavila svoj dan, Zoran Milanović poručio: Ponos ste svoje zemlje!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svečanom sjednicom u utorak je obilježen Dan Međimurske županije, a prisustvovao je i predsjednik Zoran Milanović.

Predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina  pozdravio je uzvanike, naglasivši da su stigli u otvorenu, tolerantnu sredinu koja se svojim gostima iskreno raduje.

– Drago mi je što vas mogu pozdraviti u Međimurskoj županiji, mjestu na kojem se njeguje solidarnost i cijeni rad, a kada je o našoj Skupštini riječ – ona je mjesto gdje se njeguje kultura političke scene. To je vrlina ovdašnjih ljudi, marljivih i predanih radu te zacrtanim ciljevima – rekao je Dragutin Glavina te zahvalio vijećnicima i vijećnicama na posvećenosti razvoju svoga kraja koju su dokazali brojnim – redom jednoglasnim odlukama – kada smo otvarali put izvršnoj vlasti prema novim, velikim ulaganjima. 

– Sjetimo li se povijesnog suđenja Zrinskom i Frankopanu zbog toga što su drugačije mislili, te rečenice Nikole Šubića Zrinskog, izgovorenoj pred juriš u smrt pod Sigetom: ‘Kralj je daleko, a Bog visoko’, vidimo da i danas svjedočimo putu koji je strm i težak. No, težinu našega puta pretvorili smo u izazov i šansu, koju smo iskoristili zahvaljujući upornosti i odlučnosti“, istaknuo je župan Posavec te dodao: „Danas je Međimurje po svim razvojnim parametrima pri vrhu ili na čelu Hrvatske, impresivan je i niz naših novih postignuća i projekata i zbog toga smo ponosni. Naša strast i izvor energije je Međimurje, a naš identitet utemeljen je na istinskim kulturnim vrijednostima – rekao je župan Matija Posavec, poželjevši sretan Dan Županije i Praznik rada svim građankama i građanima Međimurja.

Posebno je pozdravio one koji su Međimurke i Međimurce učinili ponosnima.

– S nama je svjetski šampion u judu Nenad Vrbanec, te Renata Bermanec i Spomenka Tomašić u čijim je rukama nagrada Ponos Hrvatske za predan rad u palijativi. To su također ljudi simboliziraju snagu i vrijednosti Međimurja – rekao je župan.

Da je svečanost imala osobitu energiju, potvrdio je i najviši gost, predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

– Ponosni smo na Međimurje! Na čast ste svojoj zemlji i vaša je energija osobita – uporna, a nenasilna. Vrlina Međimurja je da ono što je prava vrlina ne mora biti vidljivo na prvi pogled, ne nameće se, ne gura se u prvi plan. Nije nasilno, ali je uporno, kao tiha voda koja brege dere, kao Mura i Drava – rekao je predsjednik Zoran Milanović, te poručio stanovnicima i vodstvu Međimurske županije da koriste europske fondove jer će uskoro postati prerazvijeni, pa će se morati dovijati kako da dođu do njih.

-Spominjali ste hrvatske povijesne velikane koji su se suprotstavljali u doba kada su drugi naprosto pali pod naletom snažnijeg, a kada iz današnje perspektive pogledamo djela Petra Zrinskog, Frankopana ili Nikole Zrinskog, vidimo da predstavljaju okosnicu hrvatskog državnog prava – istaknuo je predsjednik, uz poruku vodstvu Međimurske županije i njezinim građanima neka im najveći autoritet budu vlastite vrijednosti.

Potom su na pozornicu ponosa u Metalskoj jezgri kročili ljudi koji svojim radom i rezultatima predstavljaju Međimurje na najbolji mogući način.

Župan Matija Posavec i zamjenik župana Josip Grivec dodijelili su Povelje Međimurske županije: građevinskom inženjeru Andriji Tekeliju Murskog Središća za izniman doprinos razvoju gospodarstva Međimurja, Dini Vlaheku iz Čukovca za postignuća koja pridonose ugledu hrvatske znanstvene zajednice, Jeleni Tuksar iz Peklenice, neumornoj promotorici tehničkoga znanja i tehničke kulture, Ogranku Mihovljan Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za predanu brigu o braniteljima i njihovim obiteljima, te Ivanu Sokaču, za pisano stvaralaštvo u kojem predstavlja Međimurje u inozemstvu.

Najviše javno priznanje Međimurske županije – Nagradu Zrinski za 2023. godinu laureatima su predali župan Posavec i predsjednik županijske Skupštine Glavina. Nagradu Zrinski primio je dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji je znanstvenoj zajednici ostavio vrijedna dijela, kao i književne naslove o Međimurju, Željko Medved, za promicanje tehničke kulture i prenošenje znanja i vještina novim naraštajima,  Marija Trstenjak za predano njegovanje glazbenog nasljeđa Međimurja, Košarkaški klub Rudar Mursko Središće također je dobitnik Nagrade Zrinski za 2023., za više od 50 godina predanog djelovanja i rada s mladima, kao i Socijalna zadruga Humana Nova za doprinos gospodarstvu te za iznimnu posvećenost radnoj integraciji osoba s invalidnošću i drugih društveno isključenih skupina.

U ime svih nagrađenih zahvalio je Ivan Božić, direktor Humane Nove, ali i predsjednik – također nagrađenog -Košarkaškog kluba Rudar.

– Svi kojima su na ovaj Dan Međimurske županije primili vrijedna javna priznanja trude se svijet oko sebe učiniti boljim. Hvala vam što to prepoznajete i što ste nam dali podršku koja će nas još više motivirati. Hvala vam za vjetar u jedrima! – rekao je Ivan Božić.

O ugledu Međimurske županije svjedoči broj uzvanika koji su do zadnjeg mjesta ispunili veliku aulu Metalske jezgre, među kojima su, uz Predsjednika RH, bili i bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, izaslanik Vlade RH i Hrvatskoga Sabora Ljubomir Kolarek, zamjenica župana Varaždinske županije Silvija Zagorec, zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, vijećnice i vijećnici županijske Skupštine s potpredsjednikom Ivicom Baksom, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić, načelnik Općine Fužine David Bregovac, bivši župani Međimurske županije Marijan Ramušćak, Josip Posavec i Ivica Perhoč, počasni konzul u Mađarskoj Atila Kos, počasni građanin Međimurske županije dr. sc. Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu Filip Đurđević, saborski zastupnici iz Međimurja, ravnatelji obrazovnih, zdravstvenih i drugih županijskih ustanova, agencija i tvrtki, izaslanici Policijske uprave međimurske te javnih poduzeća, načelnice i načelnici međimurskih općina i brojni drugi uzvanici.

U programu, koji je vodila Aleksandra Ličanin, nastupile su članice Ženske vokalne skupine sv. Marko iz Selnice, mlade članice Seljačke sloge Nedelišće, violinistica Martina Sabljak,  Marijan Belčić koji je govorio Klemenčićeve stihove Fala ti Božek za Međimurje, Zrinska garda Čakovec, te Marija Jambrošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje