Ideja iz Hrvatskih voda protiv poplava

U Hrvatskim vodama se nadaju da će novcem iz fondova EU uspjeti zauvijek riješiti dosadašnje velike probleme s poplavama. Potrebno je oko 100 milijuna kuna samo za sliv Bednje

Film je isti, glavne uloge su iste, statisti jednaki, režiser se nije promijenio. Ali dva su scenarija. Radnja filma su poplave koje niti ove godine nisu zaobišle Varaždinsku županiju; glavnu ulogu odigrale su rijeke Plitvica i Bednja; statisti su stanovnici poplavljenih područja čije su kuće i njive po drugi put ove godine plivale pod vodom; režiser je priroda. Izlijevanje vode, proglašenje izvanredne obrane od poplava, velike štete i prva ljudska žrtva. To je ukratko prvi scenariji koji se godinama nije promijenio u varaždinskom kraju. No postoji i drugi mogući scenarij, o kojemu se razgovara već 30 godina: meteorolozi najavljuju oborine, Hrvatske vode otvore ispuste na akumulacijama – retencije i ispuste nizvodno neškodljivu količinu vode. Na taj se način ispraznio dio akumulacije i on prihvaća nadolazeću oborinu. Ali ispuštanje se polako nastavlja cijelo vrijeme. To je scenarij o kojem sanja Leonard Sekovanić, direktor vodno-gospodarskog odjela za Muru i Gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu. – Tako bismo ublažili posljedice koje inače nanose velike količine oborina. “Razvući je u vremenu”. Povišen bi vodostaj trajao dulje, ali nema nekog vrha koji bi mogao uzrokovati dar-mar kao poplavu.

Planovi stari 30 godina

Sekovanić također kaže da je poplave nemoguće spriječiti, ali dakle postoji mogućnost da njihove posljedice ne budu niti desetina od dosadašnjih. Prve retencije na području svoje ingerencije Sekovanić vidi upravo na Bednji. Također bi trebalo napraviti ono što se nekada nazivalo regulacija, što danas nije popularan izraz zbog zaštite ekološke mreže. To bi značilo proširenje korita i uklanjanje raslinja, drveća i svih drugih zapreka gotovo u cijelosti.
Ovaj se plan (retencije) predviđa već 30 godina. Glavna prepreka je kao u većini slučajeva novac. Kad smo pitali koliko bi koštalo njegovo provođenje, Sekovanić nije mogao precizirati sumu, ali na naše inzistiranje da nam barem kaže za koliko bi novca otprilike stanovnici varaždinskoga kraja mogli prestati strahovati od svake kapi kiše, onako, na pamet, rekao je – najmanje 100 milijuna kuna. Na tu iznuđenu cifru Ladislav Grđan, voditelj Centra obrane od poplave je dodao: “Da ste rekli istu cifru u eurima i ona bi bila premala”. Sve se čini da ćemo retencije, barem za sada, morati zaboraviti. Ako nisu napravljene kad se u blagajnu slijevalo 600 milijuna kuna godišnje, danas, kad je prihod prepolovljen, djeluje iluzorno uopće razmišljati o takvom zahvatu. Na pitanje zašto se ipak nije sve odradilo u vrijeme pune blagajne, Sekovanić kaže da je činjenica da je zadnjih desetak godina došlo do određenih klimatskih promjena. U istoj godini proglasite elementarnu nepogodu od suše pa potom izvanrednu obranu od poplava. Dakle, događaju se ekstremi u oba razdoblja – sušnom i kišnom. Prihod Hrvatskih voda, što direktno utječe i na (ne)poplavljenu županiju prepolovljen je iz više razloga – od manjka plaćanja naknade za uređenje voda i vodnog doprinosa. Zbog nedostatka investicija, potom je Vlada donijela uredbu kojom se i nekad početna cijena smanjila na pola. – Dakle, zaista smo u svemu tome ostali bez velikog dijela prihoda. Također, zbog krize sve manje ljudi plaća svoje mjesečne račune. Plus što naknadu za uređenje voda prikupljaju jedinice lokalne samouprave i nije rijetkost da prikupljeni novac zadrže za neke svoje potrebe. Prihodi padaju iz godine u godinu – govori Sekovanić koji jednako kao i kolega mu Grđan jedino rješenje iznalazi u fondovima Europske unije. – Kandidirali smo se na Projekt zaštite štetnog djelovanja voda. Svaki sektor nominirao je jedan sliv, a mi smo se odlučili upravo za sliv rijeke Bednje. Projektna dokumentacija je gotova – dodaje.
Jednako kao oko troškova, dvoji i oko roka do kada bi projekt izgradnje retencija mogao biti gotov. Opet uskače Grđan koji retencije na Bednji ne vidi u sljedećih desetak godina.

Iz DHMZ-a najavljeno je točno dvostruko manje oborina

Iduće je godine u planu rješavanje problema u Kapeli Podravskoj i Martijancu, a predviđeno je saniranje kritične točke rijeke Plitvice. Od mosta u Jalkovcu do obilaznice bit će sanirano korito rijeke. – To će sigurno spriječiti izlijevanje. Ljudi tu imaju drugi problem – podzemnu vodu, a tu, na žalost, ne možemo ništa – govori Sekovanić.
Kako bilo, poplavljano stanovništvo i neki naši sugovornici s viših instanci koji su željeli ostati anonimni kažu da krivca za situaciju i neorganiziranost koja se ponavlja iz godine u godinu valja potražiti baš u Hrvatskim vodama. – Čekaju da mi, lokalci, sve odradimo, a onda se tek pojave oni. Umjesto da je obrnutio – žali se jedan načelnik općine. Leonard Sekovanić se, naravno, ne slaže s optužbama na račun svoje tvrtke. – Ljudi percipiraju nas kao krivce jer ne znaju kako smo ustrojeni. Od DHMZ-a dobivamo svaka tri dana prognozu. Evo, sad je najavljeno da će u dva dana pasti oko 50, a palo je oko 100 mililitara kiše – ističe.
Što se, pak, optužbe za zamjenu teza tiče, Sekovanić kaže da je za mali sliv Plitvica – Bednja, samo četvero radnika iz tehničkog osoblja. Konkretno, za svaku dionicu vodotoka određena je jedna osoba i zamjenik. Jednako je bilo i u Kapeli Podravskoj čiji su stanovnici bdjeli cijelu noć jer je vodeni val tek stizao. Stanovnici se žale da još nisu sanirali uskršnje poplave, a zatekle su ih nove. Za situaciju krive Hrvatske vode. – Ionako kažu da nas je previše. Kad se veli “nema nigdje Hrvatskih voda”, to je doslovno tako. Znači i u Kapelu Podravsku je došao jedan čovjek. Naravno, kad vidimo da je problem veći, dođem i ja – pa mogu svi napasti mene. S obzirom na to da ne možemo na takav način boriti se s poplavom, imamo licencirana društva zadužena za provođenje obrane od poplava. Oni raspolažu potrebnim ljudstvom i mehanizacijom. Osim redovnog održavanja, novouočene problem uvrstimo u plan rješavanja za sljedeću godinu. Tako smo sada za iduću godinu u plan uvrstili područje rijeke Bednje kod Kapele Podravske. Nakon što dobijemo uvid u dokumente zaštite prirode, počet ćemo s radovima. Također i u Kuljevčici – odgovara Sekovanić.
Kavu situaciju predviđaju za ovu zimu? – To spada u domenu vračanja

Podrumi su problem – kaže Leonard Grđan.- Objektivno, pravo rješenje bi bilo da ljudi na tom području nemaju podrume. Ako znate da je neko područje rizično za poplave, a to je područje ravno kao ovaj stol, onda znate da trebate malo dignuti kuću. Kad gledate fotografije ili filmove, rijetko kad vidite da je poplavljena stara kuća – uvijek je neka nova. Stari su ljudi bili pametniji, svi su radili kuće na nekim uzvisinama. Barem na lokalnom brdašcu kako bi voda, ako i dođe, imala mogućnost prelijevanja na drugu stranu – ističe Grđan.

Kako djeluje retencija? Ladislav Grđan dao je pojašnjenje za, kako veli, najšire narodne mase: Svi znamo kako izgleda u vinogradu kad se preša mošt, pa se treba ulijevati u bačve. Postoji jedna posuda – lakomica;
relativno velike je površine s malim ispustom. To je ustvari veliki lijevak. Kad kantu punu mošta ulijevate u lakomicu, to traje deset sekundi, a van se cijedi punu minutu. Retencija djeluje jednako – prima kišu koja je došla naglo i polako ju – kontrolirano – ispušt

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović