Povežite se s nama

Život i društvo

Marijan Cesarec, liječnik humanist godišnje je izvodio po 650 operacija

Objavljeno:

- dana

Ostavio neizbrisiv trag

Uspješna karijera poznatoga varaždinskog kirurga Marijana Cesarca ovjenčana je još jednim priznanjem. Županijska mu je skupština dodijelila Nagradu za životno djelo za njegov rad u zdravstvu Varaždinske županije i stručni doprinos medicini, posebno traumatologiji. 

Cesarec je 1948. godine rođen u Varaždinu, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Godine 1971. diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, a specijalistički ispit položio je 1979. godine. Za svoje područje rada odabrao je traumatologiju, jednu od najstresnijih grana medicine, te je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo kao šef Traumatologije varaždinske Opće bolnice. S 42 godine postao je i najmlađi šef Kirurgije varaždinske bolnice. Radeći na Traumatološkom odjelu od 1982. godine nastoji unaprijediti traumatološku struku novim metodama koristeći svoja mnogobrojna operativna iskustva u području kirurgije i traumatologije.

Teško do priznanja

Kao liječnik humanist ostavio je traga u zdravstvu prenoseći znanja na mlađe kolege, a odnos prema pacijentima prelazio je granice formalnog. Kirurgija, odnosno traumatologija bila je zapravo njegov život. U četiri smo oka željeli doznati kako je primio vijest o priznanju, koji su mu najvažniji trenuci u dugogodišnjoj karijeri šefa Kirurgije i Traumatologije varaždinske bolnice i kojih se uspomena iz svoga bogatoga radnog vijeka najradije prisjeća.

– Uvijek sam želio baš kirurgiju i ne bih bio sretan da sam završio u drugoj struci. U kirurgiji sam se želio baviti traumatologijom, koja je tada bila dosta konzervativna. Malo se operiralo i bila je neatraktivna mladim liječnicima. Na tom području liječnici nisu bili toliko priznati kao u abdominalnoj kirurgiji, koja je uvijek bila vrh. Na Traumu dolaze unesrećeni pacijenti koji niti nakon operativnih zahvata u zdravstvenom pogledu više nikad neće biti isti kao prije. Liječnike je stoga Trauma odbijala jer je teško doći do priznanja, osim ako ga ne nađeš u samome sebi – govori nam doktor Cesarec, koji je u mirovinu otišao prije tri godine, ali još uvijek s puno strasti govori o svom životnom pozivu.

– Stvari koje su meni bitne često nisu bile važne drugima. Nisam previše knjiški čovjek i najviše sam vremena provodio u operacijskoj sali. Kod nas je najvažnije brzo odlučiti što treba napraviti i kojim redoslijedom, jer u protivnom možete izgubiti pacijenta. Pritom nemate vremena ni za prelistati knjige niti za savjetovanje, morate brzo djelovati, jer uskoro može već biti prekasno. Čovjek se mora skoncentrirati na ono što radi, ali ovaj posao nije posut samo uspjesima, ima tu uvijek i neuspjeha, i nakon operacija ponekad se pitaš jesi li donio pravu odluku – opisuje izazove s kojima se susretao tijekom svog rada.

Vjerojatno najintenzivnije i najznačajnije razdoblje njegove karijere bilo je tijekom Domovinskog rata. Kao suradnik Kriznog stožera organizira zbrinjavanje ranjenika u varaždinskoj bolnici, odlazi u ratne bolnice u Hrvatskoj te je sudionik operacije “Oluja”.

Razvoj traume u ratu

– Iako to možda sad grubo zvuči, ratno je stanje dovelo do razvoja i napretka u varaždinskoj traumatologiji. Tadaje započela i poslije se nastavila suradnja sa Specijalnom bolnicom za rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama. Ona je bila centralna bolnica za rehabilitaciju ranjenika iz cijele Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Kasnije smo sve pacijente dovodili u varaždinsku bolnicu i tijekom 1992. i 1993. godine ovdje smo operirali oko 1.500 ranjenika. Sve su to uglavnom bile reoperacije i radili smo s mladim, zdravim ljudima, pa smo mogli primijeniti zahvate koje nismo mogli raditi sa starijim pacijentima, što je bilo jako značajno za razvoj naše struke – opisuje doktor to razdoblje i dodatno pojašnjava što znači brojka od 1.500 operacija u dvije godine.

– Prema statistici Hrvatskoga traumatološkog društva traumatolozi su u prosjeku nekad radili 75 operacija godišnje, a ja sam ih radio 650 godišnje, i to u godinama nakon rata, a tijekom rata i više – ističe on. Tih je godina izveo i jednu vrlo složenu operaciju. Nakon teškog ranjavanja branitelja u vojarni u Varaždinu učinio je novom metodom tzv. desnostranu hemipelvektomiju, a rad pod naslovom „Ratna ozljeda“ prezentiran je u Grazu na kongresu ratne kirurgije. To je bio prvi takav zahvat izveden u Hrvatskoj i četrdeseti u svijetu. Kad je prije tri godine otišao u mirovinu Cesarec je iza sebe ostavio Odjel kirurgije s ukupno 33 kirurga, dok ih je u radno najintenzivnije doba rata radilo 23-oje. Ovakav interes mladih liječnika za nekad neatraktivnu traumatološku kirurgiju sigurno je i velikim dijelom njegova zasluga.

IZ BIOGRAFIJE:

Tijekom svoje bogate karijere dr. Cesarec sudjelovao je na mnogobrojnim tečajevima iz traumatologije kao predavač i instruktor. Član je znanstvenih odbora kongresa i simpozija, a boravio je na traumatološkim i ortopedskim klinikama u Italiji, Njemačkoj, Austriji, V. Britaniji i Francuskoj.
U dva mandata bio je predsjednik Hrvatskoga ortopedsko-traumatološkog društva, a u tri mandata potpredsjednik Hrvatskoga traumatološkog društva. Osnivač je Hrvatskog društva za dinamičku osteosintezu 2005. godine.

Od 2002. Varaždinska Traumatologija postaje Edukacijski centar za minimalno invazivnu dinamičku osteosintezu. Dr. Cesarec s još nekoliko entuzijasta obilazi traumatološke odjele, drži tečajeve i izvodi pokazne operacije. Također snima edukacijske filmove o ovoj operativnoj tehnici za potrebe kirurga i proizvođača ugradbenog materijala. Pored medicinske struke bavio se programiranjem te je izradio računalni program s bazom podataka razrađen za traumatologiju koji se od 1996. godine redovito koristi na Traumatološkom odjelu i na drugim odjelima varaždinske bolnice. Program je promoviran na Kirurškom kongresu u Puli i besplatno je ustupljen nekim zdravstvenim ustanovama u zemlji.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Varaždinska županija je na korak do statusa prijatelj djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je usvojena Strategija projekta „Varaždinska županija – prijatelj djece“ za razdoblje 2023.-2025. na sjednici Županijske skupštine održanoj u ožujku, u ponedjeljak, 29. travnja, održan je u Maloj dvorani Županijske palače još jedan radni sastanak članova Koordinacijskog odbora Varaždinska županija – prijatelj djece.

Sastanku su, uz župana Varaždinske županije Anđelko Stričak i članove koordinacijskog odbora, sudjelovale i Snježana Krpes, glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske i dr. sc. Arijana Mataga Tintor, suradnica Društva naša djeca. 

Tema sastanka je bila kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelja djece”. Gošće su upoznale župana i članove Koordinacijskog odbora s procedurom kandidature za stjecanje statusa, a bila je to ujedno i prilika da se ukaže na sve projekte koje Varaždinska županije provodi s djecom i za djecu. Župan je gošće upoznao s najvažnijim dijelovima strategije, proračunskim izdavanjima za obrazovanje te programom kandidature.

Nakon sastanka gošće su posjetile centar Lori gdje ih je ravnateljica Željka Marković Bilić provela kroz Newton učinioce i upoznala s planovima samog centra.

– Varaždinska županija na korak je do dobivanja statusa prijatelja djece. Ovim putem zahvaljujem svima koji rade s našim najmlađim sugrađanima, čineći brojne iskorake da Varaždinska županija bude predvodnik u obrazovanju. Često nismo ni sami svjesni koliko toga imamo i koliko toga znamo i radimo, a ovakve nas situacije uvijek na to podsjete i što je još važnije, motiviraju da budemo još bolji. Stoga pozivam sve gradove i općine s područja Varaždinske županije koji nemaju taj status da krenu u njegovo ostvarivanje – rekao je župan Stričak.

A da je kandidatura Varaždinske županije za dobivanje statusa “Županija – prijatelj djece” opravdana slaže se i glavna tajnica Saveza društava „Naša djeca“ Hrvatske Snježana Krpes.

– Županija je zadovoljila sve preduvjete za kandidaturu, što uključuje trogodišnji strateški plan kroz koji su obuhvaćeni svi obavezni kriteriji projekta “Županija-prijatelj djece”. Osim toga, kroz realizaciju plana vidi se da je Županija u nekoliko zadnjih godina, ne samo ostvarila, već i postigla nadstandarde u nekim važnim područjima kvalitete života djece u suradnji s odgojno-obrazovnim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim, sportskim, javnim ustanovama na širem županijskom području, posebice na području obrazovanja, inovacija, regionalnog razvoja, u čemu prednjači u Hrvatskoj. Izdvajamo centre izvrsnosti, znanstvene centre za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području, centar za mentalno zdravlje, jaku mrežu osnovnih škola, visok postotak osnovnih škola u jednoj smjeni, kvalitetni preventivni programi, građanski odgoj, obnavljanje i stavljanje u funkciju dvoraca na području Županije, kao i impresivan postotak županijskog proračuna koji se izdvaja za obrazovanje i dostupnost usluga za djecu i mlade u zajednicama u kojima oni i žive. Kako je program “Županija – prijatelj djece” upravo prilika da se međusektorski povežu svi dionici koji skrbe za djecu, drago nam je da je to prepoznato u Varaždinskoj županiji, koja je razvila dobre modele upravljanja i praksi – rekla je Snježana Krpes dodavši kako u sljedećih nekoliko mjeseci, pred županijskim koordinacijskim odborom slijedi da sve što se kroz strateški plan realiziralo u zadnje tri godine, da se izvijesti u završnom izvještaju, nakon čega će uslijediti i samo ocjenjivanje i izvid komisije na teren.

– Ukoliko Županija ispuni svih 80% kriterija i uspješno prođe ocjenjivanje, ostvarit će sve preduvjete za dobivanje prestižnog, ali ujedno i obvezujućeg javnog priznanja “Županija – prijatelj djece”, kojeg dodjeljuju Savez društava “Naša djeca” Hrvatske i Hrvatska zajednica županija – zaključila je Krpes.

Nastavite čitati

Život i društvo

Proslavili Praznik rada i ispratili voćanske branitelje na hod do Vukovara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Svetom misom kod kapelice sv. Josipa u zaseoku Kraljsko/Martani u Donjoj Voći mještani Općine Donja Voća odali počast bratu, sinu, suborcu i sumještaninu Josipu Martan, ali prisjetili se i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja koji su dali svoje živote za ono u što su vjerovali.

Nakon mise, za sve sumještane, Udruga branitelja „Voća“ organizirala druženje i podjelu graha na Sportskom Parku Hrvatskih branitelja u Donjoj Voći. Zajedničkim druženjem mještani su obilježili Praznik rada, ali i ispraćaj voćanskih branitelja koji su krenuli pješke put Vukovara.

Ovim zahtjevnim pothvatom odaju počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec poginulima u Domovinskom ratu, to više što je i njihov rođak Josip Martan, pripadnik Specijalne policije PU varaždinske „Roda“, i sam smrtno stradao 1991. godine u Hrvatskoj Kostajnici.

Tom prilikom, načelnica Općine Donja Voća Kočet staknula je sljedeće: „Naša obaveza je da nove generacije ne zaborave njihovu žrtvu, trud i suze jer nemamo se pravo kititi ordenjem prošlosti ako ne djelujemo sada za budućnost i zajedno težimo istom cilju za koji su se svi oni borili. Stoga, težimo svi zajedno da kreiramo zajednicu u kojoj nitko nije manje vrijedan, zaboravljen i potlačen jer je drugačiji. Dužni smo im to, svi zajedno. Danas poneki olako daju savjete koje ni sami ne bi prihvatili. Drže prodike bez imalo odgovornosti, a da i sami ne rade to isto. Licemjerno i ravnodušno! Neka nam naši sumještani, Slavko i Marijan Martan, budu vodilja da krenete od sebe i da svojim dijelima pokažete kako bi se i drugi trebali ponašati. Naši dragi Marijan i Slavko Martan, na ponos svih nas, sutra kreću na put od Ivanca do Vukovara i time će odati počast svim braniteljima s područja bivše Općine Ivanec. Neka ih na tom putu prati Božji blagoslov!“

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje