Hrvatska gospodarska komora (HGK) objavila je istraživanje “Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijal”. Publikacija za 2020. i 2021. godinu je četvrta takva koju su napravili stručnjaci HGK-a kako bi omogućili uvid u regionalnu raznolikost Hrvatske te prikazali trendove u kretanjima pojedinih pokazatelja na razini županija.

Zaključak je da postoji velika razlika u razvijenosti županija, odnosno tijekom godina su se neke županije gospodarski približile prosjeku RH, a neke udaljile od njega, što je utjecalo i na kretanje niza drugih socioekonomskih pokazatelja, poput dobro poznatog problema depopulacije određenih područja.

U članku smo poseban naglasak stavili na podatke za Varaždinsku i Međimursku županiju te njihov odnos prema drugim županijama.

Plaće

Podaci o neto-plaćama na razini županija kasne za ostalim podacima s tržišta rada, pa su posljednji dostupni oni za 2018. godinu, i to samo za stanje 31. ožujka.

Prema tim je podacima u 2018. godini prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put prešla razinu od 6000 kuna te je bila 3,2 % viša nego godinu dana prije. Pritom je i dalje prosjek RH znatno dizao Grad Zagreb te je 18 županija imalo plaće niže od prosjeka. Iznad prosjeka ostali su samo spomenuti Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija, dok je Dubrovačko-neretvanska imala plaću identičnu prosjeku Hrvatske.

Navedenog dana prosječna neto-plaća u Hrvatskoj iznosila je 6164 kune, a u Zagrebu 7187 kuna. U isto vrijeme prosječna plaća u Varaždinskoj županiji bila je manja od nacionalnog prosjeka i iznosila je 5199 kuna, a u Međimurskoj 5379 kuna.

U 2018. godini u svim je županijama realiziran godišnji rast vrijednosti neto-plaća u odnosu na 2017., što je bila druga uzastopna godina da je rast zabilježen baš u svim županijama. Pritom je najveći rast zabilježen u Međimurskoj (7,2 %), Varaždinskoj (5,5 %) i Krapinsko-zagorskoj županiji (5 %).

Štednja

Depoziti kućanstava (štedni, tekući i žiro-računi) u kreditnim su institucijama neki od podataka koji se prate, a krajem 2019. godine na razini Hrvatske bili su 4,5 % viši nego godinu dana prije. Ukupni depoziti u Hrvatskoj su 31. prosinca 2019. godine iznosili nešto više od 207 milijardi kuna. Istog su dana građani Varaždinske županije na računima imali ukupno gotovo 5,5 milijardi kuna, a Međimurci 4,5 milijardi.

Ovo znači da je na kraju 2019. svaki stanovnik Varaždinske županije prosječno na računima imao 32.800 kuna, a stanovnik Međimurske još i više, odnosno 41.300 kuna.

Iseljavanje

Osim demografskih projekcija koje predviđaju negativna kretanja, odnosno starenje stanovništva, i podaci o odseljenima u posljednjih nekoliko godina uglavnom su prikazivali negativan trend.

Iz cijele Hrvatske se 2018. u inozemstvo iselilo 39.515 ljudi, a samo godinu kasnije još 1,6 % više, odnosno njih 40.148.

U Varaždinskoj županiji taj je trend još izraženiji. U inozemstvo se iz Varaždinske županije 2018. godine iselilo 1172 ljudi, a 2019. njih 1384, što je 18,1 % više. Međimurci pak su okrenuli omjer. U Međimurskoj županiji se u inozemstvo 2018. iselilo 1256 ljudi, a iduće godine čak 13,4 % manje, odnosno njih 1088.
Također, kada je riječ o hrvatskim županijama, u razdoblju od 2014. do 2019. u svima je došlo do povećanja prosječne starosti stanovništva. Najveće se starenje stanovništva u promatranom razdoblju bilježi u četirima slavonskim županijama, a najviše je ostarjelo stanovništvo u Požeško-slavonskoj županiji, za 2,8 godina. Prosječna dob stanovnika Hrvatske u 2019. godini bila je 44 godine.

Prosječan stanovnik Varaždinske županije imao je 43,8 godina, a Međimurac 42,2. U navedenom petogodišnjem razdoblju obje su županije zabilježile starenje stanovništva za 1,7 godina.

Građevinarstvo

Kao dobar pokazatelj razvoja može se pogledati i građevinski sektor s brojem izdanih građevinskih dozvola te završenih stanova. U posljednje je četiri godine najveći broj građevinskih dozvola izdavan na području Istarske i Zadarske županije. U 2019. godini u tim dvjema županijama izdana je gotovo četvrtina ukupno izdanih dozvola u Hrvatskoj, a pridodaju li im se Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb, u tim je regijama izdana polovica ukupnih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

U našoj je zemlji 2018. izdano 9406 građevinskih dozvola, a 2019. njih 9932. U Varaždinskoj županiji je 2018. godine izdano 376 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednosti radova od 760 milijuna kuna, a iste godine u Međimurskoj županiji njih 364 za radove vrijedne 800 milijuna kuna. Obje županije su iduće godine zabilježile rast. U Varaždinskoj županiji su 2019. izdane 394 građevinske dozvole za radove vrijedne 900 milijuna kuna, a u Međimurskoj njih 429 za radove vrijedne gotovo 864 milijuna kuna.

Rastao je i broj završenih stanova. Godine 2018. u Varaždinskoj županiji završeno je 236 stanova, a korisna površina završenih stanova iznosila je u prosjeku 135 metara četvornih. Iste godine u Međimurju je završeno 199 stanova, a korisna površina završenih stanova iznosila je u prosjeku 129 metara četvornih. Podaci za 2019. nisu navedeni.

U 2019. godini je 11 županija ostvarilo suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, a preostalih 10 deficit. Najveći je suficit pritom ostvarila Sisačko-moslavačka županija. Po tom su se pokazatelju izdvojile još i Koprivničko-križevačka te Međimurska županija, čiji je udio suficita u BDP-u iznosio oko 11 %. Najveći je deficit očekivano zabilježio Grad Zagreb. Također se može promatrati i veličina izvoza po glavi stanovnika, gdje je na vodećem mjestu bila Međimurska županija s približno 6580 eura izvoza po glavi stanovnika, a nakon nje Grad Zagreb te Varaždinska županija.

Gospodarska snaga Varaždinske županije je iznad prosjeka

Hrvatska gospodarska komora provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage, a ocjenjivalo se razdoblje od 2017. do 2019. godine. Gledani su podaci poput BDP-a po stanovniku, neto-dobit poduzetnika po zaposlenom, nezaposlenost i slično. Ako se uzme da je on 100 za cijelu Hrvatsku, od ukupno 21 županije samo njih četiri nalaze se iznad prosjeka Republike Hrvatske, dok su ostale ispod tog prosjeka. Iznad prosjeka su Grad Zagreb (indeks 151,9), Istarska županija (127,3), Varaždinska županija (108,1) i Primorsko-goranska županija (106,4). Međimurska županija je tek malo ispod indeksa 100, na 96,4, i time šesta na tablici razvijenosti među svim županijama.