Povežite se s nama

Kultura

Povodom Velikog tjedna: večeras u Crkvi sv. Nikole koncert Gudačkog kvarteta „Sebastian“

Objavljeno:

- dana

Povodom Velikog tjedna, u srijedu, 31. ožujka, u Crvki sv. Nikole s početkom u 20 sati održat će se koncert Gudačkog kvarteta „Sebastian“.

Zbog epidemioloških mjera broj posjetitelja ograničen je na 25, a ulaz je slobodan.

Gudački kvartet „Sebastian“ čine violinist Anđelko Krpan, violinistica Teodora Sucala Matei, violist Nebojša Floreani i violončelist Zlatko Rucner.

Na programu će biti:

– Paul Speratus / Johann Sebastian Bach: Koral „Es ist das Heil uns kommen her“(„Stiglo nam je spasenje“)

– Cithara octochorda / Franjo Dugan: „Narode moj ljubljeni“

– Kaija Saariaho: „Terra memoria“

– Tomislav Uhlik: „Stabat Mater“ – suita iz oratorija

Kvartet Sebastian već niz sezona istražuje i izvodi glazbu koja nije primarno pisana za kvartet, ali je slogom i strukturom primjerena kvartetskoj izvedbi. Ove sezone njihov je novi mini ciklus naslovljen Duhovne harmonije, a donosi Bachove harmonizacije korala i zapise duhovnih napjeva sabrane u zbirci Cithara octochorda, najopsežnijem hrvatskom tiskanom zborniku hrvatskih crkvenih pjesama iz prve polovice 18. stoljeća, dakle upravo iz Bachova vremena. Ovaj put to je himan Stiglo nam je spasenje Paula Speratusa, objavljen 1524. Speratus je himan napisao u zatočeništvu u Olomoucu, osuđen na spaljivanje zbog evangeličkih nazora, a od smrti ga je spasio prijatelj osobnim zalaganjem.  Napjev je Bach uvrstio u nekoliko svojih kantata i orguljskih preludija, a osim njega koristili su je mnogi skladatelji poput Sweelincka, Buxtehudea, Regera i Brahmsa. Napjev nepoznatog autora Narode moj ljubljeni objavljen je u prvom izdanju Cithare octochorde 1701., a harmonizaciju potpisuje naš ugledni orguljaš i skladatelj Franjo Dugan (1874.-1948.).

KAIJA SAARIAHO (1952.), finska skladateljica koja živi u Parizu, svojim je osebujnim opusom ostvarila svjetsku karijeru i spada među najizvođenije suvremene autore na svjetskoj glazbenoj sceni. Kompoziciju je studirala u Helsinkiju, Fraiburgu i Parizu. Važan utjecaj na oblikovanje njezinoga glazbenog jezika imao je rad u francuskom laboratoriju za suvremenu glazbu IRCAM (Institut za istraživanja i akustičnu glazbenu koordinaciju), u kojem je istraživala spektralnu glazbu te spajanje živog i elektroničkog zvuka. Terra memoria nastala je 2006. i to je druga skladba za gudački kvartet u njezinu opusu (prva je Nymphea iz 1987.). O djelu je skladateljica među inim rekla: “Skladba je posvećena onima koji više nisu među nama. I dalje su u našim mislima. Materijal – njihov život – je potpun, ništa se više neće dodavati. No mi koji smo ostali sjećamo se  zajedničkih iskustava, naši se osjećaji mijenjaju u odnosu na različite aspekte njihove osobnosti, neka nas sjećanja zaokupljaju u snovima. Poslije puno godina, neka se sjećanja mijenjaju, neka ostaju svježa i netaknuta. Te su me misli dovele do posebnog načina tretmana glazbenog materijala – neki njegovi dijelovi prolaze kroz specifične transformacije dok drugi ostaju nepromijenjeni i prepoznatljivi. Naslov Terra memoria združuje dvije riječi bogate asocijacijama: zemlju i sjećanje. Zemlja se odnosi na glazbeni material, a sjećanje na način kojim njime baratam.”

TOMISLAV UHLIK (Zagreb, 1956.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu završio je studije teorijskih glazbenih predmeta i dirigiranja. Njegov opus broji preko stotinu djela za razne ansamble, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, do simfonijskog i simfoniskog puhačkog orkestra. Posebno su mu zapažena djela pisana u folklornom stilu, od kojih su neka, u izvedbi  ansambla Lado, u kojem je kao glazbeni voditelj počeo profesionalnu karijeru, obišla svijet. Dobitnik je Vjesnikove nagrade Josip Slavenski za 1998. godinu, kao i drugih značajnih državnih priznanja.

Kao dirigent djeluje najviše u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u kojem je postavio niz operetnih i mjuzikalskih premijera. Profesor je za teorijske glazbene predmete na Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Suita Stabat Mater sažeta je obrada istoimenog djela za soliste, zbor i orgulje, nastalog 2015. godine. Autor je odabrao osam stavaka, pretočivši vokalne dionice i orguljsku pratnju u jedinstven zvuk gudačkog kvarteta. Izvorno djelo praizveo je Mješoviti pjevački zbor KUD-a INA pod ravnanjem Bojana Pogrmilovića 12. ožujka 2016. u crkvi sv. Petra u Zagrebu, a inačica posvećena Kvartetu Sebastian u povodu 30 godina postojanja praizvedena je na istom mjestu 21. lipnja.

Kultura

Restauratorski odjel Ludbreg već 30 godina spašava ugrožena kulturna dobra

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 3. svibnja, prigodnom će svečanošću i otvorenim vratima restauratorskih radionica biti obilježena 30. obljetnica osnivanja Restauratorskog odjela Ludbreg.

Restauratorski centar Ludbreg (danas Restauratorski odjel Ludbreg) osnovan je 1994. godine s ciljem spašavanja i privremenog smještaja evakuiranih kulturnih dobara iz ratom zahvaćenih područja Hrvatske.

Smješten je u glavnu zgradu dvorca Batthyány, koju je 1992. godine Grad Ludbreg ustupio tadašnjem Ministarstvu prosvjete, kulture i športa na korištenje bez naknade, za potrebe zaštite kulturne baštine. Zgrada dvorca za tu je svrhu obnovljena te uređena kao središnja čuvaonica za pokretna kulturna dobra, s restauratorskim radionicama Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Predstavnici Bavarskoga zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika (Bayerisches Landesamt für Denkmalpflege) pružili su veliku pomoć donirajući restauratorsku opremu i stručnu literaturu te novčana sredstva za pomoć pri osnivanju restauratorske radionice, a financijska pomoć stigla je i od bavarske Vlade, Hypo – Zaklade za kulturu, Bavarskoga državnog ureda i nadbiskupskih ordinarijata München – Freising i Bamberg.

U restauratorskim radionicama su uz domaće radili i strani konzervatori-restauratori, njihovi suradnici i studenti te stručnjaci čija je djelatnost bila vezana uz konzervatorsku i restauratorsku djelatnost.

Opravdanost projekta obilježena je 1997. godine dodjelom namjenskog kredita Bayerische Landesbank i Bayerische Landesanstalt für Aufbaufinanzierung Hrvatskom restauratorskom zavodu, uz odgovarajuće odluke o jamstvu Vlade Republike Hrvatske, za cjelovitu obnovu dvorca Batthyány te za dodatno opremanje Restauratorskog centra, koji je iste godine ušao u sastav Hrvatskog restauratorskog zavoda.Restauratorski centar Ludbreg svečano je otvoren 4. svibnja 2000. godine. Intenzivirano je konzerviranje i restauriranje u ratu oštećenih umjetnina pohranjenih u prostorijama dvorca, a potom i drugih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Uz radionice za restauriranje štafelajnog slikarstva i polikromirane drvene skulpture, osnovan je 2003. godine i Odsjek za tekstil, a 2009. godine i Tekstiloteka – specijalizirana zbirka u kojoj se čuva i obrađuje ugrožena povijesna tekstilna građa.

U Centru su se održavali i brojni programi stručnog usavršavanja za konzervatore i konzervatore-restauratore (konferencije, seminari i radionice) te programi međunarodne suradnje, s ciljem unapređivanja konzervatorske i konzervatorsko-restauratorske djelatnosti.

Nastavite čitati

Kultura

Proslava 70. obljetnice muzeja Dvor Trakošćan uz otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: MKM/Dubravko Hrupa

U srijedu, 24. travnja, održano je službeno otvorenje izložbe „Tko tu koga ženi?” koja predstavlja središnje događanje povodom 70. obljetnice postojanja muzeja Dvor Trakošćan.

Obilježavanju je prisustvovala i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, župan Anđelko Stričak, načelnik Općine Bednja Damir Poljak te brojni drugi uzvanici i građani.

– Dvorac Trakošćan je od samog početka prepoznat kao iznimno vrijedan spomenički kompleks kojeg je krasila vrsnoća samog graditeljskog sklopa, ali i jedinstvena povezanost s prirodom. To je ono što je Trakošćan učinilo tako atraktivnim, toliko posjećenim i tako posebnim među nizom dvoraca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Sam rad muzeja, ideja da se ovdje uspostavi muzejska zbirka, doprinijela je tome da se dvorac na najbolji mogući način cijelo vrijeme održavao i obnavljao. Vjerujemo da će, uz velike ambicije i planove sadašnje ravnateljice, u sljedećim godinama dvorac doživjeti značajna unapređenja, postati još atraktivniji i pristupačniji brojnim posjetiteljima – istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.

Čestitke je uputio i župan Anđelko Stričak.

Ravnateljica Muzeja Goranka Horjan je istaknula da gotovo da nema turističke promidžbe Lijepe naše bez slike Trakošćana.

– Svaka obnova postava u Trakošćanu ima jednu zadanu komponentu, maksimalno uvažavati sačuvani interijer. Sadašnja muzeološka koncepcija prezentira život hrvatskog plemstva, odnosno nasljeđe obitelji Drašković, a jedan smo od rijetkih muzeja koji izlaže veliki postotak svog fundusa, gotovo 70 posto, dakle pristupačnost građe je na prvome mjestu – rekla je Goranka Horjan i dodala da muzej ima nekoliko zbirki koje sadrže vrhunska dostignuća umjetničkog obrta.

– Uvijek smo bili fokusirani na prezentaciju stalnog postava, međutim sve više se otvaramo i drugim događanjima i radionicama te cijela paleta aktivnosti svjedoči o 70-godišnjem radu Dvora Trakošćan – naglasila je ravnateljica.

Izložba „Tko tu koga ženi“ je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i moći će se razgledati sve do 15. rujna.

Izložba prikazuje ugovorene brakove koji su sve do u 20. stoljeće bili sastavni dio socijalno-ekonomskih strategija plemićkih i velikaških obitelji i sredstvo stjecanja i potvrđivanja društvenog i materijalnog položaja te ostvarivanja političkih ciljeva. Autorica stručne koncepcije je kustosica Andreja Srednoselec, stručna suradnica Marina Bregovac Pisk, a likovni postav oblikovala je Ana Katurić.

Osim službenog otvorenja izložbe, za posjetitelje je priređen bogat glazbeni program, impresivan light show te se ukazala prilika za druženje s muzealcima, što je upotpunilo događanje. „Povezani kroz vrijeme”, kao slogan kojim Dvor Trakošćan želi obilježiti ovih 70 godina, ističe važnost kontinuirane povezanosti s prošlošću, oblikovanje sadašnjosti te zajedničko stvaranje budućnosti.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje