Komentar
Razglabanja vezana za okončanje nastupa naše nogometne vrste u Brazilu, nakon kojeg su navodno neuspješni hrvatski nogometaši i dobili 140.000 eura po glavi, napokon su počela polako odlaziti u drugi plan. Nažalost, opet rijetko zbog uspješnih priča kako bi se očekivalo nakon godine dana u EU, nego baš suprotno.
Dolaze, naime, nove potvrde da vladajući nemaju snage, znanja i želje za nužne rezove i reforme. Štoviše, nakon Grčke, koja se polako izvlači iz problema, Financial Times sad Hrvatsku vidi kao novog gospodarskog ljenivca jer je već šest godina u recesiji, nezaposlenost je došla na 20-ak posto, a mladih je dvostruko više. Nedostaju tvrtke koje mogu konkurirati na stranim tržištima i tako stvoriti radna mjesta, a javni sektor je skup i neučinkovit. Sudeći po sukobljavanjima, političari i njihove stranke više se bave sobom, a ne (ne)prilikama u zemlji.
Ukratko, društvena katastrofa, zaključuju ugledne poslovne novine. Viđenje FT-a možda se nekima čini pretjerivanje, ali i po zadnjem istraživanju domaćeg javnog mnijenja jasno je da Vlada ne uživa nužno povjerenje i ne radi kako bi se očekivalo. Vladine poteze podržava 13 posto birača, a Milanoviću i njegovim ministrima ne vjeruje 79 posto birača. Vjerojatno neće biti uskoro ni bolje jer jedino se za Hrvatsku i Cipar među članicama EU predviđa pad BDP-a.
– Morate uračunati koliko su oni pali, a padali su više od Hrvatske, zato se sada brže oporavljaju, dok smo mi padali manje i zato je naš oporavak dulji, čudnovato je objašnjenje oporavka baltičkih zemalja potpredsjednika Vlade Branka Grčića koji veli da je „ova vlada barem postavila temelje reformi za vladu u idućem mandatu“!? Da slab ugled Vlade i osjećaj lošeg rada nisu tek posljedica loše percepcije govore, osim ovakvih nebuloza, i statistički pokazatelji. EUobserver piše da u EU, sudeći po stvarnom vremenu provedenom na poslu, najviše rade Rumunji, Grci, Mađari te Bugari i Hrvati. No kada se gledaju prosječne bruto plaće, Finci, Norvežani i Danci primaju tri do četiri puta više od Hrvata, a u odnosu na one na sjeverozapadu, barem pet puta više. Uz to, cijene hrane u Hrvatskoj su razmjerno visoke u odnosu na druge zemlje, a stavi li ih se u odnos s kupovnom moći građana – među najvišima su.
Ovakva situacija posljedica je mnogih čimbenika, a jedan od ključnih su nesposobne političke elite. Već godinama na vodeća mjesta dolaze nedovoljno kompetentni, što je posljedica i izbornog sustava koji treba hitno mijenjati. Da bi građani imali mogućnost odabrati (naj)bolje, nužno je uvesti preferencijalno glasovanje, kao što se i predlaže. Shvate li to sve stranke i podrže li takve prijedloge reformista i laburista, uštedjet će 50 milijuna za referendum koji će sigurno proći, usprkos gluposti kakvu je izvalio Peđa Grbin, predsjednik saborskog odbora za Ustav, koji veli da bi zbog novog načina glasovanja na liste dolazili samo poslušnici, estradne i javne ličnosti.
Izvor:
Foto: