USPJEH

„ U proizvod se mora ugraditi sve znanje, vještina i ljubav. On je kao dijete. Bez toga neće uspjeti“.

Ovom je poslovnom logikom Đuro Horvat zauzeo prestižno drugo mjesto na svjetskom izboru za poduzetnika godine prošlog mjeseca u Monaku. Jer, njegova je tvrtka Tehnix u četvrt stoljeća postala globalni brend u tehnologiji eko industrije. Tehnix ima vlastitu, svjetski priznatu paletu proizvoda komunalne opreme. Ipak, revolucionarni izum, s kojim je firma iz međimurskoga Donjeg Kraljevca osvojila svijet, svakako je tvornica miješanoga komunalnog otpada MBO-T. Riječ je o industrijskoj reciklaži, inovativnoj tehnologiji u gospodarenju otpadom. Tehnix je dosad izradio 60 tvornica u cijelom svijetu i svakim danom stižu nove narudžbe. A sve je počelo u garaži.

Pionir i vizionar

Kad je Končar – u kojem je Đuro Horvat bio direktor proizvodnje – prestao s radom, ovaj šarmantni entuzijast i poznavatelj sistema za zaštitu okoliša nije čekao da kapitalizira svoje znanje.

 

Teško je izračunati vrijednost Tehnixa jer brandovi su neprocjenjivi

Na garaži u dvorištvu je kredom napisao „Tehnix“ i sinovima, tad studentima, objasnio da je to novo obiteljsko poduzeće. I tako i službeno, s posuđenim novcem, registrirao firmu s adresom u garaži. Sinovi su s fakulteta dolazili za vikende doma s ocem raditi uređaje za regulaciju topline. Bio je to prvi vlastiti proizvod tvrtke. S njim su zaradili dovoljno novca da presele u urede, ali i stekli reputaciju ozbiljnih, konkurentnih novaka na tržištu.

Kao marketinški stručnjak sa završenim Ekonomskim fakultetom, Đuro Horvat je znao kako osvojiti tržište. Unajmljen je motel, nakon godinu dana kupljene su prve stolice za šest radnika tvrtke, motel je poslije i kupljen. Uskoro je zaposlenih bilo deset, pa trideset, a danas ih je oko četiri stotine. – Još smo tih, devedesetih godina razvili tridesetak vlastitih proizvoda, otplatili smo kredite. Uvijek smo pazili da se previše ne zadužujemo, nego samo onoliko koliko možemo pošteno vratiti – prisjeća se Đuro Horvat. Krajem tih, devedesetih godina – s poslovima projektiranja, proizvodnje, održavanja strojeva i opreme za zaštitu okoliša, reciklažu otpada i obradu voda – Horvat je znao da s rastom poduzeća treba pronaći i novu lokaciju. Tehnix je kupovao teren po teren lokalnog smetlišta i danas se na njemu nalaze najsuvremeniji pogoni tvrtke na deset hektara, u kojima radi 400 ljudi. Pet su godina bili mala firma, 15 godina srednja i, a zadnjih pet je Tehnix veliko poduzeće. Tako je od tvrtke registrirane s posuđenim novcem i sjedištem u garaži Tehnix danas prerastao u veliku tvrtku s 35 milijuna eura ili oko 250 milijuna kuna godišnjeg prihoda. – Cilj je trideseti rođendan firme dočekati s 500 zaposlenih, plus 250-ak kooperanata i 50 milijuna eura prihoda – govori Horvat o planovima, čija se realizacija očekuje već iduće godine. O samoj vrijednosti firme nemoguće je govoriti. – Teško je izračunati pravu vrijednost jer naši brendovi vrijede puno, priznati su u svijetu i prodaju se kao standardni svjetski proizvod – govori Đuro Horvat.

 

“Ekologija je globalna znanost – nova znanstvena medicina planeta”

Tehnix danas ima oko 350 vlastitih proizvoda, od čega je njih 30 svjetski brend. Sustavi za zaštitu voda i tvornica za preradu otpada najvredniji su proizvodi Tehnixovog asortimana. S tim su proizvodima, govori Đuro Horvat, dali najveći doprinos u očuvanju ekološkog sustava planeta. – Za MBO -T smo dobili stotinu svjetskih priznanja, između kojih i nagradu Ban Ki-moona i nagradu za postignuća u ekologiji Međunarodne akademije znanosti za problem ekologije te sigurnosti životne egzistencije Rusije. To je definitivno budućnost. Riječ je o suvremenim tipskim tvornicama za preradu komunalnog otpada, i to na način da se on u potpunosti obrađuje. To je put u cirkularnu ekonomiju – govori Đuro Horvat.

Apsurd

 I ovdje sada dolazi do već otrcanoga hrvatskog paradoksa. Hrvatska tvornica je odradila 60 tvornica u svijetu za najučinkovitiji zatvoreni sustav gospodarenja otpadom, ali nijedna se od njih ne nalazi u – Hrvatskoj. Tko je kriv za ovaj besmisleni apsurd? – Politika, ali Hrvatska ne može čekati. Politika nije dozvoljavala razvoj domaćim poduzećima, osobito Tehnixu. Lobiji koji vladaju imaju organizirani sustav da mogu biti savjetnici ili nekakvi eksperti za nadzor projekata gdje se vrti veliki novac. Ali Hrvatska bez nas ne može riješiti problem –zaključuje i ističe da je ekologija postala globalna znanost. – Ekologija je nova znanstvena medicina planeta – govori. I opet se vraćamo na zasad – kako su potvrdili svjetski stručnjaci – najučinkovitiji način rješenja problema, MBO-T. – Projekt je zaštićen i narudžbe dolaze sa svih strana. Jučer je u Donji Kraljevec stigla narudžba iz Vijetnama i Malezije. O značaju i poziciji Tehnixa u svijetu rješavanja ekoloških problema govori i podatak da se 27. rujna održava prva svjetska tehnološka konferencija – uz sudjelovanje priznatih svjetskih eksperata sa svih kontinenata – na kojoj će Tehnix prezentirati svoje proizvode i rješenja. Na konferenciju su pozvani i direktori domaćih gradskih komunalnih poduzeća. – Na konferenciju ćemo im besplatno ponuditi idejne projekte za koje mogu raspisati natječaje i kandidirati se na EU fondove. Europa to čeka, jer poznaje našu tehnologiju i apelira na nas da riješimo problem – veli Horvat. A o kakvoj firmi je riječ govori i podatak da u Tehnix na izučavanje dolazi i dr. Herbert Gisch, glavni suradnik njemačke kancelarke Angele Merkel. Nijemci su u jednom dokumentu napisali da je budućnost odvajanja otpada upravo u MBO-T-u.

 

U Tehnix na izučavanje dolazi prvi suradnik Angele Merkel

Cijena MBO-T tvornice je između dva i pet milijuna eura. – Tvornica reciklira osam vrsta sirovina. Da bi svijet bio bogatiji, mora se održivo razvijati. Treba više sirovina, imamo ih u otpadu; treba više energije, imamo je u otpadu; treba više gnojiva, imamo ga u otpadu. I najvažnije je da imamo nova radna mjesta. U Hrvatskoj se na projektu industrijske reciklaže može zaposliti gotovo pet tisuća ljudi. Milijarde eura se mogu dobiti iz sekundarnih sirovina na izvozu i stvoriti se stotine megavata nove energije, koja se može pretvoriti ili u cement ili u novu energiju. A sve to sad, zbog loše tehnologije, završava na deponijima. I umjesto ogromne koristi i zarade, radi se šteta. Zagađuje se okoliš, vode, dolazi do klimatskih promjena i imamo jedan beskonačni karcinom. Deponiji su karcinom planeta. To je nepopravljivo. Zato se pod hitno trebaju sanirati deponiji koji se to još mogu. Ali deponiji kako se zamišljaju u Hrvatskoj, u sklopu centara, apsolutno se ne smiju graditi – rezolutan je Đuro Horvat. – To su novi karcinomi – veli.

Đuro Horvat smatra da je Hrvatska puno dobila kad je na mjesto ministra zaštite okoliša došao Slaven Dobrović. – On je kvalificiran za to, stručnjak je, strojar koji je doktorirao na ekologiji i zna što radi. I sad porazni podatak, ali koji smo očekivali: Hrvatska u dijelu reciklaže koristi manje od pet posto. – Imamo više od 25 tisuća inžinjera, eksperata, suradnika… – govori vlasnik Tehnixa Đuro Horvat.

Rusija

U ovom trenutku ruski eksperti implementiraju tehnologiju Tehnixa za rješenje problema otpada u Moskvi. Glavi grad Rusije upravo je međimurski izum izabrao za goruće probleme rješavanja deponija kojima je okružena Moskva. Moskovljani više nemaju gdje odlagati otpad, zagađene su i pitke vode, pa pod hitno moraju riješiti problem. Također, ondje su deponiji u blizini aerodroma, pa rojevi galebova smetlara, koji lete i na 5.000 metara visine, ugrožavaju zračni promet. Stoga je međunarodna zajednica naložila Rusiji hitno rješavanje problema sigurnosti zračnog prometa, a Rusi su rješavanje problema povjerili Tehnixu. I dok nema kontinenta na kojemu nema Tehnixove tvornice, jedna mala zemlja s velikim problemima zasad ignorira rješenje problema otpada tehologijom iz vlastitog dvorišta.

“Tehnix raspolaže tehnologijom za rješenje varaždinskih bala”

Kako je nemoguće govoriti o (ne)učinkovitom zbrinjavanju otpada a da se ne spomenu varaždinske bale, evo što Đuro Horvat veli o tom slučaju ekološke katastrofe. – Zbog spomenutih lobija sad imamo ovaj problem u Varaždinu. Treba napraviti kompletnu rekonstrukciju sustava i odabrati onu tehnologiju koja bi brzo dala rezultate, kao što je MBO-T. Imamo dobar projekt i za rješenje pitanja bala. Kakav? Odličan, ali to je tehnološka tajna – veli Đuro Horvat. S obzirom na njegovu reputaciju i ugled poduzeća, nema razloga za nevjericu. Ali Varaždin još dosad nije potegnuo pitanje angažiranja Tehnixa. – Kad predstavnici Grada budu spremni, mi smo tu za razgovor. Poslali smo poruke i signale prije tri mjeseca na münchenskom sajmu i sad čekamo odgovor. Jer, doista imamo dobar projekt, kojim bi se u roku četiri godine cijeli sustav promijenio, i to bez utjecaja na okoliš. I problem bala bio bi zauvijek riješen, bez posljedica. Građani ne bi platitili ni lipu. Bio bi to ekstra projekt, naplaćen iz fondova EU. Jer problem bala nije nastao namjerno, nego iz neznanja. Neznanja svih upletenih strana. U Europi se ne gleda koga ćemo kazniti nego kako ćemo riješiti problem. Tako da vjerujem da oko toga ne treba više polemizirati nego upotrijebiti tehnologiju kojom se problem može riješiti. Nijedan konflikt u politici nije nikome donio dobro. Imamo nesreću da je gospodin doktor Čehok, kojeg jako cijenim, stradao zbog neznanja i nije riješio problem. Kao ni vlast koja je dozvolila baliranje, koje se nije prakticiralo nigdje u Europi osim u Hrvatskoj, a to je kratkoročno rješenje razvijeno u Švedskoj i to samo za prijenos otpada s otoka na otok. Nikad nije bilo namijenjeno trajnom odlaganju i velika je opasnost. Velim, neznanje i nesposobnost – zaključuje varaždinsku priču Đuro Horvat.

Izvor:
Foto: