Varaždinska sinagoga “razotkrivena”

S varaždinske sinagoge uklonjen je baner koji ju je štitio od pogleda javnosti. Ili, sada kad banera nema, rekli bismo obrnuto – štitio javnost od pogleda na sinagogu.
 

 

Uklanjanje banera doslovno je izazvalo šok. Zaboravimo religijske razloge, jer oni, barem u ovoj priči, nisu tema. Tema je obećanje bivših i sadašnjih gradskih vlasti da će zgrada sinagoge biti ono što je u svim europskim i svjetskim metropolama – spomenik kulture, svakako, neovisno o sadržaju.
Kad smo lani, točno 15. siječnja 2013., objavili priču o sinagogi koja godinama čeka obnovu, dobili smo „po nosu“ jer nismo kontaktirali onoga u čijoj je nadležnosti – ravnatelja Galerijskog centra Ivana Meseka. Sugovornik nam je tada bio slijepi Židov koji si je kao životnu misiju, čini se, zacrtao, lobiranje za obnovu sinagoge i Židovskoga groblja, danas pod ključem. Za mišljenje smo pitali i dr. Andreja Pala, predsjednika Židovske općine iz Čakovca pod čijom se ingerencijom nalazi i Varaždin.

Neprimjereni performans ?

Naši sugovornici onda su govorili o očiglednom manjku političke volje da se obnovi sinagoga; na pitanje dr. Palu u kakvim je odnosima s varaždinskim gradskim čelnicima, odgovorio je da „odnosa uopće nema“; sinagoga je bila „obučena“ s natpisom da su „građevinski radovi u tijeku“ – obnovljeno nije ništa. Pal je tada rekao da mu je žao što politika nije dovoljno mudra da iskoristi raspoložive resurse. Umjesto toga, kao da se još uvijek čuju glasovi prosvjednika u vrijeme njezine izgradnje. “Sidovski narod vu gradu Warasdinu i cijeloj okolici stanujući, žele izgraditi veliku crkvu usred grada, a to je opasno za katoličku vjeru”, govorili su onda. No, kao što smo rekli, aktualna se situacija nikako ne povezuje s religijom – ako se ne računaju ona tri deklarirana varaždinska Židova koja se ne miješaju u problematiku.
U gotovo godinu i pol dana, u tom je prostoru održano nekoliko događanja – dva koncerta, dvodnevni Dani židovske kulture, jedna videoprojekcija i multimedijalni performans. Sve u lanjskoj godini. U prvih pet mjeseci ove godine, sve se vratilo na staro. Sinagoga je iznova zatvorila vrata. Nemali je broj onih koji će se složiti da je tako i bolje nego što su se u tom prostoru održali 12. Dani performansa čiji je začetnik upravo „čuvar“ sinagoge kao kulturne baštine, Ivan Mesek. Nije nam namjera i nećemo ulaziti u performans kao kulturni žanr, ali oni koji se u to razumiju bolje od nas i koji su posjetili priredbu, smatraju da događaj nikako nije bio primjeren prostoru.

Grad Varaždin i Ivan Mesek:

„Prije nekoliko dana s pročelja bivše sinagoge uklonjena je građevinska skela, kao i baner-platno koje je bilo pričvršćeno za nju. Razlog tome je dotrajalost skele te je samim time i sigurnost bila upitna. Još neko vrijeme pročelje će biti u ovakvom stanju pruženo na uvid stanovništvu, a ujedno će biti i dio jednog projekta koji će se održati kroz mjesec dana. Nakon toga zaštitno platno se planira ponovo postaviti na pročelje.
Kao što je već i bilo rečeno u nekoliko navrata, s konkretnom obnovom sinagoge se stalo 2009. godine, kada je bila pripremljena i sva projektna dokumentacija. Jedan od razloga bila je recesija i samim time nedostatak proračunskih sredstava Grada Varaždina za tu namjenu. Jednako tako, odlučeno je da se pričeka ulazak Hrvatske u EU, kada se otvaraju strukturalni fondovi idealni za ovakve projekt.
Grad Varaždin je u suradnji s Razvojnom agencijom Sjever – DAN i Galerijskim centrom Varaždin u veljači ove godine kandidirao projekt na fond čiji je raspis bio još krajem prošle godine te će rezultati biti poznati kroz mjesec dana. Ukupni trošak obnove zgrade, kao i njenog ukupnog opremanja za novu i multidisciplinarnu funkciju, ovim projektom je procijenjen na 30 milijuna kuna. Ukoliko projekt prođe, potpisuju se ugovori te se kreće sa svim opisanim poslovima oko obnove. Predviđeni rok obnove je 21 mjesec te je u skladu s tim i otvorenje obnovljene sinagoge predviđeno za proljeće 2016. godine.
Ukoliko projekt ne prođe na fondu za koji se kandidirao, opcija je pričekati drugi raspis fondova te projekt iznova kandidirati, budući da je kompletno razrađen sa svom potrebnom dokumentacijom i argumentacijom djelovanja ustanove u srednjoročnom razdoblju.
Projekt obnove sinagoge i koncepcija njenog funkcioniranja je jedna od kapitalnih investicija u kulturi i ujedno izuzetno bitan segment vizije grada Varaždina kao grada kulture, a i kandidata grada za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine.“

Dr. Andrej Pal:

Iz sadržaja odgovora koji ste primili, za zaključiti je da nema novosti unatrag najmanje godinu dana, od kada je odgovor na pitanje o obnovi sinagoge u Varaždinu bio istog sadržaja.
Prošle godine imao sam čast i mogućnost biti suorganizatorom dva kulturna događanja, sadržajem primjerena prostoru zbivanja.
Oba kulturna događanja bila su u proljeće, a nakon toga nisam bio kontaktiran od strane izvršne vlasti, kao niti Galerijskog centra, niti u vezi ijednog pitanja vezanog uz njegovanje kulturnog nasljeđa židovske baštine, a samim time niti u vezi zbivanja u sinagogi.
Žao mi je da niti Grad Varaždin kao niti Županija ne prihvaćaju moju želju i namjeru da pomognem oko rješavanja svih pitanja njegovanja nasljeđa židovske zajednice.
Židovska općina Čakovec najbliža je aktivna židovska općina i kao takva zadužena je za praćenje i njegovanje židovske baštine. Zatvaranjem Židovske općine Varaždin 1948. godine, Židovska općina Čakovec dobila je i formalno pravo i obavezu na to.

Izvor:
Foto: Siniša Sović